Crvena linija: Srebrenica, 29 godina poslije

Crvena linija: Srebrenica, 29 godina poslije

N1_logoDa li je Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici došlo do afirmacije istine i uspostavljanja trajne kulture sjećanja kako bi se spriječilo ponavljanje genocida ili je otvorena Pandorina kutija i produbio jaz i mržnja u regionu?

Gdje je na 29. godišnjicu obilježavanja genocida u Srebrenici mjesto Srbije ako je EU jasno poručila da „nema mjesta među nama“ za one koji negiraju genocid, pokušavaju ponovo da pišu historiju i slave ratne zločince?

Kako poslije tri decenije do trajnog mira u regionu uz Rezolucije, Deklaracije, mržnju i podjele?

Mogu li buduće generacije doći do istine, pravde, povjerenja i dijaloga?


Share

Jovana Kolarić: Manipulacijom se štiti sistem koji je dozvolio i podržavao genocid

Jovana Kolarić: Manipulacijom se štiti sistem koji je dozvolio i podržavao genocid

buka-logo„Lustracija ili vetting i sudska praksa mogu da budu paralelni procesi“ – kaže Kolarić za BUKA magazin.

Jovana Kolarić je istraživačica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda.

„Istorijska istraživanja svakako idu mnogo šire od sudskih procesa i svakako da je moguće baviti se i kontekstom koji je omogućio sistem u kom su počinjeni brojni zločini, pa i genocid“ – ističe Kolarić u razgovoru za BUKA magazin.

Šta je cilj manipulacija kolektivnom odgovornošću i kolektivnom krivicom za genocid u Srebrenici?

Cilj takve manipulacije je relativizacija sudski utvrđenih činjenica. Cilj je da u konačnici dođemo do zaključka da ne mogu svi biti krivi, odnosno da ukoliko su krivi posledično niko nije kriv, pa na kraju ni oni koji su osuđeni za genocid u Srebrenici. Takvom manipulacijom se onemogućava razgovor o činjenicama, o politikama koje su zločin pripremale i podržavale, onemogućava se suočavanje sa odgovornošću za takve politike. Tom manipulacijom se štiti sistem koji je dozvolio i podržavao taj zločin. Ako priznanje genocida u Srebrenici definišete kao ugrožavajuće po društvo, preciznije – naciju – jer to je kategorija kojom barata politička elita, onda je poricanje tog zločina dužnost. Cilj je da se politička odbrana sistema pokaže kao nekakava volja naroda, a ne jasna politička agenda.


Share

Srbija da proglasi 11. jul Danom sećanja na genocid u Srebrenici

Srbija da proglasi 11. jul Danom sećanja na genocid u Srebrenici
BalkanInsight_logoAntiratne aktivistkinje su u Beogradu održale komemoraciju u tišini za žrtve masakra u Srebrenici 1995. godine, pozivajući vlasti da napuste svoju politiku negiranja i proglase Dan sećanja na genocid u Srebrenici.

Mirovna grupa „Žene u crnom“ je tokom godišnjeg obeležavanja sećanja na srebreničke žrtve u sredu uveče u Beogradu pozvala srpske vlasti da 11. jul proglase Danom sećanja na genocid u Srebrenici.

Stajanjem u tišini na Trgu Republike, aktivistkinje su držale transparente sa porukama: „Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici“, „Solidarnost“, „Odgovornost“, kao i broj 8.372, koji predstavlja broj poznatih žrtava masakra.


Share

Srbija će morati sama sebi da prizna istinu i uperi prstom u krivce za genocid u Srebrenici

Srbija će morati sama sebi da prizna istinu i uperi prstom u krivce za genocid u Srebrenici

Odgovornost za genocid u Srebrenici Srbiji nije naneo svet, već ovdašnje vlasti, koje od vremena vladavine Slobodana Miloševića do danas nisu uspele da uspostave diskontinuitet sa narativom prošlosti i donesu suštinsku promenu u pogledu odnosa prema ratnim zločinima i ratu u Jugoslaviji tokom devedesetih godina, zaključak je javne debate “Rekonstrukcija odgovornosti, društveno pamćenje genocida”, koja je u organizaciji Fonda za humanitarno pravo održana u sredu u Beogradu.

“Od tog stravičnog događaja 1995. godine do dana današnjeg u Srbiji postoji kontinuitet negacije genocida u Srebrenici i povezivanje odgovornosti čitavog naroda i države sa tim ratnim zločinom je sistematski rađena sa namerom da se oni koji su vinovnici i koji su osuđeni pred Haškim tribunalom – u stvari opravdaju”, stav je istoričara i diplomate Milana St. Protića.


