Smrt Ratka Mladića ponovo je otvorila pitanje odnosa prema ratnoj prošlosti, presudama Haškog tribunala i žrtvama zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini. Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo i dugogodišnja aktivistkinja za ljudska prava, ocijenila je u emisiji BHT1 uživo da reakcije u Srbiji i Republici Srpskoj pokazuju da proces suočavanja s prošlošću nije završen.
„Nastavlja se dugogodišnja situacija, a to je negiranje zločina koji su se dogodili i koje onda sprečava da nove generacije saznaju šta se događalo“, kazala je Kandić.
Prema njenim riječima, u Srbiji je nakon smrti Mladića stvoren svojevrstan raskorak između političkih poruka i činjenica utvrđenih pravosnažnim presudama.
„Imamo jednu režiranu trenutnu stvarnost“, kazala je Kandić, navodeći da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govori o humanitarnim razlozima i mogućnosti da Mladić posljednje dane provede uz porodicu, dok se istovremeno izbjegava otvoren razgovor o presudi za genocid i drugim zločinima za koje je osuđen.
Žrtve su potpuno marginalizovane
Kandić posebno ukazuje na odnos prema žrtvama i porodicama nestalih, smatrajući da se njihova priča ponovo potiskuje u drugi plan.
„O žrtvama se ne govori. Oni koji su odgovorni, oni koji su osuđeni, predstavljaju se kao heroji“, rekla je Kandić.
Podsjetila je da porodice žrtava i danas tragaju za posmrtnim ostacima svojih najbližih.
„Još uvijek ima 950 nestalih nakon pada Srebrenice, čija sudbina još nije razjašnjena“, kazala je.
Prema njenim riječima, posebno je teško razumjeti situaciju u kojoj se istovremeno govori o državnim i vojnim počastima za Mladića, dok porodice nestalih i dalje čekaju informacije o sudbini svojih najbližih.
„Imamo jednu situaciju koju je teško ljudski razumjeti“, ocijenila je Kandić.
Teško da možemo reći da je politički projekat završen
Govoreći o odnosu Srbije prema ratnom naslijeđu i ideji „srpskog sveta“, Kandić smatra da se ne može govoriti o završetku takvog političkog projekta.
„Teško da možemo tako reći da je taj politički projekat u nekom srpskom svetu završen. Još uvijek su na vlasti oni koji su bili intenzivno uključeni i u stvaranje uslova za početak ratova devedesetih“, kazala je.
Dodala je da se nacionalistički narativ i dalje pojavljuje u političkom prostoru, posebno u kontekstu aktuelnih političkih procesa i studentskih protesta u Srbiji.
Kandić smatra da će veličanje Mladića i negiranje presuđenih činjenica vremenom ostati dio teškog naslijeđa koje će nove generacije morati preispitati.
Potrebno više prostora za svjedočenja žrtava
Kandić ističe da suočavanje s prošlošću ne bi trebalo biti zasnovano samo na sudskim presudama. Posebno važnim smatra svjedočenja preživjelih i porodica žrtava koja su sadržana u hiljadama stranica transkripata sa suđenja.
„Mi govorimo još uvijek o sudskim činjenicama, a postoje hiljade i hiljade stranica transkripata u kojima se navode riječi preživjelih, svjedoka. To su priče koje su strašno vrijedne“, rekla je.
Prema njenom mišljenju, upravo takva svjedočenja mogu pomoći da se razumije šta se dogodilo, ali i ko su bili počinioci i kako su zločini izvršavani.
Doći će vrijeme kada će se nove generacije stidjeti ovog trenutka
Na pitanje hoće li se ikada promijeniti odnos Srbije prema Mladiću i njegovoj ulozi u ratu, Kandić je kazala da vjeruje da će do promjene doći.
„Čvrsto vjerujem da će doći to vrijeme kada će se promijeniti, kada će se te nove generacije stidjeti i ovog današnjeg trenutka i svih ovih godina od 1995. godine“, kazala je.
Kao jedan od ključnih preduslova za promjenu odnosa prema prošlosti vidi jačanje obrazovanja i kritičkog mišljenja.
„Nama je potrebna jedna moćna državna institucija, mislim prije svega na akademsku zajednicu, na univerzitete koji će da vrate vrijednost kritičkog mišljenja i preispitivanja“, istakla je Kandić.
Kako je zaključila, tek generacije koje budu spremne da kritički razmišljaju i preispituju prošlost mogu otvoriti prostor za ozbiljniju promjenu odnosa prema utvrđenim činjenicama, žrtvama i odgovornosti za počinjene zločine.
Izvor: bhrt.ba
