Novi list: Nataša Kandić o Zakonu o ništetnosti
Komentar Nataše Kandić o Zakonu o ništetnosti, kao i celi članak koji se bavi ovim zakonom možete preuzeti ovde.
Komentar Nataše Kandić o Zakonu o ništetnosti, kao i celi članak koji se bavi ovim zakonom možete preuzeti ovde.
BEOGRAD, 25.10.2011. – Clint Williamson (Klint Vilijamson), šef Tima za specijalne istraživačke zadatke (Special Investigative Task Forces), posetio je danas Fond za humanitarno pravo.
Predstavnici Tima su, u razgovoru sa Natašom Kandić, predstavili okvire istrage o ratnim zločinima i organizovanom kriminalu, koji uključuju i istraživanje navoda o mestima zatvaranja, nestalim licima, mučenjima i ubijanjima, kao i o masovnim grobnicama, a koji se odnose na navode izveštaja Dicka Martyija (Dik Marti) za period 1999-2000. na Kosovu.
FHP je dao punu podršku radu ovog Tima i naglasio koliko je rešavanje pitanja nestalih i masovnih grobnica važno za porodice žrtava.
PRIBOJ, 22.10.2011. – U subotu, 22. oktobra obeležena je 19. godišnjica od ratnog zločina u Sjeverinu, u kojem je ubijeno 16 bošnjačkih civila, građana Republike Srbije. Porodice i prijatelji žrtava položili su cveće i odali počast svojim najmilijima u mestu Mioče (BiH), odakle su ih pripadnici paravojne formacije „Osvetnici“ i izveli iz autobusa. Obeležavanju su prisustvovali i predstavnici političkih stranaka, predstavnici bošnjačkih kulturnih i verskih institucija iz Sandžaka i nekoliko predstavnika NVO (među kojima i predstavnici Fonda za humanitarno pravo).
10. diverzantski odred, jedinica Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) učestvovao je u izvršenju genocida u Srebrenici, u julu 1995. godine. Do danas je poznato da su pripadnici tog odreda učestvovali u dva masovna streljanja Muslimana iz Srebrenice.
Naime, dana 16. jula 1995. godine, osam pripadnika odreda, postupajući po prethodnom naređenju Dragomira Pećanca i Milorada Pelemiša, na vojnoj ekonomiji Branjevo, u selu Pilice, Bosna i Hercegovina (BiH), streljalo je oko 1200 zarobljenih Muslimana iz Srebrenice. Streljački vod su činili: Franc Kos, Marko Boškić, Aleksandar Cvetković, Dražen Erdemović, Brano Gojković, Vlastimir Golijan, Zoran Goronja i Stanko Savanović.
Drugo masovno streljanje je izvršeno 23. jula 1995. godine u selu Bišina, kada su pripadnici 10. diverzantskog odreda, po prethodnom naređenju Petra Salapure i Milorada Pelemiša, ubili najmanje 39 zarobljenika Muslimana. Identitet vojnika koji je učestvovao u ubijanju zarobljenika još uvek nije poznat.
Dosije o 10. diverzantskom odredu Glavnog štaba vojske Republike Srpske možete preuzeti ovde.
Digitalni narativ kreiran na osnovu dosijea možete pogledati ovde.
Reče, u Jagodini, naš patrijarh da je Srbija država i bez glave i bez srca! To je rekao, jer je rekao da Srbija ne sme ulaziti u EU, pošto od nas traže „strašnu žrtvu“ da izgubimo Kosovo: da Srbiji odseku glavu i iščupaju joj srce! Pa, kad je to tako, rekao je on, moramo im reći da tamo nećemo, nego hoćemo da ostanemo sami „sa svojim Kosovom“.
Izveštavanje medija o FHP-ovoj krivičnoj prijavi zbog ratnih zločina počinjenih 1991. u Tenji (Hrvatska):
Škola tranzicione pravde je neformalni program obrazovanja o instrumentima za suočavanje sa prošlošću. Polaznici Škole slušaće predavanja o sudskim procesima pred Haškim tribunalom i nacionalnim sudovima za ratne zločine, vansudskim mehanizmima za utvrđivanje činjenica o zločinima iz prošlosti i pravu na reparacije.
Fond za humanitarno pravo je Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije podneo krivičnu prijavu protiv više od 30 pripadnika nekadašnje Teritorijalne odbrane (TO) i Stanice milicije u Tenji (Hrvatska), kao i protiv više pripadnika Novosadskog korpusa Jugoslovenske narodne armije (JNA) i vojnih i civilnih tajnih službi, te grupa koje su bile pod komandom Željka Ražnatovića Arkana, zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika počinjenih u Tenji 1991. godine.
Poziv na pobunu protiv obnavljanja prošlosti
Upozoravamo javnost da političke elite u Srbiji odustaju od evropskog puta zemlje. Upozoravamo i na činjenicu da dobijanje statusa kandidata, bez dobijanja datuma početka pregovora, znači veoma malo za izgradnju demokratske Srbije i za građane. Dobijanjem datuma početka pregovora bio bi obezbeđen odgovoran odnos države prema obavezi uspostavljanja vladavine prava, evropskim integracijama, ali i prema sopstvenim građanima i građankama.
Evropski put Srbije traje samo kao deo predizborne kampanje, a u stvaranju takve atmosfere podjednako učestvuju i vlast i opozicija, ocenjeno je danas u debati koju su organizovali Fond za humanitarno pravo i Nezavisno udruženje novinara Vojvodine na temu – “da li Srbija odustaje od evropskih integracija”.