Share

Kolarić: Mjesto obilježavanja srebreničkog genocida je i u Beogradu

Kolarić: Mjesto obilježavanja srebreničkog genocida je i u Beogradu

aljazeeta_logoI ove godine će 11. juli, koji je UN-ovom rezolucijom proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, u Srbiji obilježiti tek aktivisti i nevladine organizacije.

U godini u kojoj je Generalna skupština UN-a usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, u Srbiji je nastavljena retorika negiranja tog zločina iz jula 1995. kada su pripadnici vojske i policije Republike Srpske u “zaštićenoj zoni” Ujedinjenih nacija ubili 8.372 osobe bošnjačke nacionalnosti.

Organizovanu kampanju negiranja genocida u Srebrenici, ali i drugih zločina koji su počinjeni ‘90-ih, pratili su, između ostalog, napadi na aktiviste i branitelje ljudskih prava koji su pozivali institucije i zvaničnike Srbije da prihvate Rezoluciju i primijene njene preporuke.


Share

Monstrumi i dalje nacionalni heroji

Monstrumi i dalje nacionalni heroji

VijestiOnline-logoVeličanje ratnih zločinaca, njihovih djela i politika, negativno utiče na bilo kakav pokušaj prevladavanja događaja iz prošlosti i može da djeluje samo destruktivno po opšti interes, kakav je prije svega – mir Kad se palikuće, silovatelji, ubice koje su ubijale djecu od dva dana i palili ih žive smatraju nekakvim junacima i patriotama, onda je jasno da to nije veličanje samo njih, nego i njihovih djela, kaže Goran Šimić, stručnjak u oblasti krivičnog prava i tranzicijske pravde iz BiH.

Uprkos brojnim svjedočenjima o stravičnim zločinima u ratovima na prostoru bivše SFRJ i presudama Haškog tribunala, ratni zločinci i danas se veličaju kao heroji, a njihova nedjela negiraju i doživljavaju kao patriotizam.


Share

Kakve prepreke imaju novinari koji izveštavaju o suđenjima za ratne zločine na Kosovu

Kakve prepreke imaju novinari koji izveštavaju o suđenjima za ratne zločine na Kosovu

glasAmerike-logoNovinari imaju ključnu ulogu u informisanju javnosti o suđenjima za ratne zločine, istaknuto je na konferenciji „Uloga medija u kreiranju javnog mišljenja o suđenjima za ratne zločine“, koju je organizovao Fond za humanitarno pravo Kosova.


Share

Nenad Golčevski: U Srbiji suđenja za ratne zločine sve duža, broj optužnica sve manji

Nenad Golčevski: U Srbiji suđenja za ratne zločine sve duža, broj optužnica sve manji

Online razgovor SLIKA EN - 33Dugo trajanje suđenja, smanjivanje broja optužnica i veličanje ratnih zločina. To je, po oceni Fonda za humanitarno pravo, sažeti opis postupaka za ratne zločine koji se vode u Srbiji. Tokom nedavne halabuke oko Rezolucije o sećanju na genocid u Srebrenici, u argumentaciji srpskih vlasti, koje su se protivile tom dokumentu, čulo se, pre svega, da su svi postupci za ratne zločine završeni i da je sve već presuđeno na šta su upućeni odmah skrenuli pažnju da to nije tačno. O suđenjima za ratne zločine, sada skoro tri decenije nakon rata, za Dnevnik Tv Nova govorio je Nenad Golčevski, izvršni direktor Fonda za humanitarno pravo.


Share

U Srbiji suđenja za ratne zločine sve duža, optužnica sve manje

U Srbiji suđenja za ratne zločine sve duža, optužnica sve manje

Slobodna EvropaDugo trajanje suđenja, smanjenje broja optužnica i veličanje ratnih zločinaca.

To je trend koji je u Srbiji nastavljen i u 2023. godini, upozorio je u novom izveštaju nevladin Fond za humanitarno pravo koji prati suđenja za ratne zločine.

“Izveštaj objavljujemo u kontekstu kampanje bez presedana protiv prihvatanja presuda ne jednog, ne dva, nego tri međunarodna suda”, rekao je 29. maja na predstavljanju izveštaja izvršni direktor Fonda Nenad Golčevski.


Share