Nakon što je Sud Bosne i Hercegovine jučer donio odluku o obustavljanju izdržavanja kazne i oslobađanju deset osuđenih ratnih zločinaca, a pozivajući se na odluku Ustavnog suda od 22. oktobra 2013. godine koji je usvojio apelacije osuđenih pred Sudom BiH, te utvrdio povredu prava optuženih iz člana 7. stav 1. Evropske konvencije i ukinuo presude Državnog suda, pravni eksperti tvrde kako je ovo očekivana odluka na koju upozoravaju već godinama.
Dragoceni „insajderski“ iskazi svedoka saradnika u predmetima Tužilaštva za ratne zločine o silovanju trudnica, ubistvima beba, pucnju trudnoj ženi između nogu, masovnim ubistvima, „krečenju zidova“ krvlju civila, premeštanju tela iz Ljubenića u Batajnicu, sudski su potvrđeni ili je u nekim od ovh primera, izvesno da će biti potvrđeni.
U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome zašto ni dve decenije nakon završetka rata Hrvatska i Srbija nisu rešile problem nestalih u tom ratu. Sagovornice su bile Nataša Kandić, bivša direktorka Fonda za humanitarno pravo iz Beograda i Vesna Teršelič, voditeljica Documente, Centra za suočavanje s prošlošću iz Zagreba.
Svedočenje žene kojoj su silovali kćerku i trudnu snahu, spalili kćerku, ubili sina, muža, devera, jetrvu i sinovca
Mala je ovo sredina, kada sam se vratio iz programa zaštite, apotekarka mi je rekla: “Nemojte više da dolazite, za Vas u ovoj apoteci nema lekova”. U zdravstvenoj stanici nisu hteli da me pregledaju, a moj izabrani lekar nije radio. Rekli su mi da dođem za mesec dana, kada se vrati sa godišnjeg odmora. Privodili su me par puta u Policijsku upravu Leskovac, pod optužbom da sam, kao komandir, otkrio sadržaj neke službene depeše, a ona je, zapravo, bila cirkularna i dobila je svaka policijska stanica u Srbiji. Isekli su mi sve četiri gume na kolima, u dvorištu, niko nije izvršio uviđaj
Pripadnici leskovačke policije, u okviru pokrenutog predistražnog postupka o zločinima na Kosovu 1998. godine koje je pokrenulo Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu, saslušali su bivšeg zaštićenog svedoka Slobodana Stojanovića u svojstvu građana.
Beograd – Negiranje genocida i ratnih zločina počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije trebalo bi tretirati kao krivično delo i uneti u krivične zakone, saglasni su sagovornici Danasa – predstavnici nevladinih organizacija iz Beograda, Sarajeva, Zagreba i Podgorice.
“Žrtve su uvijek te koje na kraju moraju platiti, i tokom rata i tokom sudskih procesa”, kaže Florence Hartmann, bivša glasnogovornica tužilaštva u Haagu i savjetnica tužiteljice Carle del Ponte za Balkan, dok komentariše najnovije odluke predsjednika Haškog tribunala o prijevremenom oslobađanju još dvojice osuđenih za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.
Povodom izjave zamenika tužioca Bruna Vekarića da je policajac Slobodan Stojanović samovoljno napustio program zaštite, koji mu je Tužulaštvo za ratne zločine dodelilo u vezi sa istragom protiv komandanta nekadašnjeg 37. Odreda PJP, Radoslava Mitrovića, i još 16 pripadnika PJP, odgovorno tvrdim da to nije tačno. U dogovoru sa tužilaštvom, Jedinica za zaštitu svedoka je 29.10.2009. godine, bez ikakvog prethodnog obaveštenja, upala u privremeni stan zaštićenog svedoka, naredila mu da pokupi svoje stvari, suprugu i dete radi povratka u Leskovac, sa kratkim obrazloženjem da mu je ukinut status zaštićenog svedoka.