Pitajte Genca za masovne grobnice u Srbiji

Prije 19 godina nađeni posmrtni ostaci četvorogodišnjeg Genca Beriše, mlađeg mu brata Granita i trudne Lirije.
Prije 19 godina nađeni posmrtni ostaci četvorogodišnjeg Genca Beriše, mlađeg mu brata Granita i trudne Lirije.
Suđenje Bošku Soldatoviću, koga Tužilaštvo za ratne zločine tereti za ubistvo devet civila nesrpske nacionalnosti 1991. godine, održano je danas pred Odeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu ispitivanjem dva svedoka – Dušana Vukajlovića i Lazara Aleksića.
U 2020. godini nije iznenađujuće da u Srbiji za naredne izbore budu kandidovani oni koji su osuđeni za ratne zločine, rekla je za Hayat.ba iz Beograda Jovana Kolarić, istraživačica Fonda za humanitarno pravo.
Preuzeto sa portala Hayat.ba
Dvojica osuđenih ratnih zločinaca nadaju se da će biti izabrani za poslanike na izborima koji će se narednog meseca održati u Srbiji, dok se još nekoliko njih koje traži sud UN-a ili koji su optuženi za ratne zločine, spremaju za trku za ulazak u Skupštinu.
Srbija bezuspešno, uprkos novcu iz budžeta, ne uspeva da dokaže državnu nevinost tokom rata u Bosni i Hercegovini, pa i sumanuti masakr tuzlanskih civila, a artiljerac osuđen za smrt 71 osobe, prosečne starosti 23 godine, uživa na slobodi u Beogradu. Nakon što je pobegao iz Sarajeva u Beograd, ima, kaže njegova odbrana, psihičkih problema. Nije reč o nemirnoj savesti.
U okviru redovnih aktivnosti na projektu „Praćenje suđenja za krivična dela koja su povezana sa konfliktom na Kosovu i uključivanje mladih u pravosudni sektor“, Fond za humanitarno pravo Kosovo (FHPK) objavljuje izveštaj o najznačajnijim suđenjima praćenim u toku prethodne 2019. godine pod naslovom “Suđenja za ratne zločine – i dalje na početku”.
Internet stranica SENSE Centra za tranzicijsku pravdu dopunjena je i obogaćena arhivom Agencije SENSE, nastalom u periodu od 1998. do 2019. godine. Time je, na jednom mjestu, kompletirana digitalna online prezentacija ukupne produkcije SENSE od osnivanja do danas.
U Srbiji je nekažnjivost ratnih zločina ohrabrena nedostatkom političke volje da se procesuiraju visokorangirana lica i uz negiranje genocida u Srebrenici, glavni je zaključak izveštaja Amnesti internešenela o kršenju ljudskih prava u 2019. godini.