Kolarić: Politička zloupotreba komemoracije žrtvama Oluje u Loznici

“Odluka da se komemoracija održi u Loznici ne može da se ne posmatra u kontekstu u kom se dešava, odnosno činjenici da na tom prostoru traju nedeljama protesti građana.”

Civilne žrtve u sjeni obilježavanja ratnih pobjeda

Dani ususret godišnjice Vojno redarstvene akcije „Oluja“ su vrijeme kad mediji postavljaju najviše pitanja o sudbini civila. Već godinama tih dana izlaze desetine tekstova posvećenih osobnim pričama iz izbjegličke kolone i stavljaju na mentalne mape širom postjugoslavenskih zemalja ubijene u gotovo nepoznatim mjestima poput Strmice, Kijana, Uzdolja…

U druga doba godine stradali u Oluji, većinom Srbi i drugi civili ubijeni prije njih, od Vukovara, gdje su ubijeni pretežno Hrvati, do zaleđa Zadra i Šibenika, ni izbliza ne dobivaju pažnju usmjerenu na stradale branitelje. Po tome su nalik civilima nestalima u drugim vremenima i drugim prostorima. Logika podjele prioriteta u javnom prostoru za civile predviđa duboku sjenu.

Nataša Kandić za Insajder o „Oluji“, Srebrenici, Kosovu: Hrvatsku članstvo u EU oslobađa odgovornosti za nesuočavanje s prošlošću

Fond za humanitarno pravo (FHP) je povodom 29. godišnjice akcije „Oluja“, tokom koje je iz Hrvatske proterano više od 200.000 Srba, podsetio javnost da nisu dovedeni u pitanje nalazi Međunarodnog suda pravde da su tokom te vojno-policijske operacije avgusta 1995. počinjeni brojni zločini nad srpskim civilima, ali da, s druge strane, do danas većina tih zločina nije procesuirana.

Porodice nestalih za mir i pravdu

Život(i) na Kosovu

Napredak i globalizacija su već došli na Kosovo koje je godinama tituliralo za jedan od najnerazvijenijih europskih prostora, a čini se da trenutno od toga najviše profitira privatni sektor, a manje onaj socijalni.

Republika Kosovo je, teritorijalno gledano, najmanja država na prostoru koji se kolokvijalno naziva Balkan, ali je istovremeno i prostor koji je generirao ponajviše političkih problema, od nacionalnih do međunarodnih. Slučaj Kosova u mnogim aspektima predstavlja presedan, ali ponajviše u međunarodnom intervencionizmu u toj zemlji. NATO intervencija na Kosovu 1999. godine, koja je trajala nekoliko mjeseci, a nije bila eksplicitno autorizirana mandatom Vijeća sigurnosti, i danas predstavlja predmet prijepora na visokim pozornicama međunarodne politike, a slično je i s proglašenjem nezavisnosti te zemlje 2008. Lideri Ruske Federacije ponajviše ističu kako je navedeni unilateralni intervencionizam posve promijenio međunarodne odnose i prisilio ih da redefiniraju svoju međunarodnu i vojnu doktrinu, pa očekivano samostalnost Kosova ne priznaju, kao uostalom ni Kina, Brazil, Indija i Južna Afrika – zemlje BRICS-a. No, iako je teško očekivati da će samostalnost Kosova priznati sve zemlje, među kojima su Cipar, Rumunjska, Grčka, Slovačka i Španjolska, faktična realnost Republike Kosovo je nešto što se u biti više i ne dovodi u pitanje, a u vremenu koje slijedi očekuje se djelomična ili potpuna inkorporacija Kosova u međunarodne institucije.

Crvena linija: Srebrenica, 29 godina poslije

Da li je Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici došlo do afirmacije istine i uspostavljanja trajne kulture sjećanja kako bi se spriječilo ponavljanje genocida ili je otvorena Pandorina kutija i produbio jaz i mržnja u regionu?

Gdje je na 29. godišnjicu obilježavanja genocida u Srebrenici mjesto Srbije ako je EU jasno poručila da „nema mjesta među nama“ za one koji negiraju genocid, pokušavaju ponovo da pišu historiju i slave ratne zločince?

Kako poslije tri decenije do trajnog mira u regionu uz Rezolucije, Deklaracije, mržnju i podjele?

Mogu li buduće generacije doći do istine, pravde, povjerenja i dijaloga?

Jovana Kolarić: Manipulacijom se štiti sistem koji je dozvolio i podržavao genocid

„Lustracija ili vetting i sudska praksa mogu da budu paralelni procesi“ – kaže Kolarić za BUKA magazin.

Srbija da proglasi 11. jul Danom sećanja na genocid u Srebrenici

Antiratne aktivistkinje su u Beogradu održale komemoraciju u tišini za žrtve masakra u Srebrenici 1995. godine, pozivajući vlasti da napuste svoju politiku negiranja i proglase Dan sećanja na genocid u Srebrenici.

Mirovna grupa „Žene u crnom“ je tokom godišnjeg obeležavanja sećanja na srebreničke žrtve u sredu uveče u Beogradu pozvala srpske vlasti da 11. jul proglase Danom sećanja na genocid u Srebrenici.

Stajanjem u tišini na Trgu Republike, aktivistkinje su držale transparente sa porukama: „Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici“, „Solidarnost“, „Odgovornost“, kao i broj 8.372, koji predstavlja broj poznatih žrtava masakra.

Srbija će morati sama sebi da prizna istinu i uperi prstom u krivce za genocid u Srebrenici

BEOGRAD — Odgovornost za genocid u Srebrenici Srbiji nije naneo svet, već ovdašnje vlasti, koje od vremena vladavine Slobodana Miloševića do danas nisu uspele da uspostave diskontinuitet sa narativom prošlosti i donesu suštinsku promenu u pogledu odnosa prema ratnim zločinima i ratu u Jugoslaviji tokom devedesetih godina, zaključak je javne debate “Rekonstrukcija odgovornosti, društveno pamćenje genocida”, koja je u organizaciji Fonda za humanitarno pravo održana u sredu u Beogradu.

“Od tog stravičnog događaja 1995. godine do dana današnjeg u Srbiji postoji kontinuitet negacije genocida u Srebrenici i povezivanje odgovornosti čitavog naroda i države sa tim ratnim zločinom je sistematski rađena sa namerom da se oni koji su vinovnici i koji su osuđeni pred Haškim tribunalom – u stvari opravdaju”, stav je istoričara i diplomate Milana St. Protića.

Kolarić: Mjesto obilježavanja srebreničkog genocida je i u Beogradu

I ove godine će 11. juli, koji je UN-ovom rezolucijom proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, u Srbiji obilježiti tek aktivisti i nevladine organizacije.