Posts Written By: hlcadmin

XV broj biltena kroz PRISTUPANJE ka PRAVDI

XV broj biltena kroz PRISTUPANJE ka PRAVDI

bilten_srpNovi broj biltena kroz PRISTUPANJE ka PRAVDI donosi autorski tekst Mihaila Pavlovića o još jednom pokušaju Srbije da zakonski reguliše pružanje besplatne pravne pomoći. Besplatna pravna pomoć predstavlja obavezu u postupku usklađivanja sa regulativom Evropske unije, ali i obavezu prema socijalno ugroženim građanima kojima je ona i najpotrebnija a među kojima je i veliki broj žrtava ratnih zločina.

Rubrika Novosti donosi pregled aktuelnosti u oblasti primene mehanizama tranzicione pravde i evropskih integracija Srbije, dok rubrika Suđenja za ratne zločine nudi pregled održanih suđenja i donetih presuda u prethodnom periodu.

Vaše mišljenje i komentare na bilten i/ili teme možete poslati emailom na towardsJUSTICE@hlc-rdc.org ili se uključiti u diskusiju na Twitteru uz korišćenje #towardsJUSTICE.

Svoj primerak biltena preuzmite ovde.

Share

Dan bijelih traka: Prijedor ne odobrava spomenik ubijenoj djeci

Dan bijelih traka: Prijedor ne odobrava spomenik ubijenoj djeci
aljazeeta_logoVlasti bosanskih Srba su na današnji dan, prije 25 godina, naredile nesrpskom stanovništvu da nose bijele trake. Dan bijelih traka, simboličan datum proglašen u znak sjećanja na 3.176 ubijenih stanovnika prijedorskog kraja, obilježava se u Bosni i Hercegovini i brojnim europskim gradovima.
Novinarka Al Jazeere Nadina Maličbegović iz Prijedora javlja kako su zabilježene dvije važne stvari u Prijedoru.
„Prva važna stvar je podatak da je Gradska skupština otkazala sjednicu kako bi svi oni koji žele biti u koloni sjećanja bili to i da naprave. Druga važna stvar je da su lokalne novine Kozarski vjesnik objavile imena 102 ubijene djece“, ističe ona.
Dodaje kako i dalje roditelji ne mogu dobiti dozvolu za spomenik ubijenoj djeci, nema memorijala žrtvama, te kako među građanima vlada šutnja jer mnogi ne govore pošto misle kako bi imali problema.


Share

Izložba o uništavanju kulturnog nasleđa otvorena u Beogradu

Izložba o uništavanju kulturnog nasleđa otvorena u Beogradu

Izlozba_o_unistavanju_kulturnog_nasledja_otvorena_u_BeograduU subotu 27. maja 2017. godine u Beogradu je otvorena izložba pod nazivom „Spomenici na nišanu – Zatiranje istorije i sećanja“. Izložba se sastoji od fotografija, video zapisa, svedočenja očevidaca i dokumenata koji govore o ogromnim razmerama uništene kulturne baštine tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Postavka se oslanja na istoimeni narativ, koji prikazuje kako su teški zločini nad kulturnim, istorijskim i verskim nasleđem, počinjeni tokom ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, istraženi, rekonstruisani i procesuirani pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Share

Provodeći ostatak života između dva mezara

Provodeći ostatak života između dva mezara

BalkanInsight_logoNura Alispahić, koja danas ima 73 godine, izgubila je svoju porodicu u genocidu u Srebrenici i uslijed granatiranja Tuzle – čija je godišnjica obilježena u četvrtak. Dok čega svoju smrt, priča kako joj je od nje “teži samo život“.

Život srebreničke majke Nure Alispahić odvija se između dva mezara njenih sinova – jedan se nalazi u Aleji mladosti u Tuzli, a drugi u Memorijalnom centru Potočari u Srebrenici.

Share

Kalesić o Tuzlanskoj kapiji: Prkosilo se tokom cijelog rata

Kalesić o Tuzlanskoj kapiji: Prkosilo se tokom cijelog rata

Tuzlaci kažu da su manje više znali tih ratnih godina kada bi Tuzla mogla biti granatirana. Obično je to bilo u vrijeme blagdana, ali na Dan mladosti nikako.

