Obeležena godišnjica stradanja Vukovara

Predstavnici Fonda za humanitarno pravo (FHP), zajedno sa izvršnom direktorkom Natašom Kandić, prisustvovali su u četvrtak 19.11.2009. u Vukovaru komemoraciji pod nazivom „Vukovar jučer, danas i sutra: Dani sjećanja na žrtvu Vukovara 1991“, u organizaciji udruge Vukovarske majke. Zajedno sa predstavnicima FHP, u Vukovar su iz Beograda doputovale i predstavnice Žena u crnom, kao i Inicijative mladih za ljudska prava.

Share

Radio Slobodna Evropa: Dan sećanja na vukovarske žrtve bez zvaničnika iz Srbije

RFE-logoPiše: Nebojša Grabež
Radio Slobodna Evropa
18.11.2009.

Kako Srbija danas gleda na vukovarsku tragediju koja se dogodila pre 18 godina i šta su pokazali dosadašnji sudski procesi koji su vođeni povodom tog zločina i, konačno, u kojoj meri su zadovoljene pravda i istina?

Share

Nacional: Nataša Kandić: Pravda za Ovčaru ne može biti zadovoljena dok se ne osude nalogodavci

Izvor: Nacional

Nataša Kandić nije zadovoljna visinom kazni koje su dobili osuđeni, ali niske kazne smatra “igrom slučaja” s obzirom na to da im se moralo suditi po zakonima iz Jugoslavije prema kojima je najviša moguća kazna 20 godina zatvora

Share

Emportal: 20 godina za prvooptuženog za Ovčaru

Izvor: Emportal

Veće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu osudilo je na 20 godina zatvora sedmoro optuženih za ratni zločin na Ovčari, petoro od 18 optuženih je oslobođeno optužbe, a preostali su osuđeni na zatvorske kazne na pet do 15 godina.

Share

Radio Slobodna Evropa: Suđenje za Ovčaru: trinaest osuđenih, petoro oslobođeno

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Trinaestoro optuženih za ratni zločin na poljoprivrednom dobru Ovčara kod Vukovara, kada je ubijeno preko 200 hrvatskih zarobljenika, osuđeno je u Beogradu na ukupno 193 godine zatvora. Petoro ih je oslobođeno. Tužilaštvo za ratne zločine najavljuje žalbu na oslobadajuće presude, a porodice žrtava poručuju da pravda nije zadovoljena.

Share

E-Novine: Srbijansko pravosuđe prikriva državni zločin

Izvor: E-Novine

Vrhovni sud Srbije ne voli pravične presude osuđenima za ratne zločine * Nijedan masovni zločin nije mogao da se počini bez učešća države, ali sudije i sudovi imaju oprez, da se ne ocrta taj kontekst i ne ogoli slika o tome šta se događalo * Nemamo nijedno važno suđenje o ratnim zločinima u Bosni koje dokazuje da je to bilo organizovano u Srbiji * U Srbiji postoji politička saglasnost da su zločini bili incidenti i da će se svi procesuirati * Tužilaštvo za ratne zločine želi da napravi senzacionalističku priču, to je potpuno pogrešno, jer oni hoće da kažu da se Oslobodilačka vojska Kosova bavila trgovinom i činila krivična dela, kako bi zarađivala, umesto da se bavi faktografijom i dokazuje da su nad Srbima počinjeni ratni zločini

Share

Danas: Sumnje u političke motive Vrhovnog suda

Izvor: Danas

Suđenja za ratne zločine u Srbiji suočavaju se sa problemom zbog Vrhovnog suda Srbije koji nastavlja s praksom ukidanja prvostepenih osuđujućih presuda za ratne zločine značajnim smanjenjem kazne osuđenima i potvrđivanjem oslobađajućih presuda optuženima, što navodi na sumnju u političku pozadinu tih odluka, ocenjuje Fond za humanitarno pravo u izveštaju o suđenjima za ratne zločine u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

Share

E-Novine: Godina teških suđenja

Izvor: E-Novine

Datum: 19.02.2009.

Vrhovni sud Srbije nastavlja s praksom ukidanja prvostepenih osuđujućih presuda za ratne zločine, značajnim smanjenjem kazne osuđenima i potvrđivanjem oslobađajućih presuda optuženima, što navodi na sumnju u političku pozadinu tih odluka. Suđenja u predmetima „Suva Reka”, „Zvornik I i II”, „Bitići” i „Lovas” pratile su porodice žrtava. U predmetima ratnih zločina „Tuzlanska kolona”, „Zvornik III”, „Banski Kovačevac”, „Grubišino Polje”, „Slunj”, „Škorpioni II” i „Orahovac” posmatrači FHP-a pratili su tok glavnog pretresa

Share

E-Novine: Kome smeta moja knjiga?

Izvor: E-Novine

Novinarka, portparolka, spisateljica, optuženica. To je put koji je Florans Artman prošla od početka ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Nekadašnja portparolka Tribunala u Hagu nakon završetka šestogodišnjeg rada ponovo se našla u ovoj instituciji, ali ovog puta kao optuženica. Razlog je bila knjiga „Mir i kazna“, u kojoj je opisala tajne sporazume sa osumnjičenima za ratne zločine, prikrivanje dokaza, nepotizam u samom sudu i sumnju u trgovinu Zapada s Kosovom. Zbog toga je Florans Artman, kojoj u e-mail potpisu stoji Summun jus summa injuria (Kadija te tuži, kadija ti sudi), suočena sa mogućom kaznom od sedam godina zatvora i 100.000 dolara globe

Razgovarao: Peđa Popović

Share

E-Novine: Sud je sudio po zadatku

Izvor: E-Novine

Opasno je u Srbiji baviti se ratnim zločinima. Dokazi se i prikrivaju i zamagljuju. Koštunica je bio najprecizniji – nema dokaza – a fajlovi su isečeni. Svedok bio pod pritiskom.

Share