Zamagljivanje prošlosti – zajednički interes političke elite i ratnih profitera

Ko sve i iz koji razloga pokušava da onemogući iznošenju istine od ratnim zločinima i proces pomirenja u regionu
Zemlje regiona Zapadnog Balkana ne rade dovoljno na procesu suočavanja sa prošlošću i pomirenju, a Evropa i njene institucije nemoćne su ili nezainteresovane da ih na to nateraju, ocenjuju pojedini sagovornici VOICE-a. Drugi smatraju da to pitanje ne može niko da nametne spolja, pa ni EU, te da zemlje regiona moraju između sebe da „poguraju“ taj proces, naravno uz pomoć EU.
Poslednji udarac procesu suočavanju sa prošlošću zadat je na Samitu zemalja Zapadnog Balkana, održanom u Londonu 9. i 10. jula, kada je izostala je podrška formiranju REKOM-a – regionalne komisije za utvrđivanje činjenica, koja bi napravila registar žrtava ratova devedesetih. Na nemoć EU u konkretnom slučaju ukazala je u svom autorskom tekstu i Denisa Kostovicova, vanredna profesorka globalnih politika na Katedri za upravljanje Londonske škole ekonomije i političkih nauka (LSE). Kako je navela, na površinu je isplivao nedostatak konkretnog programa EU sa ciljem rešavanja problema vezanih za zločine počinjene u prošlosti i za dalji napredak u procesu pomirenja, dok su aktivisti civilnog društva, prema njenom mišljenju, ostavljeni da se bore sa pitanjem kako da nastave dalje.