Posts Written By:

Florence Hartmann: Sudbina nestalih i budućnost Haške arhive

1.  Istražiti navode o sudbini nestalih na Kosovu
Vise od  tri godine, Fond za humanitarno pravo istražuje i  sakuplja informacije o ubijenim i nestalim na Kosovu, u periodu od 1998 do 2000. Prema podacima Međunardnog Komiteta Crvenog Krsta, još ima oko 1.900 nestalih na Kosovu, među kojima je 1400 Albanaca i 500 Srba i drugih nealbanaca.


Share

Nataša Kandić: Inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima [REKOM]

U oružanim sukobima u bivšoj Jugoslaviji, u periodu 1991-1995. i 1998 -2000. godine, stradalo je najmanje 120.000 ljudi i još uvek nije razjašnjena sudbina 17.158 nestalih. Odgovornim po komandnoj odgovornosti i neposrednim počiniocima ratnih zločina sudi se pred Međunarodnim krivičnim tribunalom [Haški tribunal], međunarodnim sudskim većima na Kosovu, Sudom BiH, i nacionalnim sudovima, u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Do sada je osuđeno 250 optuženih, koji izdržavaju zatvorske kazne, dok je oko 400 Srba u Hrvatskoj osuđeno u odsustvu. Pred Haškim tribunalom u toku je suđenje 23.orici optuženih a u državama bivše Jugoslavije za ratne zločine odgovara oko 200 optuženih. Jedno suđenje pred Haškim tribunalom prosečno traje dve godine, dok na nacionalnom nivou ima slučajeva da postupak traje i nekoliko godina. To se događa u Hrvatskoj (slučaj Koranski most i slučaj Lovas-suđenje u odsustvu], u Srbiji i na Kosovu, u slučajevima ponovljenih suđenja [slučaj Ovčara – Srbija i slučaj Lapska grupa -Kosovo].


Share

mr Tea Gorjanc-Prelević: Reparacije za žrtve

Prema podacima  MKCK još uvek je nepoznata sudbina 17,158 ljudi koji su enstali u oružanim sukobima u bivšoj Jugoslaviji. Na osnovu međunarodnog prava, njihove porodice imaju pravo da znaju šta se dogodilo s njihovim najbližim i ko je za to odgovoran. Oni imaju pravo i na reparacije, na naknadu štete, ali i na socijalnu, zdravstvenu i psihološku podršku društva kako bi im se olakšale traume koje su preživjeli i koje preživljavaju. I svi mi ostali, koji smo imali dovoljno sreće da nam zločini bar neposredno i trajno ne upropaste živote, imamo pravo na državne mere koje treba da spreče da se takvi zločini ponove, a to su: utvrđivanje istine o zločinu, kažnjavanje zločinaca, uključivanje istinitog opisa kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava u udžbenike na svim nivoima obrazovanja, komemoracija i odavanje pošte žrtvama itd.


Share

Konferencija za štampu Fonda za humanitarno pravo – 17.06.2008

Konferencija za štampu Fonda za humanitarno pravo
utorak, 17.06.2008. 13:00-14:00h
TANJUG, Međunarodni pres centar Beograd, Knez Mihailova 6, III sprat

Share

Danas: Podaci o logorima za sada tajna

Izvor: Danas

Ukoliko policija odbije da izvrši odluku poverenika, Vlada Srbije je dužna da obezbedi izvršenje rešenja i dostavi tražene podatke, navodi Rodoljub Šabić


Share

Postupak za naknadu štete protiv Crne Gore zbog torture u Bukovici – svedočenje Šabana Rizvanovića

Na ročištu održanom 6. juna 2008. godine pred Osnovnim sudom u Podgorici, saslušan je Šaban Rizvanović, Bošnjak iz Bukovice u čije ime je Fond za humanitarno pravo 30. oktobra 2006. godine podneo tužbu za naknadu štete protiv Republike Crne Gore, zbog odgovornosti države za torturu koju su nad njim izvršili pripadnici Vojske Jugoslavije (VJ) u februaru 1993. godine.


Share

Danas: Objavite podatke o logorima za Bošnjake

Izvor: Danas

Beograd – Poverenik za javne informacije Rodoljub Šabić naložio je Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije da obelodani informacije o logorima za Bošnjake koji su za vreme rata formirani na teritoriji Srbije.
Fond za humanitarno pravo saopštio je juče da je Rodoljub Šabić 23. maja naložio MUP-u da najkasnije za tri dana od prijema rešenja obavesti Fond da li poseduje dokument ili drugi pravni akt o logorima/prihvatnim centrima za Bošnjake iz Žepe u Šljivovici i Mitrovom Polju i dostavi spisak pripadnika MUP-a angažovanih u ovim logorima.


Share

Suđenje za logore Šljivovica i Mitrovo Polje – svedočenje Sakiba Rizvića i Nusreta Kulovca

Dana 9. juna 2008. godine, održano je ročište pred Prvim Opštinskim sudom u Beogradu, u postupku koji je Fond za humanitarno pravo u avgustu 2007. godine pokrenuo u ime Sakiba Rizvića i Nusreta Kulovca, logoraša iz Šljivovice i Mitrovog Polja. Na ročištu su saslušani Nusret Kulovac i Sakib Rizvić.


Share

Poverenik za javne informacije naložio MUP-u Srbije da obelodani informacije o logorima za Bošnjake za vreme rata

Poverenik za informacije od javnog značaja je 23. maja 2008. godine naložio Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srbije da bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana od prijema rešenja, obavesti Fond za humanitarno pravo da li poseduje dokument ili drugi pravni akt o logorima/prihvatnim centrima za Bošnjake iz Žepe u Šljivovici i Mitrovom Polju i da dostavi spisak pripadnika MUP-a koji su bili angažovani u ovim logorima. FHP je primio odluku Poverenika 29. 05. 2008. godine.

Share

Mondo: Šabić traži od MUP-a podatke o logorima

Izvor: Mondo

Šabić traži od MUP-a podatke o logorima

Poverenik za javne informacije Rodoljub Šabić naložio je Ministartsvu unutrašnjih poslova Srbije (MUP) da obelodani informacije o logorima za Bošnjake koji su za vreme rata formirani na teritoriji Srbije, saopštio je Fond za humanitarno pravo.


Share