Film La Liste de Carla/Karlina lista u Beogradu

Fonda za humanitarno pravo (FHP) organizovao je 13. decembra 2007. godine u Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) projekciju dokumentarnog filma reditelja Marcela Schüpbach La Liste de Carla/Karlina lista posvećenog radu Carle Del Ponte, glavne tužiteljke Haškog tribunala. Film je istovremeno prikazan u Sarajevu, Zagrebu i Hagu. Film opisuje atmosferu, u kojoj tužiteljka Carla Del Ponte i njen tim rade na hapšenju ratnih vođa, posebno Ratka Mladića. U panel diskusiji koja je usledila nakon prikazivanja filma učestovali su Nataša Kandić, izvršna direktorka FHP, Biljana Kovačević-Vučo, direktorka Komiteta pravnika za ljudska prava, Borka Pavićević, direktorka CZKD i Dejan Anastasijević, novinar Vremena.

Pogledaj na YouTube

Share

Regionalne konsultacije sa organizacijama za ljudska prava

Organizacije za ljudska prava iz post-jugoslovenskih zemalja podržavaju inicijativu za osnivanje regionalnog, nezavisnog i zvaničnog tela koje bi se bavilo utvrđivanjem i kazivanjem činjenica o ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji. Prioritet organizacija za ljudska prava je formiranje koalicije koja će javno zagovarati stvaranje tog tela.

Share

Regionalne konsultacije sa mladima

Mladi nemaju odgovornost za ono što je počinjeno ali imaju za odnos prema počinjenom — reči jednog od učesnika koje su obeležile diskusiju učesnika konsultacija sa mladima.

Share

Regionalne konsultacije sa umetnicima

Haris Pašović, profesor i reditelj, Akademija scenskih umetnosti, Sarjevo, BiH:
”Ako se govori o instrumentu koji će nas približiti nekom našem idealu rješavanja pitanja istorijskog pamćenja, koje nije strogo umjetnički instrument ili nije uopće umjetnički, nego je znači jedan društveni, socijalni i politički možda i antropološki instrument, za mene to jeste Komisija za istinu i pomirenje ili ekvivalent toj komisiji kako je znamo iz Južne Afrike. I ja bih volio kada bi postojala jedna takva komisija na tlu bivše Jugoslavije koja bi omogućila ljudima koji nose teret zločina u sebi i onim ljudima koji nose teret žrtve u sebi da iskomuniciraju to na jednom širem nivou, jer taj zločin i ta žrtva su masovni i sudovi će moći samo djelomično da riješe taj problem.
S druge strane, mislim da ono što ćemo mi kao umjetnici raditi i što radimo, jeste da bivajući u stvarnosti na način koji je više posvećen toj prošlosti ili koji je više posvećen sadašnjosti ili budućnosti, svako od nas prema svom osjećanju, potrebi, daru, mogućnosti, mislim da ćemo se svi ipak nalaziti na onoj platformi da pravimo jedan bolji svijet u kome ćemo i mi a sigurno i djeca naših kolega koja su danas spominjana i njihovi prijatelji moći živjeti čestitije i nekako bez da postanu i oni svjedoci ili žrtve ili izvršioci užasa kroz koje smo mi prošli.”

Pogledajte na YouTube

Share