Posts Written By: hlcadmin

Uništavanje kulturnog nasleđa u službi uništavanja zajedništva između naroda

U utorak 29. novembra 2016. godine u Beogradu je predstavljen multimedijalni narativ „Zatiranje istorije i sećanja“. Autor narativa je SENSE–Centar za tranzicijsku pravdu iz Pule (SENSE), a njegovo predstavljanje u Beogradu organizovao je Fond za humanitarno pravo (FHP). Događaju je prisustvovalo oko 50 predstavnika nevladinih organizacija, stručnjaka za očuvanje kulturnog nasleđa, istraživača, naučnika, novinara i stručnjaka iz raznih oblasti.

Otvarajući prezentaciju, Nemanja Stjepanović iz FHP-a je ukazao da narativ „Zatiranje istorije i sjećanja”, kroz svedočenja očevidaca i dokaze koji su izvedeni pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), prikazuje uništavanje verskog i kulturnog nasleđa tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji koje je pred ovim sudom procesuirano ili dokumentovano. Prema Stjepanoviću, MKSJ predstavlja pravu riznicu dokaza i dokumenata koji govore o kontekstu sukoba, bez obzira na ishod pojedinih sudskih postupaka. Međutim, iako je dostupna javnosti, arhivu MKSJ-a danas uglavnom koriste specijalizovane organizacije koje se bave temama suočavanja sa prošlošću, poput FHP-a i SENSE.

Presude i svedočenja bez javnosti 12 godina

nasZa 12 godina procesuiranja ratnih zločina u Srbiji, javnost nije imala priliku da vidi nijedno svedočenje žrtava, počinilaca i svedoka, kao ni izricanje neke presude. Pravo na snimanje suđenja za ratne zločine do danas nije ostvario nijedan medij niti nevladina organizacija.

S druge strane, video-snimci suđenja za ratne zločine u državama regiona se redovno pojavljuju u medijskim prilozima. Na ovo redovno podsećaju iz Fonda za humanitarno pravo (FHP), ali situacija ostaje ista.

(English) Mladic trial nears end, far from Bosnia’s killing fields

Sadržaj dostupan na English.

‘Zatiranje istorije i sećanja’

Pred ICTY-jem u proteklih 20 godina vođeno je 16 postupaka koji su uključivali i pljačku kulturnog i vjerskog naslijeđa.

U ustanovi kulture “Parobrod”, u organizaciji Fonda za humanitarno pravo, predstavljen je novi interaktivni narativ pod nazivom “Zatiranje istorije i sećanja”, koji je izradio Centar za tranzicijsku pravdu – SENSE, a koji prikazuje zločine nad kulturnim, historijskim i vjerskim naslijeđem počinjene tokom ratova devedesetih u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu.

Uništeno oko 2000 spomenika

U ratovima na prostoru bivše Jugoslavije uništeno je oko 2.000 spomenika verskog i kulturnog nasleđa. Od tog broja 500 je dokumentovano, izjavio je večeras u Beogradu Mirko Klarin iz Centra za tranzicijsku pravdu na predstavljanju izveštaja “Zatiranje istorije i sećanja”.

Izveštaj “Zatiranje istorije i sjećanja”, koji sadrži dokumenta i video materijal o uništavanju kulturnog nasleđa, napravili su agencija SENSA i Centar za tranzicijsku pravdu iz Pule, a dokument je prethodno predstavljen i u Sarajevu i Zagrebu.

Sumnjam da porodice žrtava uopšte vode računa i brinu o političkim pitanjima. Mi sigurno ne – ističe Fatos Bitići

Potpuno je nebitno da li je neko kao što je Goran Radosavljević kasnije učinio ovu ili onu dobru stvar, na kojoj mu je možda NATO ili neko drugi aplaudirao, jer je tokom rata učinio mnoge ružne stvari.

U Srbiji se neće kažnjavati negiranje genocida u Srebrenici, ali hoće negiranje genocida u Kongu

Bilo bi dobro da se u Srbiji zabrani uzvikivanje na stadionima i na javnim mjestima parola ‘Nož, žica, Srebrenica’, jer, nakon toga, niko se ne bi usudio da to učini, jer je uvredljivo i bio bi kažnjen, rekla je Kandić.

