Nataši Kandić uručena nagrada „Hrant Dink“
Beograd – Nataša Kandić, regionalna koordinatorka procesa REKOM, ovogodišnja je dobitnica nagrade „Hrant Dink“.
Beograd – Nataša Kandić, regionalna koordinatorka procesa REKOM, ovogodišnja je dobitnica nagrade „Hrant Dink“.
Ko se u regionu na ozbiljan i odgovoran način bavio nasljeđem prošlih ratova nije vjerovao da ICTY treba da bude jedini mehanizam kroz koga će naša društva da se suoče sa prošlošću. Nismo ozbiljno shvatili ono što nam se desilo i time pokazujemo strašnu neodgovornost prema budućim generacijama
U četvrtak, 12.9.2013. godine Fond za humanitarno pravo posetili su studenti iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i sa Kosova koji se u okviru programa Omladinski ambasadori pomirenja nalaze u studijskoj poseti Beogradu, tokom koje su slušali predavanja o tranzicionoj pravdi, istorijsko-političkom kontekstu sukoba na prostoru bivše Jugoslavije i perspektivama postkonfliktnih društava.
Povodom Međunarodnog dana nestalih osoba, Fond za humanitarno pravo (FHP) poziva države naslednice bivše SFRJ da pojačaju napore u pravcu utvrđivanja sudbine svih osoba nestalih tokom i u vezi sa ratovima u bivšoj Jugoslaviji, kao i da unaprede pravni i socijalni status porodica prisilno nestalih osoba.
U sredu, 28. avgusta 2013. godine, Fond za humanitarno pravo (FHP) posetila je grupa mladih pravnika iz Nemačke, koja se nalazi u studijskoj poseti Srbiji.
Fond za humanitarno pravo (FHP) je 19. avgusta 2013. godine, u ime 22 člana porodica žrtava ratnog zločina iz Sjeverina, podneo žalbu Ustavnom sudu Srbije zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. U postupku za naknadu štete koji je 2007. godine pokrenut protiv Republike Srbije, sud ni nakon šest godina nije doneo pravnosnažnu presudu.
Fond za humanitarno pravo (FHP) je 19. avgusta 2013. godine, u ime 22 člana porodica žrtava ratnog zločina iz Sjeverina, podneo žalbu Ustavnom sudu Srbije zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. U postupku za naknadu štete koji je 2007. godine pokrenut protiv Republike Srbije, sud ni nakon šest godina nije doneo pravnosnažnu presudu.
Nakon osamnaest godina dvojica Bosanaca su posetila bivši logor u selu Šljivovica, u opštini Čajetina, u Srbiji. Ovi nekadašnji žitelji Podrinja pobegli su pred genocidom u Srebrenici, preko Drine u susednu državu. Mislili su, kad su videli policajce Srbije da im je mukama došao kraj, ali pod krovom zapuštenih baraka Građevinskog preduzeća Planum odvijala se drama.
Predstavnici Udruženja žrtava i svjedoka genocida, Saveza logoraša BiH, zajedno s Fondom za humanitarno pravo i Ženama u crnom posjetit će danas logore Šljivovica i Mitrovo polje u Srbiji.
Osamnaest godina od otvaranja logora Šljivovica i Mitrovo polje na teritoriji Srbije u kojima su držani Bošnjaci, uhapšeni prilikom bekstva sa područja Srebrenice i Žepe, niko od pripadnika policije, vojske i tajnih službi nije kažnjen zbog protivpravnog zatvaranja, mučenja i drugih oblika teškog kršenja ljudskih prava nad oko 850 logoraša.