Kolarić: Politička zloupotreba komemoracije žrtvama Oluje u Loznici

Kolarić: Politička zloupotreba komemoracije žrtvama Oluje u Loznici

aljazeeta_logo“Odluka da se komemoracija održi u Loznici ne može da se ne posmatra u kontekstu u kom se dešava, odnosno činjenici da na tom prostoru traju nedeljama protesti građana.”

“Odluka da se komemoracija održi u Loznici ne može da se ne posmatra u kontekstu u kom se dešava ta komemoracija, odnosno činjenici da na tom prostoru traju nedeljama protesti građana u vezi odluke vlade o dozvoli za istraživanje i eksploatacije jadarita na tom području”, kaže Jovana Kolarić, istraživačica i koordinatorica projekta u Fondu za humanitarno pravo.

Share

Civilne žrtve u sjeni obilježavanja ratnih pobjeda

Civilne žrtve u sjeni obilježavanja ratnih pobjeda

pescanik_ffDani ususret godišnjice Vojno redarstvene akcije „Oluja“ su vrijeme kad mediji postavljaju najviše pitanja o sudbini civila. Već godinama tih dana izlaze desetine tekstova posvećenih osobnim pričama iz izbjegličke kolone i stavljaju na mentalne mape širom postjugoslavenskih zemalja ubijene u gotovo nepoznatim mjestima poput Strmice, Kijana, Uzdolja…

U druga doba godine stradali u Oluji, većinom Srbi i drugi civili ubijeni prije njih, od Vukovara, gdje su ubijeni pretežno Hrvati, do zaleđa Zadra i Šibenika, ni izbliza ne dobivaju pažnju usmjerenu na stradale branitelje. Po tome su nalik civilima nestalima u drugim vremenima i drugim prostorima. Logika podjele prioriteta u javnom prostoru za civile predviđa duboku sjenu.


Share

Nataša Kandić za Insajder o „Oluji“, Srebrenici, Kosovu: Hrvatsku članstvo u EU oslobađa odgovornosti za nesuočavanje s prošlošću

Nataša Kandić za Insajder o „Oluji“, Srebrenici, Kosovu: Hrvatsku članstvo u EU oslobađa odgovornosti za nesuočavanje s prošlošću

Insajder-logoFond za humanitarno pravo (FHP) je povodom 29. godišnjice akcije „Oluja“, tokom koje je iz Hrvatske proterano više od 200.000 Srba, podsetio javnost da nisu dovedeni u pitanje nalazi Međunarodnog suda pravde da su tokom te vojno-policijske operacije avgusta 1995. počinjeni brojni zločini nad srpskim civilima, ali da, s druge strane, do danas većina tih zločina nije procesuirana.

O neprocesuiranju ratnih zločina u Hrvatskoj, ali i o odnosima u regionu i pomirenju, Rezoluciji UN o Srebrenici i kosovskom dijalogu, te potrebi da se popišu imena svih žrtava tokom ratova devedesetih, u razgovoru za Insajder govori osnivačica FHP Nataša Kandić.


Share

Porodice nestalih za mir i pravdu

Porodice nestalih za mir i pravdu

portalnovosti_logoZločin prisilnog nestanka posebno je okrutan jer se ne završava nakon što je počinjen, već traje i nastavlja se nad porodicom sve dok istina i posmrtni ostaci ne budu pronađeni, kazala je Elsana Nurković. O potrazi za svojim ocem Halitom govorila je na REKOM-ovom Forumu za tranzicijsku pravdu, gdje su se obiteljima nestalih s Kosova pridružile i one iz BiH

Halit Nurković, 62-godišnji taksist iz Rožaja u Crnoj Gori, 24. jula 1999. odvezao je svoje posljednje mušterije. Ostavio ih je u selu Gornji Petrič, u blizini Peći, gdje mu se izgubio svaki trag.