Dvadeset dvije godine godina nakon masakra, svi koji dođu u Tuzlu pitaju otkud u jeku rata svi na Kapiji.


Share

Zločini u logorima u Srbiji nezapočeta priča

Zločini u logorima u Srbiji nezapočeta priča

danas_logoPred domaćim sudovima nije se utvrđivala odgovornost pripadnika srpskih vojnih i policijskih jedinica za zločine u logorima u Srbiji * Na teritoriji Srbije formirano oko 30 logora za Hrvate, Bošnjake i ostale nesrbe * Kroz ove vojne zatvore prošlo je više od 7.000 zarobljenika

Između 1991. i 1996. godine na teritoriji Srbije formirano je oko 30 logora za Hrvate, Bošnjake i ostale nesrbe, među kojima je, osim pripadnika hrvatske vojske i Armije BiH, bilo i mnogo civila.

Zarobljenici u tim “sabirnim/prihvatnim centrima”, kako su u Srbiji nazvani, bili su izloženi višemesečnoj torturi, pretnjama, fizičkom, psihičkom i seksualnom zlostavljanju, izgladnjavanju. Iako je Srbija time prekršila niz ratifikovanih mirovnih konvencija, nijednim postupkom pred domaćim sudovima nije se utvrđivala odgovornost pripadnika srpskih vojnih i policijskih jedinica.


Share

Gde smo bili kad si bio niko

Gde smo bili kad si bio niko

pescanik_ffKada je retoričko pitanje uspešno postavljeno, odgovor se sam nameće i nema dodatnih objašnjenja, ali ako takvo pitanje postavite nevešto, čućete sve što nikada niste želeli. Komentarišući godišnji izveštaj Fonda za humanitarno pravo o suđenjima za ratne zločine, i posebno ocenu izrečenu na njegovom predstavljanju da je Srbija „slobodna zemlja za ratne zločince“, ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović upitao je (kao retorički): „Gde je bio Fond kad je pušten Haradinaj?“ Ako je mislio da neće dobiti odgovor, prevario se.

Share

Da li se suđenja za ratne zločine u Srbiji gase?

Da li se suđenja za ratne zločine u Srbiji gase?

Milica_Kostic-Medija_centarU četvrtak 18. maja 2017. godine Fond za humanitarno pravo (FHP) predstavio je svoj šesti po redu Izveštaj o suđenjima za ratne zločine u Srbiji. Izveštaj obuhvata analizu 28 predmeta koji su se tokom 2016. godine vodili pred sudovima u Srbiji, situirajući ih u društveno-politički kontekst koji utiče na njihovo procesuiranje.

Share

POZIV: Izložba i debata o uništavanju kulturnog nasleđa u bivšoj Jugoslaviji

POZIV: Izložba i debata o uništavanju kulturnog nasleđa u bivšoj Jugoslaviji

Dubrovnik-stari_grad2

SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu i Fond za humanitarno pravo

u saradnji sa: Documenta-Centar za suočavanje s prošlošću, Historijski muzej BiH i Europa Nostra

Vas pozivaju na otvaranje izložbe

Zatiranje istorije i sećanja

Share

Predstavljen novi izveštaj FHP o suđenjima za ratne zločine u Srbij

Predstavljen novi izveštaj FHP o suđenjima za ratne zločine u Srbij

BalkanInsight_logoUkoliko Srbija i u budućnosti zadrži spori tempo procesuiranja ratnih zločina, onda će se u narednih 10 godina sa suđenjem suočiti manje od 10 odsto navodnih počinilaca, kaže se u novom izveštaju Fonda za humanitarno pravo (FHP).

Nedostatak političke volje za suočavanje s prošlošću, veličanje ratnih zločinaca i neefikasan rad Tužilaštva otežali su 2016. godine suđenja za ratne zločine u Srbiji, navodi se u novom izveštaju FHP, koji je predstavljen u četvrtak.


Share