Posts Written By: hlcadmin

Povodom osuđujuće presude Marku Kashnjetiju

Viši sud u Beogradu 21.06.2013. godine ponovo je, nakon ponovljenog postupka, osudio Marka Kashnjetija na dve godine zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen 14.06.1999. godine u Prizrenu/Prizren. Fond za humanitarno pravo (FHP) smatra da izvedeni dokazi ne upućuju na zaključak da je Mark Kashnjeti odgovoran za zločin koji mu se stavlja na teret i da presudu karakterišu greške suda u oceni dokaza.


Share

Povodom osuđujuće presude Marku Kashnjetiju

Viši sud u Beogradu 21.06.2013. godine ponovo je, nakon ponovljenog postupka, osudio Marka Kashnjetija na dve godine zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen 14.06.1999. godine u Prizrenu/Prizren. Fond za humanitarno pravo (FHP) smatra da izvedeni dokazi ne upućuju na zaključak da je Mark Kashnjeti odgovoran za zločin koji mu se stavlja na teret i da presudu karakterišu greške suda u oceni dokaza.


Share

Poseta poslanika holandskog parlamenta kancelariji FHP u Hagu

Harry van Bommel, poslanik Socijalističke Partije u parlamentu kraljevine Holandije, posetio je u petak, 21 juna, kancelariju Fonda za humanitarno pravo (FHP) pri Haškom Tribunalu i razgovarao sa Nenadom Golčevskim, direktorom za razvoj i Mustafom Hadžiibrahimovićem, članom Tima za transfer Haške arhive FHP. Gospodin van Bommel je  dugogodišnji član Odbora holandskog parlamenta za inostrane poslove, kao i Odbora za Evropu.


Share

Osveta protiv pomirenja Srba i Albanaca

Politička presudu srbijanskog pravosuđa Albancu nakon fingiranog suđenja – za razliku od nevinih koji se nađu u pogrešno vreme na pogrešnom mestu, Mark Kašnjeti se nije našao ni na kakvom mestu koje bi trebalo da bude predmet interesovanja tužilaštva, pa čak ni tako jadnog kakvo je srbijansko za ratne zločine *Medijsku baražnu vatru ispalio je gomilom neopevanih laži – uža specijalnost – portparol Tužilaštva Bruno Vekarić, Tadićev nesuđeni ministar pravosuđa, koji pred kamerama od fotografije napravio zvučni film * Nataša Kandić: Vređaju se poznate žrtve i nestali, a od trinaest hiljada poginulih na Kosovu u vreme intervencije NATO sedam hiljada je žrtava ratnih zločina. Sve ostavlja gorak utisak da je reč o pravosudnom izrugivanju žrtvama


Share

Krivična prijava protiv srpskih policajaca za ubistvo Albanaca

Beogradska nevladina organizacija Fond za humanitarno pravo (FHP) podnela je krivičnu prijavu za ratne zločine protiv četvorice policajaca zbog sumnje da su 1999. godine u Vučitrnu na Kosovu počinili ubistvo devet Albanaca.


Share

Krivična prijava zbog ubistva devet albanskih civila u Vučitrnu u aprilu i maju 1999. godine

Krivična prijava zbog ubistva devet albanskih civila u Vučitrnu u aprilu i maju 1999. godine

#IzSudnice - Sajt  - 2Fond za humanitarno pravo (FHP) podneo je 18. juna 2013. godine krivičnu prijavu Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije protiv četiri pripadnika MUP-a, zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izvršenog u Vučitrnu/Vushtrri krajem aprila i početkom maja 1999. godine.


Share

Administrativne reparacije u Srbiji – analiza postojećeg zakonskog okvira

Logo FHPRatovi u bivšoj Jugoslaviji tokom devedesetih ostavili su iza sebe teško nasleđe počinjenih masovnih zločina u državama nastalim na teritoriji bivše Jugoslavije. Oko 130.000 ljudi koji su izgubili život, među kojima se više od 12.000 njih još uvek vode kao nestali i više desetina hiljada žrtava torture i seksualnog nasilja samo su deo strašnog bilansa ovih ratova. Nakon decenije razaranja, kolapsa vladavine prava pred nasiljem i sistemskih kršenja osnovnih ljudskih prava, ove države se još uvek suočavaju sa izazovima konsolidacije pravnih sistema, izgradnje demokratskih institucija koje će imati odgovoran odnos prema nasilnoj prošlosti i negovati kulturu ljudskih prava.

Kompletnu analiza postojećeg zakonskog okvira možete preuzeti ovde.

Share

Bez pravde za žrtve

Senad Jusufbegović je imao 17 godina kada je jula 1995. godine, sa ocem i grupom ljudi sa područja Srebrenice preplivao Drinu, bežeći od pokolja. Graničari vojske tadašnje Jugoslavije su ga uhapsili na obali i odveli u Jagošticu. Iz Jagoštice je sproveden u logor u Šljivovici. Policajci su ga tukli svaki put kada bi odlazio u toalet. Iz Šljivovice je nakon nekoliko dana prebačen u Mitrovo Polje. Tamo je bio više puta ispitivan i prebijan. Stražari su ga primoravali da koristi srpsko ime i da peva četničke pesme. U februaru 1996. godine, Senada su policajci ponovo prebacili u Šljivovicu. Oslobođen je 10. aprila 1996. godine.


Share

Ponižavanje žrtava državnih zločina

Učinak Srbije u tranzicionoj pravdi je poražavajući, o obeštećenju nije razmišljala nijedna postpetooktobarska politička elita, a sudovi su izvor dubokog nerazumevanja kulture ljudskih prava i pravno-političkih načela na kojima počivaju


Share