Tužba zbog nezakonitog pritvora Albanaca sa Kosova 1999. godine

Fond za humanitarno pravo podneo je danas Prvom opštinskom sudu u ime Alberta Nebihua/Albert Nebihu i Skendera Isufija/Skender Isufi tužbu za naknadu štete protiv Republike Srbije zbog odgovornosti države za njihov nezakonit pritvor 1999. godine.


Bilten: Glas žrtava Čelebića

Fond za humanitarno pravo je 24. februara, a u saradnji sa Outreach programom MKTJ i uz finansijsku prodšku Saveta Evrope, organizovao konferenciju Čelebići 1992: Van svake sumnje u Beogradu.

Tužba protiv Srbije zbog ubistva Mušana Husovića

Fond za humanitarno pravo (FHP) je 26. aprila 2007. godine u ime Emine Muratović, Zahide Rovčanin, Rašide Kaltak, Mevle Berbo, Ramize Arbak, Džemile Čalaković i Huseina Husovića podneo tužbu za naknadu nematerijalne štete protiv Republike Srbije zbog odgovornosti države za ubistvo njihovog oca Mušana Husovića, koje su izvršili pripadnici VJ u selu Kukurovići 18. februara 1993. godine.


Tužba protiv Srbije zbog ubistva Mušana Husovića

Fond za humanitarno pravo (FHP) je 26. aprila 2007. godine u ime Emine Muratović, Zahide Rovčanin, Rašide Kaltak, Mevle Berbo, Ramize Arbak, Džemile Čalaković i Huseina Husovića podneo tužbu za naknadu nematerijalne štete protiv Republike Srbije zbog odgovornosti države za ubistvo njihovog oca Mušana Husovića, koje su izvršili pripadnici VJ u selu Kukurovići 18. februara 1993. godine.

Republika Srbija mora da obelodani dokumenta sa zaštićenim delovima

Presuda Međunarodnog suda pravde (MSP), kojom je Republika Srbija oslobođena odgovornosti da je izvršila genocid u Srebrenici i BiH, duboko je uznemirila žrtve i zabrinula demokratsku javnost u državama naslednicama bivše Jugoslavije, pre svega zbog toga što javno znanje o ulozi i umešanosti Srbije nije dobilo sudsko priznanje.

Danas: U grobnicama otkriveno četiri hiljade DNK profila

Izvor: Danas

Povodom tvrdnje Koste Čavoškog da je broj ubijenih u Srebrenici višestruko uvećan

Beograd – Ne zna se tačan broj ekshumiranih osoba s područja Srebrenice, jer su zabeleženi slučajevi ekshumiranja ostataka iste osobe iz različitih grobnica. Na osnovu DNK analize može se reći da je otkriveno četiri hiljade različitih DNK profila. Delove jedne osobe, na primer, pronašli smo u četiri različite grobnice – objašnjava za Danas Amor Mašović, predsednik Federalne komisije BIH za nestala lica, povodom izjave profesora Pravnog fakulteta Koste Čavoškog da je broj ekshumiranih 1.883, „od kojih je 1.656 bilo muškog pola, a samo jedno ženskog“.


Dokumentarni film Fonda za humanitarno pravo – Škorpioni, spomenar

„U stvari, to je bila ta jačina Škorpiona, zato što smo svi bili rodbinski vezani. […] Rodbinski smo bili vezani i po tome što smo živeli jedan pored drugog i zajedno se školovali.” – kaže Duško Kosanović – Sova, bivši pripadnik Škorpiona.

Nakon presude Međunarodnog suda za pravdu, dana 26. februara ove godine, više odgovornih evropskih političara izjavilo je kako će Evropska zajednica ponovo započeti pregovore sa Srbijom vezano za njenu kandidaturu za priključenje.

Dana 26. februara Međunarodni sud za pravdu (CIJ) izrekao je presudu na tužbu koju je Bosna i Hercegovina podnijela protiv Srbije za zločine počinjene tokom rata 1992-1995. godine

Dnevnik: U zataškavanje dokumenata umešan i Svilanović

Izvor: Dnevnik

U FOKUSU HRVATSKE JAVNOSTI I DALJE TVRDNJE O DILU KARLE DEL PONTE I BEOGRADA

Tvrdnje da je Del Ponteova u dogovoru s Beogradom zataškala dokumenta koja su mogla uticati na presudu Međunarodnog suda pravde u slučaju tužbe BiH za genocid protiv SRJ i dalje je u fokusu hrvatske javnosti, uz novi element, odnosno “saznanje” “Jutarnjeg lista” da je u tome učestvovao i Goran Svilanović. Zagrebački list je juče objavio da je dvoje istraživača Instituta za izveštavanje o ratu i miru u maju 2005. “dokumentovalo” da je Beograd pregovarao sa Haškim tribunalom o zaštitnim merama za deo dokumentacije.


Tužba protiv Srbije zbog torture u Sandžaku 1993. godine

Fond za humanitarno pravo (FHP) je danas podneo tužbu za naknadu štete protiv Republike Srbije u ime Šefketa Hukića, Bošnjaka iz sela Ugao, opština Sjenica, zbog etnički motivisane torture koju su nad njim izvršili NN pripadnici MUP-a Sjenica u decembru 1993. godine.