Kako se o genocidu u Srebrenici izveštava u medijima, posebno između obeležavanja godišnjica, a kako se o tome govori u politici, obrazovanju, umetnosti i kolika je odgovornost Srbije za smrt preko 8.000 Bošnjaka, bile su glavne teme tribine Fonda za humanitarno pravo (FHP).
Na debati, “Razgovor o odgovornosti i načinima sećanja na žrtve genocida u Srebrenici”, učestvovali su istoričarka Marijana Toma, novinar i publicista Ivica Đikić, umetnik Vladimir Miladinović, profesorka Fakulteta političkih nauka Daša Duhaček i novinar Filip Švarm, a moderator je bio Nemanja Stjepanović iz FHP-a.
Predstavnici Fonda za humanitarno pravo održali su danas u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju javni čas o sudski utvrdjenim činjenicama o genocidu u Srebrenici u kome je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka.
Istraživač FHP Nemanja Stjepanović ukazao je na skupu na dokumenta bosanskih Srba iz decembra 1991. i maja 1992. koja su “predstavljala uvod u srebreničku operaciju i zločine prema bošnjačkom stanovništvu”.
Uporedo sa obilježavanjem 22. godine genocida nad Bošnjacima Srebrenice, traje i program obilježavanja stradanja Srba – Petrovdanski dani. Jedan sadržaj pobuđuje posebnu pažnju. U petak je planirana promociji knjige “Srebrenica – laž i podvala srpskom narodu“, autorke Ljiljane Bulatović u kojoj se veličaju likovi haških optuženika najodgovornijih za genocid.
Bošnjaci iz Srebrenice iznenađeni su i zabrinuti jer događaj organizuje i finansira opština Srebrenica na čijem je čelu novi načelnik Mladen Grujičić.
Mnogi smatraju da se tim činom dižu tenzije koje su već počele napadom na Muniru Subašić, predsjednicu udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“, koji se dogodio 4. jula.
U četvrtak 13. jula 2017. godine Fond za humanitarno pravo (FHP) predstaviće Dosije „Deportacija izbeglica iz Srebrenice.“ Prezentacija će biti održana u Velikoj sali Medija centra u Beogradu (Terazije 3, II sprat), sa početkom u 11 časova.
Nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine, procenjuje se da je nestalo oko 8,000 osoba, najvećim delom muškaraca koje je Vojska Republike Srpske (VRS) smatrala «vojno sposobnim». Većina tih muškaraca je ubijena u periodu od 13. do 16. jula 1995. godine, i to mahom u masovnim streljanjima na području opština Bratunac i Zvornik.
Fond za humanitarno pravo (FHP),
u saradnji sa forumZFD Beograd i Fondacijom Hajnrih Bel – predstavništvo u Beogradu
pozivaju Vas na
1. Javni čas o sudski utvrđenim činjenicama o genocidu u Srebrenici
11. jul 2017. godine u 15:00 časova, Centar za kulturnu dekontaminaciju (Birčaninova 21, Beograd)
Čas drži Nemanja Stjepanović, istraživač FHP-a i jedan od najboljih poznavalaca rada Haškog tribunala i činjenica koje su utvrđene u njegovim sudskim presudama.
Javni čas o Srebrenici deo je četvrte po redu Nacionalne škole tranzicione pravde, koja se održava u periodu od 5. juna do 11. jula 2017. godine. Ovogodišnja Škola tranzicione pravde posvećena je sećanju na žrtve genocida u Srebrenici, i zbog toga će predavanje o događajima u i oko Srebrenice tokom jula 1995. godine biti održano u formi javnog časa, koji će biti otvoren za učešće svih zainteresovanih građana i građanki.
Vlasti u Beogradu i Prištini bi morale da ulože više napora kako bi se otkrile sudbine nestalih lica tokom rata na Kosovu, upozorio je Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) na okruglom stolu u Ženevi.
Ostaci iz masovne grobnice u selu Kamenica u istočnom dijelu BiH
U Bosni i Hercegovini se 22 godine od kraja rata još uvijek traga za oko osam hiljada nestalih osoba. Do maja 2016. godine je pronađeno i identifikovano oko 23 hiljade osoba. Proces traženja nestalih posljednjih nekoliko godina značajno je usporen, a najveća prepreka je doći do informacija o lokacijama masovnih grobnica.
U Srbiji je u toku osam prvostepenih postupaka u predmetima ratnih zločina – Bosanski Petrovac – Gaj, Trnje, Doboj, Ključ – Kamičak, Bratunac, Bosanska Krupa, Ključ – Šivari i Srebrenica, dok su postupci ponovljeni u predmetima Lovas i Ćuška.
Haški tribinal ispunio je svoj najveći cilj, pokazao je da ne postoji nekažnjivost, te dokazao razmjere zločina koji su se dogodili na ovim prostorima. Pomirenje i prihvatanje činjenica je stvar svake zemlje ponaosob, što bi podrazumijevalo i potpuno drugačiji politički diskurs koji je nespreman da se suoči sa istinom. Ovo su neki od glavnih zaključaka iznesenih na konferenciji o naslijeđu Haškog tribunala koja se održava u Sarajevu
Politička klima još je značajna barijera djelotvornijem ostvarivanju pravde, obaveze se preuzimaju ali se ne pretaču u konkretno djelovanje, stav je koji je iznio glavni tužilac haškog Tribunala Serž Bramerc ocjenjujući šta Tribunal ostavlja kao nasljeđe.
