Istina o sudbini nestalih mora biti saopštena

Povodom Međunarodnog dana nestalih, Fond za humanitarno pravo (FHP) poziva institucije Republike Srbije da doprinesu otkrivanju činjenica o osobama nestalim u oružanim sukobima u bivšoj Jugoslaviji.


Opštinski sud u Nišu: novčana naknada zbog rasno motivisanog napada

Opštinski sud u Nišu je doneo presudu kojom su Oliver Mirković i Nataša Stojanović obavezni da isplate Romu Dragiši Ajdarevića 150.000 dinara na ime odštete zbog pretrpljenog straha, fizičkih i duševnih bolova prilikom napada u aprilu 2000. godine. Fond za humanitarno pravo (FHP) je u ime Dragiše Ajdarevića podneo tužbu za naknadu štete 7. marta 2006. godine.


Tužba zbog kršenja ljudskih prava u Sandžaku 1993. godine

Fond za humanitarno pravo (FHP) je u okviru svog programa podrške žrtvama kršenja ljudskih prava u ostvarivanju prava na reparacije, 30. jula 2007. godine, Prvom optinskom sudu u Beogradu podneo tužbu za naknadu štete protiv Republike Srbije u ime Seada Rovčanina, Bošnjaka iz Prijepolja, koji je u oktobru 1993. godine mučen u policijskoj stanici u Prijepolju.


Dnevnik: Arhiv u Beogradu, Sarajevu, ili Budimpešti?

Izvor: Dnevnik

PO PRESTANKU RADA HAŠKOG TRIBUNALA

Gde će biti smešten haški arhiv nakon zatvaranja Tribunala, jedno je od važnijih pitanja koja moraju biti rešena u setu okončanja rada Suda u Hagu. Tim pitanjem baviće se UN i doneti odluku o tome. Tribunal u ovom trenutku razmatra različite opcije. Biće urađena analiza lokacija i opcija za arhiviranje dokumentacije, kako bi UN bio olakšan posao.


Tužba za naknadu štete zbog zatvaranja i mučenja izbeglica iz Srebrenice

Fond za humanitarno pravo (FHP) je, u okviru programa podrške žrtvama kršenja ljudskih prava u prošlosti u ostvarivanju reparacija, 30. jula 2007. godine podneo Prvom opštinskom sudu u Beogradu  tužbu za naknadu štete protiv Republike Srbije, u ime izbeglica iz Srebrenice i Žepe Nusreta Kulovca i Sakiba Rizvića, koji su u julu 1995. godine potražili utočište u Srbiji, a umesto da im pruže utočište pripadnici Vojske Jugoslavije (VJ) i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije (MUP RS) su ih zatvorili u logore, gde su bili izloženi mučenju i ponižavanju. Oko 850 izbeglica iz Srebrenice i Žepe je u julu 1995. godine prešlo preko Drine u Srbiju i bilo zatvoreno u Šljivovici i Mitrovom Polju, koji su u međunarodnoj i domaćoj javnosti bili predstavljeni kao prihvatni centri za izbegle iz Srebrenice, koji imaju poverenje u Srbiju.


Poziv predsedniku Srbije da Maja Stojanović ne ode u zatvor

Fond za Humanitarno pravo, Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM, Centar za kulturnu dekontaminaciju, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Žene u crnom, Inicijativa mladih za ljudska prava uputili su 26. jula pismo predsedniku Srbije gospodinu Borisu Tadiću povodom slučaja Maje Stojanović, aktivistkinje Inicijative mladih za ljudska prava iz Niša, koja je prekršajno osuđenja na deset dana zatvora zbog toga što je 11. jula 2005. godine lepila plakate sa porukom da se Ratko Mladić uhapsi i preda Haškom tribunalu.

Tužba protiv Srbije za naknadu štete Sabitu Bibiću zbog torture

Fond za humanitarno pravo (FHP) je u okviru programa podrške žrtvama kršenja ljudskih prava u prošlosti 19. maja 2007. godine Prvom opštinskom sudu u Beogradu, podneo tužbu za naknadu štete protiv Republike Srbije u ime Sabita Bibića iz Sjenice, zbog torture koju su nad njim u decembru 1993. godine izvršili  policajci OUP-a Sjenica.


Hapšenje bivšeg okružnog tužioca Radeta Terzića je politički čin

Hapšenje bivšeg Okružnog javnog tužioca u Beogradu Radeta Terzića je deo dobro organizovane kampanje protiv ubijenog premijera  Zorana Đinđića, koja se vodi od dana izricanja presude njegovim ubicama.

Haški osuđenici treba da izdržavaju kaznu u državama koje razlikuju heroje od ratnih zločina

Fond za humanitarno pravo (FHP) smatra da je predlog glavne tužiteljice Haškog tribunala Carle del Ponte, kojem su se pridružili tužilac za ratne zločine u Srbiji Vladimir Vukčević, predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić i premijer Srbije Vojislav Koštunica, da budući haški osuđenici izdržavaju kaznu u zemljama čiji su državljani preuranjen.