Posts Written By: hlcadmin

Nakon 7 godina, ponovo počelo suđenje za ubistvo 1.313 Bošnjaka u Kravici

Nakon 7 godina, ponovo počelo suđenje za ubistvo 1.313 Bošnjaka u Kravici

federalna.baNakon sedam godina bezuspješnog suđenja osmorici pripadnika Specijalne brigade MUP-a Republike Srpske za ratni zločin u selu Kravica pred Specijalnim sudom u Beogradu, suđenje je počelo iz početka jer se promijenio jedan član sudskog vijeća. Podsjetimo, osam nekadašnjih policajaca optuženo je za ubistvo najmanje 1.313 bošnjačkih civila.

Kad je krajem 2016. godine započelo suđenje za zločine, uz izostavljanje genocida kao klasifikacije, bilo je bitno da je krenulo. Ali – uz silna kašljucanja. Prvi put je glavni pretres počeo iznova kad je odbačena optužnica jer Tužilaštvo za ratne zločine u to vrijeme nije imalo tužioca. A onda je došla tužiteljka kojoj ova tema i nije bila prioritet. Ipak se nastavilo.


Share

Zločinci u javnosti: Patriotizam koji ratne zločine čini ‘nevažnim’

Zločinci u javnosti: Patriotizam koji ratne zločine čini ‘nevažnim’

aljazeeta_logoRiječi osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića donijele su niz pitanja o tome koliko smo naučili iz prošlosti, jesmo li šta naučili i bi li se neka zvjerstva mogla ponoviti.

Činjenica da je neka osuđena osoba izdržala kaznu za počinjeni ratni zločin ne znači da je zločin nestao (AFP)

Od ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini prošlo je gotovo 30 godina, dok je od onoga koji se vodio na Kosovu prošlo nešto manje.

Međutim, i pored protoka ozbiljnog broja godina postavlja se pitanje što smo kao ljudi i građani sada posebnih država naučili iz toga rata, jesmo li svi zajedno izvukli neke pouke kao i što prenosimo generacijama koje dolaze.


Share

KONKURS za poziciju: Finansijska menadžerka / menadžer

KONKURS za poziciju: Finansijska menadžerka / menadžer

konkurs-slikaFondacija Fond za humanitarno pravo raspisuje konkurs za poziciju Finansijske menadžerke / menadžera na određeno vreme, na period od sedam meseci. Nakon isteka ovog perioda, u slučaju obostrane zainteresovanosti, postoji mogućnost produžetka radnog odnosa.


Share

‘Ćutanje kao poricanje’: Vlasti u Beogradu bez reakcija na presudu Stanišiću i Simatoviću

‘Ćutanje kao poricanje’: Vlasti u Beogradu bez reakcija na presudu Stanišiću i Simatoviću

Slobodna EvropaVlasti u Srbiji ćute tri dana nakon osuđujuće presude za ratne zločine bivšim čelnicima obaveštajne službe Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, pred međunarodnim sudom u Hagu.

Nekadašnji šef Službe državne bezbednosti (SDB) Srbije Jovica Stanišić i njegov zamenik Franko Simatović su 31. maja pravosnažno osuđeni na po 15 godina zatvora zbog zločina u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, za vreme rata od 1992 do 1995. godine.

Čelnici obaveštajnih struktura u Beogradu tokom devedesetih tako su postali prvi zvaničnici Srbije osuđeni za ratne zločine u Bosni i Hercegovini.

Presudom je, ukazuje direktor nevladinog Fonda za humanitarno pravo (FHP) Nenad Golčevski, potvrđeno učešće Srbije u ratu na prostoru Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

“Državni organi Srbije, organi službe državne bezbednosti, učestvovali su u činjenju zločina”, istakao je on.


Share

Optuženi za genocid u BiH u Srbiji dobio minimalnih pet godina zatvora

Optuženi za genocid u BiH u Srbiji dobio minimalnih pet godina zatvora

Slobodna EvropaU Bosni i Hercegovini (BiH) optužen je za genocid. U Srbiji je sklopio sporazum sa Tužilaštvom i osuđen je na minimalnih pet godina zatvora.

