B92: Brčko: Koliko ljudi je ubijeno

Od početka rata 1991. do 1995. godine u Brčkom u Bosni i Hercegovini ubijeno je 1.658 ljudi, navedeno je na konferenciji u Brčkom.

Od toga je najveći broj zločina počinjen 1992. godine, kada su stradale 944 osobe, saopšteno je na konferenciji ”Brčko ‘ 92 – van svake sumnje”. Prema podacima nevladine organizacije Istraživačko-dokumentacioni centar iz BiH, u Brčkom su za tih pet ratnih godina ubijene 1.432 osobe, dok se 226 ljudi još uvek vodi kao nestalo.


BHRT: Predstavnik Ureda Haškog suda u Srbiji Matijas Helman izrazio nadu da će se Ratko Mladić i Goran Hadžić naći u Hagu što prije

Predstavnik Ureda Haškog suda u Srbiji Matijas Helman izrazio nadu da će se Ratko Mladić i Goran Hadžić naći u Hagu što prije


“Tribunal je optužio ukupno 161 osobu i veliki uspjeh je što su samo još dvojica optuženika na slobodi”, rekao je Helman u Medija centru u Beogradu, gdje se održava konferencija “Brčko 92: Van svake sumnje”.

TV Hayat: Moguće nove optužnice za Brčko

Glavni tužilac Tužilaštva Brčko distrikta Zekerijah Mujkanović rekao je danas da je ovo tužilaštvo od 2004. godine do sada podiglo četiri optužnice za ratne zločine počinjene na području distrikta i najavio da će ih sigurno biti još.


Brčko `92: Van svake sumnje

Fond za humanitarno pravo (FHP) je u saradnji sa Outreach programom Haškog tribunala, Savezom logoraša BiH i Udruženjem logoraša Brčko Distrikta organizovao konferenciju koja promoviše sudsku istinu i glas žrtava ratnih zločina počinjenih u Brčkom tokom 1992, Brčko `92: Van svake sumnje. Konferencija je održana 5. septembra 2008. godine, u Sava centru (sala 2/0), u Beogradu.


Foto izveštaj sa skupa povodom Međunarodnog dana nestalih

Međunarodni dan nestalih, 30. avgust, obeležen je na beogradskom Trgu Nikole Pašića, skupom u organizaciji Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih sa prostora bivše Jugoslavije

Autor: Fond  za humanitarno pravo

Radio-televizija Vojvodine: Dan nestalih: Kako izneti istinu na svetlo?

Izvor: Radio-televizija Vojvodine

Fond za humanitarno pravo (FHP) i Inicijativa mladih zatražili su danas od nadležnih institucija da rasvetle sudbinu više od 17.000 nestalih u regionu jer je to njihova civilizacijska, pravna i moralna obaveza prema žrtvama, njihovim porodicama i društvu. Predsednik Srbije Boris Tadić primio je, povodom Međunarodnog dana nestalih, delegaciju Udruženja porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji. Potpredsednik vlade Jovan Krkobabić ocenio je danas da Srbija treba aktivnije i organizovanije da učestvuje u rešavanju problema porodica nestalih.


B92: Sporo rešavanje problema nestalih

Izvor: B92

Na području bivše Jugoslavije još uvek se 16.713 lica vode kao nestala u ratovima koji su 90-ih vođeni na ovim prostorima.

Porodice nestalih će sutra, na Međunarodni dan nestalih, u akciji pod nazivom “Dajte nam mesto gde ćemo našim najmilijima polagati sveće”, zatražiti od državnih organa da u Beogradu sagrade spomenik licima nestalim u ratovima devedesetih. I porodice i međunarodne organizacije upozoravaju da proces traženja ide veoma sporo.


Povodom Međunarodnog dana nestalih osoba

Na Međunarodni dan nestalih osoba, Fond za humanitarno pravo (FHP) podseća institucije Republike Srbije i drugih zemalja u regionu da je rasvetljavanje sudbine više od 17.000 nestalih osoba njihova civilizacijska, pravna i moralna obaveza prema žrtvama, njihovim porodicama i društvu i poziva ih da potpišu UN Konvenciju za zaštitu svih osoba od prisilnih nestanaka.

Tanjug: Pravna i moralna obaveza prema žrtvama

Izvor: Tanjug

Fond za humanitarno pravo, Inicijativa mladih za ljudska prava i mreža “Moja incijativa” zatražili su od vlasti u Srbiji, nadležnih institucija, ali i zemalja u regionu da izvršavaju obavezu rasvetljavanja sudbine osoba koje su nestale u toku sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.


Danas: Nevladine organizacije tražile vraćanje Dragulja Medine čitaocima

Izvor: Danas

Osam nevladinih organizacija zatražilo je juče od Mešihata Islamske zajednice u Srbiji javno izvinjenje svim građanima Srbije i sveta zbog reakcije na objavljivanje knjige “Dragulj Medine” američke autorke Šeri Džons i pokušaja ugrožavanja slobode mišljenja i izražavanja. Nevladine organizacije su tražile i da se knjiga vrati čitaocima da sami prosude o njenoj vrednosti.