SARAJEVO (AA) – Nataše Kandić iz Fonda za humanitarno pravo (FHP), u vezi s usvojenim izmjenama Krivičnog zakona u Skupštini Srbije u srijedu, kojima se uvodi novo kazneno djelo prema kojem se kažnjava negiranje genocida i ratnih zločina, za Anadolu Agency (AA) je istakla da se najnovijim izmjenama ne kažnjava i negiranje genocida u Srebrenici, javlja Anadolu Agency (AA).

Predstavljanje interaktivnog narativa „Zatiranje istorije i sećanja“

Fond za humanitarno pravo i SENSE–Centar za tranzicijsku pravdu Vas pozivaju na

predstavljanje Interaktivnog narativa „Zatiranje istorije i sećanja“ u utorak 29. novembra 2016. godine u 18 časova u Ustanovi kulture Parobrod (Beograd, Kapetan Mišina 6a)

i razgovor sa

Mirkom Klarinom i Minom Vidaković, autorima narativa (SENSE–Centar za tranzicijsku pravdu)

doc. Miom David, arhitektom i docentkinjom na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu

dr Branislavom Dimitrijevićem, profesorom istorije i teorije umetnosti na Visokoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu

Natašom Govedaricom, dramaturškinjom

i Nemanjom Stjepanovićem, istraživačem Fonda za humanitarno pravo

Na vama je

„Bila je srijeda. Ujutro sam ustala kao i svaki dan, imala sam sina od osamnaest mjeseci, nije nikad ujutro spavao dugo, ali to jutro spavao je do deset. Dobili smo struju, pa sam pravila doručak, uključila mašinu, usisavala kuću“, mnogo godina kasnije o toj je strašnoj srijedi svjedočila preživjela B. Ž.

„Odjednom, čuo se pucanj, svašta nešto, i onda meni svekrva govori, ‘odoh ja dolje da vidim što je’. Otišla je dolje, kad trči putem i govori, ‘spremaj dijete, upali su u selo!’. Sve su oni pobili, gdje god su što našli, bio djed, bila baba, bio momak, bio čovjek, bila žena, bilo dijete, sve su pobili, sve su smakli, to je nemoguće, to je bila strahota.“

Razmjeri te strahote otkriveni su tek kad se vojska povukla.

Samo u tom selu, na dvije lokacije pronađeni su leševi trideset zarobljenih vojnika i desetak civila. Obdukcija iskasapljenih tijela, često potpuno golih ili pak samo u donjem rublju, otkrila je ljudskom umu neshvatljivu surovost ubojica. Vojnici i civili, žene i starci ubijeni su nakon strašnog mučenja. Muškarcima su odsijecane genitalije i udovi, nekima iskopane oči, većini je glava bila smrskana, jednome i prepolovljena, jednoj ženi je rasporen trbuh, neka su tijela spaljena, neka raznesena eksplozivom. Dvije stotine preživjelih mještana, među kojima deset trudnica i gotovo šezdesetoro djece, odvedeno je u logor. Osam zatočenika nije preživjelo, a najmanje dvije žene brutalno su silovane.

Mladi aktivisti iz Srbije i sa Kosova u poseti FHP-u

U utorak 15. novembra 2016. godine Fond za humanitarno pravo (FHP) posetila je grupa mladih aktivista iz Srbije i sa Kosova. U okviru programa Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji “LinKS – Linking Kosovo and Serbia”, oni kroz posete relevantnim institucijama i organizacijama u Srbiji i na Kosovu sagledavaju političke i društvene aspekte odnosa između dve države i formulišu preporuke za unapređenje njihovih međusobnih odnosa.

Direktorka FHP-a za razvoj programa i informisanje Jelena Krstić razgovarala je sa posetiocima o dugogodišnjim naporima FHP-a da osvetli važnost uspostavljanja pravde za zločine počinjene tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji. U tom smislu ona je ukazala na nepostojanje zvaničnog strateškog opredeljenja za suočavanje sa prošlošću, nedovoljno efikasno procesuiranje odgovornih za ratne zločine, zanemarivanje prava žrtava na reparacije i apatičan odnos celokupnog društva prema počinjenim zločinima. Mlade aktiviste je posebno intrigirala rasprostranjena nekažnjivost za ratne zločine, a diskutovali su i o načinima na koje žrtve kršenja ljudskih prava u Srbiji mogu da dobiju nadoknadu štete i javno priznanje, kao i o odnosu medija prema zločinima, angažmanu institucija i inicijativama civilnog društva za utvrđivanje istine o zločinima i žrtvama.

[Show as slideshow]