Miomir Jasikovac, nekadašnji komandir čete vojne policije Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske optužen je Srbiji za ratni zločin u decembru 2022, svega desetak dana nakon što je Tužilaštvo BiH protiv njega podiglo optužnicu za genocid.

Tako je Beograd još jednom “preduhitrio” Sarajevo i onemogućio dalje postupanje prema optuženima za zločin genocida, koji borave u Srbiji.

Da je reč o istoj osobi nije bilo moguće saznati jer je Tužilaštvo za ratne zločine Srbije svoju optužnicu objavilo bez navođenja imena okrivljenog.

Zahtevom za uvid u presudu Višeg suda, RSE je potvrdio da je reč o Miomiru Jasikovcu.

Beograd ga, međutim, nije optužio za genocid jer Srbija odbija da ga prizna i da sudi za ovo delo.

“Na ovaj način je zapravo onemogućeno suđenje po optužnici Tužilaštva BiH koja je teretila Jasikovca za genocid i ubistvo oko 2.300 ljudi”, rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) istraživačica ratnih zločina Jovana Kolarić.

TV Liberty: Negiranje genocida - krivične prijave na čekanju


Share

Srbija će nositi historijsku hipoteku nakon presude Stanišiću i Simatoviću

Srbija će nositi historijsku hipoteku nakon presude Stanišiću i Simatoviću
aljazeeta_logoNadam se da će doći neko drugo vrijeme, kada će se o ovoj presudi govoriti na neki drugi način, u skladu s činjenicama, kazala je za Al Jazeeru Nataša Kandić.

Očekivano je da se ovako važna presuda prećuti, da se o njoj ne govori, da se ne kaže ništa o tome šta sledi, šta bi trebalo uraditi nakon ove presude da se podseti javnost na suđenja ‘Škorpionima’ u Beogradu, da se podseti javnost šta je bilo 1. juna 2005. godibe, kada je objavljen snimak ‘Škorpiona’, kako je to suđenje proteklo, šta su pripadnici ‘Škorpiona’ rekli, a šta je prećutano u presudi tog suda”, kazala je za Al Jazeeru osnivačica Fonda za humanitarno pravo (FHP) Nataša Kandić.

Kandić: Srbija će nositi historijsku hipoteku nakon presude Stanišiću i Simatoviću

Preuzeto sa portala Al Jazeera

Share

Saopštenje FHP povodom presude Žalbenog veća MRMKS u predmetu Stanišić i Simatović

Saopštenje FHP povodom presude Žalbenog veća MRMKS u predmetu Stanišić i Simatović

Saopstenje_slikaŽalbeno veće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS) donelo je presudu u predmetu protiv bivših čelnika Službe državne bezbednosti (SDB) MUP Republike Srbije – Jovice Stanišića i Franka Simatovića – kojom je utvrđen međunarodni oružani sukob u Bosni i Hercegovini. Ovom presudom, konačno i nedvosmisleno je utvrđeno učešće Republike Srbije u oružanim sukobima u BiH i Hrvatskoj. Najviši predstavnci SDB RS osuđeni su da su kao pripadnici udruženog zločinačkog poduhvata odgovorni za zločine koje su počinili pripadnici Srpske dobrovoljačke garde (SDG), Jedinice za specijalne namene, Jedinice za specijalne operacije (JSO) – Crvenih beretki, Martićeve milicije i Škorpiona 1992. godine u Bosni i Hercegovini, u Bijeljini, Zvorniku, Bosanskom Šamcu, Doboju i Sanskom Mostu, i za zločine počinjene 1995. godine u Trnovu i Sanskom Mostu, kao i za ubistvo Marije Senaši, počinjeno u Daljskoj Planini u Hrvatskoj u junu 1992. godine.

Žalbeno veće  je utvrdilo da su Stanišić i Simatović, zajedno sa drugim vojnim, političkim i policijskim rukovodiocima iz Srbije, tzv. SAO Krajine, SAO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, kao i Republike Srpske činili deo udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva sa teritorija pod kontrolom srpskih snaga u BiH i Hrvatskoj, odnosno – etničko čišćenje.


