Nataša Kandić: Tadić je zarobljen mitom o Kosovu

Burno je proteklih predizbornih mjeseci u Srbiji. Nacionalistička retorika se mjesecima zaoštravala, a teme poput rehabilitacije Draže Mihajlovića i četničkog pokreta uzrujale su mnoge i u regiji i šire. I samo nekoliko dana prije izbora u Srbiji – i parlamentarnih i predsjedničkih, i pokrajinskih, i lokalnih – u anketama vodi nacionalistička Srpska narodna stranka koja je na čelu koalicije Pokrenimo Srbiju, a najpopularniji političar Srbije i dalje je njezin čelnik, bivši najbliži suradnik Vojislava Šešelja Tomislav Nikolić. Doduše, prema anketama je istovremeno i 74 posto građana Srbije za pristupanje EU, a i sam Nikolić je svoje stavove “ako Tadić potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, vodimo ga ravno u zatvor” iz 2008. godine pretvorio u “Srbija nema spasa bez suradnje s EU”. Što o svemu tome kaže Nataša Kandić, jedna od najpoznatijih srbijanskih aktivista za ljudska prava te direktorica i osnivačica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda – nevladine organizacije koja istražuje ubojstva, mučenja, logore i nestanke ljudi tijekom sukoba na teritoriju bivše Jugoslavije? Od početka ’90-ih bila je jedna od najomraženijih osoba režimu Slobodana Miloševića, jer je prikupljala i objavljivala materijale o ratnim zločinima Srba. No ni danas nije omiljena u srbijasnkim političkim krugovima, u kojima ju se često optužuje za antisrpsku politiku. Na međunarodnoj razini istovremeno niže priznanja, od Human Rights Watcha iz 1993., do ulaska na TIME-ovu listu 3 najvećih europskih heroja 2003. godine.


Share

Srpske partije okreću leđa ratnoj prošlosti

Pomirenje i suočavanje sa ratnom prošlošću ne nalaze se na listi ciljeva političkih partija i njihovih lidera uoči izbora u Srbiji.


Share

Debata o suđenjima za ratne zločine u Srbiji

Odgovarajuće procesuiranje ratnih zločina od ključne je važnosti za region kako bi građani mogli na pravi način da se suoče sa prošlošću – zaključak je debate o suđenjima za ratne zločine u Srbiji.

Share

”Romvil” ispražnjen u jednom danu

Raseljene 252 romske porodice, odnosno 974 osobe. – Prebivalište u Beogradu ima 487 građana, dok bi ostali trebalo da se vrate u mesta iz kojih su stigli


Share

Debata o suđenjima za ratne zločine u 2011.

U petak, 27. aprila, u Medija centru, Terazije 3, u sali na II spratu, od 10-13 sati: Debata o suđenjima za ratne zločine u Srbiji 2011 godine.

Share

Za ratne zločine devet optuženih i 17 osuđenih

BEOGRAD – Tužilaštvo za ratne zločine u Srbiji je prošle godine podiglo optužnice protiv ukupno devet okrivljenih zbog krivičnog dela ratni zločin protiv civilnog stanovništva, pokazuju podaci nevladine organizacije Fond za humanitarno pravo.


Share

O seksualnom nasilju i odgovornosti u ratu

U beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju u ponedeljak je održan javni dijalog o seksualnom nasilju i odgovornosti u ratu. Događaj je organizovao Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) uz podršku OEBS Misije u Srbiji, a za cilj je imao da ukaže na izazove, propuste i napore na ostvarenju pravde i nadoknada za preživele seksualnog nasilja u ratu na prostorima bivše Jugoslavije


Share

Jelena Milić: Kako biti poslednji

Reakcija Jelene Milić, direktorke centra za evroatlantske studije, povodom teksta Miroslava Lazankog Kako biti prvi, koji je objavljen u dnevnom listu Politika 21.04.2012. godine.


Share

Kako je zastarelo državno ubistvo

Pretkrivični postupak protiv nepoznatih počinioca počeo je još 1993, a od 2004. godine predmet se nalazi u Tužilaštvu za ratne zločine. Kako ni do danas nije sprovedeno saslušanje očevica zločina u Kukurovićima, osnovano se može zaključiti da državni organi Srbije nisu preduzeli adekvatne korake u cilju pranalaženja krivica.


Share