– Da je tata nestao i da mu se nešto dogodilo saznala sam slučajno, na autobuskoj stanici u Sarajevu, gdje sam kao studentica otišla da kupim kartu za povratak kući. Srela sam jednog Rožajca koji me upitao da li ima novosti o Halitu. Zbunio me jer nisam znala zašto me to pita. Odmah sam nazvala tetku koja mi je rekla da je tata zadržan na Kosovu, ali da će biti brzo pušten jer, pobogu, ništa nije uradio – govori Elsana Nurković.


Share

Život(i) na Kosovu

Život(i) na Kosovu

logo-oslobodjenjeNapredak i globalizacija su već došli na Kosovo koje je godinama tituliralo za jedan od najnerazvijenijih europskih prostora, a čini se da trenutno od toga najviše profitira privatni sektor, a manje onaj socijalni.

Republika Kosovo je, teritorijalno gledano, najmanja država na prostoru koji se kolokvijalno naziva Balkan, ali je istovremeno i prostor koji je generirao ponajviše političkih problema, od nacionalnih do međunarodnih. Slučaj Kosova u mnogim aspektima predstavlja presedan, ali ponajviše u međunarodnom intervencionizmu u toj zemlji. NATO intervencija na Kosovu 1999. godine, koja je trajala nekoliko mjeseci, a nije bila eksplicitno autorizirana mandatom Vijeća sigurnosti, i danas predstavlja predmet prijepora na visokim pozornicama međunarodne politike, a slično je i s proglašenjem nezavisnosti te zemlje 2008. Lideri Ruske Federacije ponajviše ističu kako je navedeni unilateralni intervencionizam posve promijenio međunarodne odnose i prisilio ih da redefiniraju svoju međunarodnu i vojnu doktrinu, pa očekivano samostalnost Kosova ne priznaju, kao uostalom ni Kina, Brazil, Indija i Južna Afrika – zemlje BRICS-a. No, iako je teško očekivati da će samostalnost Kosova priznati sve zemlje, među kojima su Cipar, Rumunjska, Grčka, Slovačka i Španjolska, faktična realnost Republike Kosovo je nešto što se u biti više i ne dovodi u pitanje, a u vremenu koje slijedi očekuje se djelomična ili potpuna inkorporacija Kosova u međunarodne institucije.


Share

Crvena linija: Srebrenica, 29 godina poslije

Crvena linija: Srebrenica, 29 godina poslije

N1_logoDa li je Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici došlo do afirmacije istine i uspostavljanja trajne kulture sjećanja kako bi se spriječilo ponavljanje genocida ili je otvorena Pandorina kutija i produbio jaz i mržnja u regionu?

Gdje je na 29. godišnjicu obilježavanja genocida u Srebrenici mjesto Srbije ako je EU jasno poručila da „nema mjesta među nama“ za one koji negiraju genocid, pokušavaju ponovo da pišu historiju i slave ratne zločince?

Kako poslije tri decenije do trajnog mira u regionu uz Rezolucije, Deklaracije, mržnju i podjele?

Mogu li buduće generacije doći do istine, pravde, povjerenja i dijaloga?


Share

Jovana Kolarić: Manipulacijom se štiti sistem koji je dozvolio i podržavao genocid

Jovana Kolarić: Manipulacijom se štiti sistem koji je dozvolio i podržavao genocid

buka-logo„Lustracija ili vetting i sudska praksa mogu da budu paralelni procesi“ – kaže Kolarić za BUKA magazin.

Jovana Kolarić je istraživačica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda.

„Istorijska istraživanja svakako idu mnogo šire od sudskih procesa i svakako da je moguće baviti se i kontekstom koji je omogućio sistem u kom su počinjeni brojni zločini, pa i genocid“ – ističe Kolarić u razgovoru za BUKA magazin.

Šta je cilj manipulacija kolektivnom odgovornošću i kolektivnom krivicom za genocid u Srebrenici?

