Kandić u DRV: Intervencija NATO u SRJ, četvrt vijeka kolektivnog skrivanja istine

Gošća današnje DRV je Nataša Kandić, osnivač Fonda za humanitarno pravo.

Tema: Intervencija NATO u SRJ, četvrt vijeka kolektivnog skrivanja istine

Zbog čega ni nakon 25 godina zvanični Beograd nije suočio srpsku javnost sa stvarnim uzrokom vojne intervencije Alijanse protiv Miloševićeve Srbije? Kakve posljedice po srpsko društvo i susjedne države nosi nespremnost vlasti u Srbiji da su suoči sa grijehovima iz prošlosti? Da li je negiranje zločina iz prošlosti i pretvaraje zločinaca u heroje, znak spremnosti za nove?

Predstavljen izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine za 2023. godinu

U ponedjeljak 25. ožujka 2024. godine, predstavljen je izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine za 2023. godinu. Izvještaj su predstavile voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič i istraživačica te pravna savjetnica i monitorica suđenja za ratne zločine Veselinka Kastratović.

Vesna Teršelič istaknula je kako smo tijekom 2023. evidentirali 64 kaznena postupaka u fazi rasprave koji su u nadležnosti županijskih sudova u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. Zabrinjava činjenica da je trend suđenja u odsutnosti u predmetima ratnih zločina i dalje dominantan te su 42 od 64 (66%) postupka vođeni u odsutnosti. Takvi postupci zabilježeni su isključivo u kaznenim postupcima koji se provode protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi/JNA.

Dostojevski našeg doba

Optuženi i osumnjičeni za zločine i genocid u BiH u Srbiji promovišu ratne jedinice

U Bosni i Hercegovini jedan je optužen za genocid, a drugi je pod istragom zbog ratnih zločina.

U Srbiji, obojica na slobodi, učestvuju u promovisanju knjiga o Specijalnoj brigadi policije, čiji su pripadnici sudelovali u srebreničkom genocidu.

Ratni ministar policije bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Tomislav Kovač i bivši general Vojske RS-a Svetozar Andrić godinama su deo javnog, odnosno političkog života u Srbiji.

Iz Tužilaštva za ratne zločine nisu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE) da li su ili će biti predmet istrage.

23 NVO pisalo Aleksi Bečiću: Demokrate da povuku prijedlog za imenovanje ulice u Podgorici po Pavlu Bulatoviću

U petak, 15.3.2024. godine, 23 nevladine organizacije su uputile apel predsjedniku Demokratske Crne Gore (Demokrata), Aleksi Bečiću, da utiče na odbornike te stranke u Skupštini Glavnog grada da povuku prijedlog za imenovanje ulice u Podgorici po Pavlu Bulatoviću, ministru unutrašnjih poslova Republike Crne Gore i ministru odbrane Savezne Republike Jugoslavije za vrijeme ratova devedesetih.

Naše nevladine organizacije se odlučno protive tom prijedlogu. Smatramo da bi javno odavanje počasti Bulatoviću značilo glorifikaciju ratnog zločina Deportacije, koji je Bulatović naredio, da bi to nanijelo dodatnu patnju porodicama stradalih žrtava tog zločina i da bi takav čin uvrijedio sve građane i građanke Crne Gore kojima je stalo do pravde. Suvišno je i naglašavati da bi to dodatno podstaklo podjele u našem društvu i da se izvjesno ne bi pozitivno odrazilo kako na dobrosusjedske odnose sa državama u okruženju, tako ni na evropske integracije. Ipak, najvažnije je da se u ovom kontekstu povede računa o tome kakve uzore ostavljamo budućim generacijama, ako Crnu Goru želimo da sačuvamo od novih ratova, stradanja i zločina.

Ratni general i ministarka zdravlja na promociji knjiga o srebreničkim brigadama u Beogradu

Bivši general Vojske Republike Srpske (RS) Svetozar Andrić govorio je na promociji knjiga o “ratnom putu” Specijalne brigade policije, čiji su pripadnici učestvovali u genocidu u Srebrenici, objavio je nevladin Fond za humanitarno pravo (FHP).

“Iako Ministarstvo odbrane i Medijski centar Odbrana redovno izveštavaju o sličnim događajima, vest o ovoj promociji nije objavljena na njihovim sajtovima, niti društvenim mrežama”, saopštio je FHP na društvenoj mreži X.

Promocije su održane 8. marta u Domu vojske u Beogradu, a događaju su prisustvovale i ministarka zdravlja u tehničkoj Vladi Srbije Danica Grujičić i pomoćnica ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Sanja Lakić.

PODRŠKA SVEDOCIMA U SUĐENjIMA ZA RATNE ZLOČINE – „Psihosocijalna podrška svedocima/svedokinjama u procesima za ratne zločine“

Na konferenciji za medije juče je predstavljen projekat „Psihosocijalna podrška svedocima/svedokinjama u procesima za ratne zločine“, koji Međunarodna mreža pomoći IAN realizuje u partnerstvu sa Udruženjem logoraša regije Birač, Bošnjačkim udruženjem preživjelih logoraša Bratunac i Regionalnim udruženjem logoraša Višegrad. Projekat se realizuje uz finansijsku podršku Evropske unije.

Crnogorski tužioci ponovo istražuju zločin u Bukovici

Maltene si u logoru… ograničeno je kretanje, a čuješ ubijeni su… prebijeni… strah… stalno patrole… ljudi nijesu više mogli da trpe teror i raselili su se i otišli, neko u Pljevlja a neko dalje…

Tako priču o stradanju muslimanskog stanovništva ’90-ih godina prošlog vijeka u selima Bukovice, nadomak Pljevalja na sjeveru Crne Gore, uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom (BiH), počinje žrtva čiji je identitet poznat redakciji Radija Slobodna Evropa (RSE).

Imao je 18 godina, a danas je 50-ogodišnjak. Rođen je u Bukovici koja je bila naseljena većinski muslimanskim stanovništvom.

Jedan od optuženih u slučaju Štrpci preminuo pre početka ponovnog suđenja

Jovan Lipovac, jedan od četvorice bivših srpskih boraca optuženih u Beogradu za učešće u ubistvu 20 putnika nesrpske nacionalnosti koji su prethodno oteti iz voza na železničkoj stanici Štrpci u Bosni i Hercegovini 1993. godine, preminuo je pre početka ponovnog suđenja.

Održana prezentacija dopunjenih rezultata istraživanja ljudskih gubitaka za Osječko-baranjsku županiju

Na prezentaciji održanoj 28. veljače 2024. u Osijeku, predstavljeni su nadopunjeni podaci za Osječko-baranjsku županiju. Nakon što su istraživači i istraživačice Documente u siječnju 2021. godine predstavili preliminarne podatke za žrtve koje su stradale ili imale prebivalište na području Osječko-baranjske županije, na današnjoj prezentaciji predstavljeni su podaci nastali kao rezultat dodatnih terenskih provjera te analize nove dokumentacije i podataka.

Na ovom popisu objavljeni su rezultati istraživanja za 2276 osoba, od kojih su 2036 osobe potvrđene kao žrtve rata, za 181 osobu nedostaju dodatni izvori da bi se potvrdio identitet ili stradanje, dok su 53 osobe imale prebivalište ili su bile građani SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) ili BiH, a objavljene su od strane FHP-a ili u Bosanskoj knjizi mrtvih. Za 6 osoba je utvrđeno da nisu žrtve rata, odnosno da smrt ni na koji način nije vezana za rat.