Posts Written By: hlcadmin

I porodice žrtava snosiće cijenu negiranja genocida

Uporedo sa obilježavanjem 22. godine genocida nad Bošnjacima Srebrenice, traje i program obilježavanja stradanja Srba – Petrovdanski dani. Jedan sadržaj pobuđuje posebnu pažnju. U petak je planirana promociji knjige “Srebrenica – laž i podvala srpskom narodu“, autorke Ljiljane Bulatović u kojoj se veličaju likovi haških optuženika najodgovornijih za genocid.

Bošnjaci iz Srebrenice iznenađeni su i zabrinuti jer događaj organizuje i finansira opština Srebrenica na čijem je čelu novi načelnik Mladen Grujičić.

Mnogi smatraju da se tim činom dižu tenzije koje su već počele napadom na Muniru Subašić, predsjednicu udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“, koji se dogodio 4. jula.

Poziv na predstavljanje Dosijea „Deportacija izbeglica iz Srebrenice“

U četvrtak 13. jula 2017. godine Fond za humanitarno pravo (FHP) predstaviće Dosije „Deportacija izbeglica iz Srebrenice.“ Prezentacija će biti održana u Velikoj sali Medija centra u Beogradu (Terazije 3, II sprat), sa početkom u 11 časova.

Nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine, procenjuje se da je nestalo oko 8,000 osoba, najvećim delom muškaraca koje je Vojska Republike Srpske (VRS) smatrala «vojno sposobnim». Većina tih muškaraca je ubijena u periodu od 13. do 16. jula 1995. godine, i to mahom u masovnim streljanjima na području opština Bratunac i Zvornik.

Povodom obeležavanja 22. godišnjice genocida u Srebrenici

Fond za humanitarno pravo (FHP),

u saradnji sa forumZFD Beograd i Fondacijom Hajnrih Bel – predstavništvo u Beogradu

pozivaju Vas na

1. Javni čas o sudski utvrđenim činjenicama o genocidu u Srebrenici

11. jul 2017. godine u 15:00 časova, Centar za kulturnu dekontaminaciju (Birčaninova 21, Beograd)

Čas drži Nemanja Stjepanović, istraživač FHP-a i jedan od najboljih poznavalaca rada Haškog tribunala i činjenica koje su utvrđene u njegovim sudskim presudama.

Javni čas o Srebrenici deo je četvrte po redu Nacionalne škole tranzicione pravde, koja se održava u periodu od 5. juna do 11. jula 2017. godine. Ovogodišnja Škola tranzicione pravde posvećena je sećanju na žrtve genocida u Srebrenici, i zbog toga će predavanje o događajima u i oko Srebrenice tokom jula 1995. godine biti održano u formi javnog časa, koji će biti otvoren za učešće svih zainteresovanih građana i građanki.

Beograd i Priština da ubrzaju nalaženje nestalih sa Kosova

 * FHP: Razočaravajuće što pitanje preko 1.600 nestalih sa Kosova nije do danas uvršteno na dnevni red briselskih pregovora * Države da otvore arhive

Vlasti u Beogradu i Prištini bi morale da ulože više napora kako bi se otkrile sudbine nestalih lica tokom rata na Kosovu, upozorio je Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) na okruglom stolu u Ženevi.

Zavjera šutnje skriva masovne grobnice

Pregled suđenja za ratne zločine Fonda za humanitarno pravo

U Srbiji je u toku osam prvostepenih postupaka u predmetima ratnih zločina – Bosanski Petrovac – Gaj, Trnje, Doboj, Ključ – Kamičak, Bratunac, Bosanska Krupa, Ključ – Šivari i Srebrenica, dok su postupci ponovljeni u predmetima Lovas i Ćuška.

Nasljeđe Haškog tribunala: Presude najodgovornijima, na redu domaći sudovi

Haški tribinal ispunio je svoj najveći cilj, pokazao je da ne postoji nekažnjivost, te dokazao razmjere zločina koji su se dogodili na ovim prostorima. Pomirenje i prihvatanje činjenica je stvar svake zemlje ponaosob, što bi podrazumijevalo i potpuno drugačiji politički diskurs koji je nespreman da se suoči sa istinom. Ovo su neki od glavnih zaključaka iznesenih na konferenciji o naslijeđu Haškog tribunala koja se održava u Sarajevu

Politička klima još je značajna barijera djelotvornijem ostvarivanju pravde, obaveze se preuzimaju ali se ne pretaču u konkretno djelovanje, stav je koji je iznio glavni tužilac haškog Tribunala Serž Bramerc ocjenjujući šta Tribunal ostavlja kao nasljeđe.

Božović o krivičnoj prijavi FHP: Radio sam ispravno kao čovek i komandant

Fond za humanitarno pravo podneo je krivičnu prijavu protiv trojice pripadnika Jedinice za specijalne operacije (JSO) Resora državne bezbednosti Srbije, poznate kao “Crvene beretke”, zbog ratnih zločina počinjenih u Doboju u Bosni i Hercegovini od maja do avgusta 1992. godine. Kako su naveli u FHP-u, krivična prijava podneta je protiv nekadašnjeg oficira JSO Radojice Božovića, kao i još dvojice pripadnika “Crvenih beretki” od kojih je jedan neidentifikovan, a ime drugog osumnjičenog nije poznato široj javnosti.

“Krivična prijava podneta je zbog proterivanja bošnjačkog stanovništva iz dobojskih sela, za ubistvo jednog pripadnika hrvatske vojske – Zbora narodne garde, kao i zbog mučenja i zlostavljanja zatvorenika u Okružnom zatvoru u Doboju”, rekla je za RSEIvana Žanić iz Fonda za humanitarno pravo.

Svjedoci zločina ‘Crvenih beretki’ u Doboju: Tukli su nas i tjerali da lajemo kao psi

Šestog maja, na Đurđevdan 1992. godine, svjedoči Dobojlija Karlo Baldi, u dobojskom prigradskom naselju Čaire pretukao ga je jedan od komandira “Crvenih beretki” Radojica Božović, protiv kojeg je Fond za humanitarno pravo (FHP) podnio juče krivičnu prijavu Tužilaštvu za ratne zločine Srbije. ​

“Ja sam dobio ovdje batina šestog maja na Đurđevdan od Božovića. Plav momak, povisok, mršav, niži od mene. Pošto je bio manji od mene, fizički slabiji, nije me uspio oboriti i onda me udario kundakom po rebrima. Tu se jedan ženin komšija iz Lipca zauzeo za mene. Srbin. On je dobio šamarčinu od Božovića”, sjeća se Baldi dešavanja u Doboju od maja do avgusta 1992.

Krivična prijava protiv pripadnika „Crvenih beretki“ za zločine u Doboju 1992. godine

Fond za humanitarno pravo (FHP) podneo je dana 21. juna 2017. godine Tužilaštvu za ratne zločine (TRZ) Republike Srbije krivičnu prijavu protiv Radojice Božovića, bivšeg visokopozicioniranog pripadnika „Crvenih beretki“, kao i protiv još dvojice pripadnika ove jedinice, zbog zločina počinjenih u Doboju (Bosna i Hercegovina) u periodu od maja do avgusta 1992. godine.

Prijavljena lica su osumnjičena da su u periodu od maja do avgusta 1992. godine proterala nekoliko stotina Bošnjaka iz dobojskog sela Bukovačke Čivčije (Čivčije Bukovičke), ubila jednog pripadnika Zbora narodne garde, pljačkala civile, kao i zlostavljala i mučila civile zatvorene u Okružnom zatvoru u Doboju.