Cilj takve manipulacije je relativizacija sudski utvrđenih činjenica. Cilj je da u konačnici dođemo do zaključka da ne mogu svi biti krivi, odnosno da ukoliko su krivi posledično niko nije kriv, pa na kraju ni oni koji su osuđeni za genocid u Srebrenici. Takvom manipulacijom se onemogućava razgovor o činjenicama, o politikama koje su zločin pripremale i podržavale, onemogućava se suočavanje sa odgovornošću za takve politike. Tom manipulacijom se štiti sistem koji je dozvolio i podržavao taj zločin. Ako priznanje genocida u Srebrenici definišete kao ugrožavajuće po društvo, preciznije – naciju – jer to je kategorija kojom barata politička elita, onda je poricanje tog zločina dužnost. Cilj je da se politička odbrana sistema pokaže kao nekakava volja naroda, a ne jasna politička agenda.


Share

Srbija da proglasi 11. jul Danom sećanja na genocid u Srebrenici

Srbija da proglasi 11. jul Danom sećanja na genocid u Srebrenici
BalkanInsight_logoAntiratne aktivistkinje su u Beogradu održale komemoraciju u tišini za žrtve masakra u Srebrenici 1995. godine, pozivajući vlasti da napuste svoju politiku negiranja i proglase Dan sećanja na genocid u Srebrenici.

Mirovna grupa „Žene u crnom“ je tokom godišnjeg obeležavanja sećanja na srebreničke žrtve u sredu uveče u Beogradu pozvala srpske vlasti da 11. jul proglase Danom sećanja na genocid u Srebrenici.

Stajanjem u tišini na Trgu Republike, aktivistkinje su držale transparente sa porukama: „Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici“, „Solidarnost“, „Odgovornost“, kao i broj 8.372, koji predstavlja broj poznatih žrtava masakra.


Share

Srbija će morati sama sebi da prizna istinu i uperi prstom u krivce za genocid u Srebrenici

Srbija će morati sama sebi da prizna istinu i uperi prstom u krivce za genocid u Srebrenici

Odgovornost za genocid u Srebrenici Srbiji nije naneo svet, već ovdašnje vlasti, koje od vremena vladavine Slobodana Miloševića do danas nisu uspele da uspostave diskontinuitet sa narativom prošlosti i donesu suštinsku promenu u pogledu odnosa prema ratnim zločinima i ratu u Jugoslaviji tokom devedesetih godina, zaključak je javne debate “Rekonstrukcija odgovornosti, društveno pamćenje genocida”, koja je u organizaciji Fonda za humanitarno pravo održana u sredu u Beogradu.

“Od tog stravičnog događaja 1995. godine do dana današnjeg u Srbiji postoji kontinuitet negacije genocida u Srebrenici i povezivanje odgovornosti čitavog naroda i države sa tim ratnim zločinom je sistematski rađena sa namerom da se oni koji su vinovnici i koji su osuđeni pred Haškim tribunalom – u stvari opravdaju”, stav je istoričara i diplomate Milana St. Protića.


Share

Kolarić: Mjesto obilježavanja srebreničkog genocida je i u Beogradu

Kolarić: Mjesto obilježavanja srebreničkog genocida je i u Beogradu

aljazeeta_logoI ove godine će 11. juli, koji je UN-ovom rezolucijom proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, u Srbiji obilježiti tek aktivisti i nevladine organizacije.

U godini u kojoj je Generalna skupština UN-a usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, u Srbiji je nastavljena retorika negiranja tog zločina iz jula 1995. kada su pripadnici vojske i policije Republike Srpske u “zaštićenoj zoni” Ujedinjenih nacija ubili 8.372 osobe bošnjačke nacionalnosti.

Organizovanu kampanju negiranja genocida u Srebrenici, ali i drugih zločina koji su počinjeni ‘90-ih, pratili su, između ostalog, napadi na aktiviste i branitelje ljudskih prava koji su pozivali institucije i zvaničnike Srbije da prihvate Rezoluciju i primijene njene preporuke.


Share