Share

Haški tribunal nam ne dozvoljava da zaboravimo – Povodom 30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine

Haški tribunal nam ne dozvoljava da zaboravimo – Povodom 30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine

danas_logoKada sam 2005. godine prvi put došao u haški tribunal, činilo mi se nadrealnim da ću se naći uživo na mestu na kome se sudi političaru koji je uništio moju zemlju.

Prošao sam obezbeđenje i popeo se u galeriju sudnice. Seo sam u treći red, s leve strane, na jednu od 99 stolica koliko ih je bilo u galeriji Sudnice broj 1.

Bio sam radoznao, pomalo uzbuđen, ali kada sam ugledao optuženog, zbog koga sam proveo gotovo pola dotadašnjeg života u ratnom stanju, koga smatram odgovornim za zločine počinjene širom bivše Jugoslavije – kada sam video Slobodana Miloševića kako nemoćno sedi, na optuženičkoj klupi, između dvojice stražara suda Ujedinjenih nacija – osetio sam pravdu. Osetio sam žmarce kako prolaze kroz mene. Osetio sam da je taj decenijski gospodar života i smrti u Srbiji i regionu – sada na mestu koje mu i pripada.


Share

IZVEŠTAJ O SUĐENJIMA ZA RATNE ZLOČINE U SRBIJI TOKOM 2022. GODINE

IZVEŠTAJ O SUĐENJIMA ZA RATNE ZLOČINE U SRBIJI TOKOM 2022. GODINE

23-korice-srFHP je tokom 2022. godine pratio sva suđenja za ratne zločine vođena na teritoriji Srbije, odnosno ukupno 25 predmeta pred odeljenjima za ratne zločine Višeg i Apelacionog suda u Beogradu.

U izveštaju su za sve predmete dati kratki pregledi postupka i osnovni nalazi FHP-a u vezi sa predmetom, a koji su od značaja za javnost. Veliki broj postupaka za ratne zločine obrađenih u ovom izveštaju traje više godina, te su za kompletan uvid u tok postupka i nalaze koji se tiču tih predmeta relevantni i prethodni godišnji izveštaji FHP-a o suđenjima.

Izveštaj ključnu pažnju poklanja radu Tužilaštva za ratne zločine (TRZ) i sudova u javnim delovima sudskog postupka, a pre svega analizira optužnice i presude u svakom pojedinačnom predmetu. Rad drugih organa uključenih u procesuiranje ratnih zločina – Službe za otkrivanje ratnih zločina Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije (MUP), Jedinice za zaštitu i drugih – nije moguće analizirati na nivou pojedinačnih predmeta, jer o tome ne postoje javno dostupni podaci.


Share

Materijalne reparacije u parničnim postupcima za naknadu štete – praksa sudova u Srbiji u periodu od 2021-2022. godine

Materijalne reparacije u parničnim postupcima za naknadu štete – praksa sudova u Srbiji u periodu od 2021-2022. godine

materijalne-reparacije-srFond za humanitarno pravo (FHP) godinama unazad objavljuje izveštaje o ostvarivanju prava na naknadu štete žrtava ratnih zločina u parničnim postupcima koji se vode pred sudovima u Srbiji. Poslednji izveštaj je obuhvatao period od 2017. do 2020. godine i javnosti je predstavljen 2021. godine. Izveštaj koji je pred vama obuhvata period od 2021. godine do kraja 2022. godine.

Obaveza Republike Srbije da naknadi štetu žrtvama kršenja ljudskih prava, između ostalog i kroz adekvatnu materijalnu reparaciju, i dalje je nepromenjena – šteta koja je pričinjena pojedincima i članovima njihovih porodica podrazumeva obavezu štetnika, u ovom slučaju Republike Srbije, da ili štetne posledice otkloni, ili da ih adekvatno obešteti. I nakon punih 30 godina od početka sukoba na prostoru bivše SFRJ, Republika Srbija ovu svoju obavezu nije izvršila u potpunosti. Politička volja da se prihvati odgovornost za zločine iz prošlosti i obeštete sve žrtve i dalje izostaje, a oštećeni i članovi njihovih porodica su prinuđeni da vode dugotrajne, skupe i često neizvesne parnične postupke pred sudovima u Srbiji.


Share