The Coalition for Access to Justice requires that the Republic of Serbia immediately allows the civil society organizations (CSOs) to access the documents related to the contents of laws prepared to be adopted. In line with the strategic orientation of the Republic of Serbia, CSOs should have a key role in the legislative reforms and other aspects of the process of joining the European Union.
Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je optužnicu protiv oficira Vojske Srbije Pavla Gavrilovića (1965) iz Leskovca i podoficira Rajka Kozline (1976) iz Beograda za ubistvo 27 civila u selu Trnje, kod Suve Reke na Kosovu, 25. marta 1999. godine, saopšteno je iz tužilaštva.
Sorry, this entry is only available in srpski.
Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je optužnicu protiv oficira Vojske Srbije (VS) Pavla Gavrilovića (1965) iz Leskovca i podoficira Rajka Kozline (1976) iz Beograda za ubistvo 27 civila u selu Trnje, kod Suve Reke na Kosovu, 25. marta 1999. godine, saopšteno je danas iz tužilaštva.
Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je optužnicu protiv oficira Vojske Srbije (VS) Pavla Gavrilovića (1965) iz Leskovca i podoficira Rajka Kozline (1976) iz Beograda za ubistvo 27 civila u selu Trnje, kod Suve Reke na Kosovu, 25. marta 1999. godine, saopšteno je danas iz tužilaštva.
Bridge in Mioče, Bosnia and Herzegovina, place where 16 people from Sjeverin were kidnapped.
Nataša Kandić, počasna građanka Sarajeva, u intervjuu za TV mrežu u emisiji “Ko su dobitnici priznanja u Srbiji i regionu?”
The Hague Tribunal’s president Theodor Meron said the UN had failed by not setting up a reparations fund but defended his court’s record after a series of controversial acquittals.
“It is not right that the United Nations did not create some kind of a fund for reparations, for victims of war crimes in the former Yugoslavia,” judge Meron told BIRN in The Hague.
Sindrom balkanskog špijuna i dalje vlada ovim prostorima. Umjesto da se suočavaju s društvenim, ekonomskim i političkim problemima, ljudi ovdje radije prihvaćaju mutna objašnjenja da tajne službe – one prošle i sadašnje, domaće i strane – još uvijek u značajnom dijelu upravljaju društvom. Namjera mi je, kao i mnogim ovdašnjim kolegama, otvoriti relevantno arhivsko gradivo, razbiti famu o balkanskom špijunu i omogućiti građanima da sami dođu do svojih zaključaka, poruka je Christiana Axboea Nielsena, danskog povjesničara, sveučilišnog profesora, bivšeg analitičara Haškog suda i svjedoka na suđenju Radovanu Karadžiću, Momčilu Krajišniku, Mići Stanišiću, Stojanu Župljaninu i Goranu Hadžiću. Nielsen je u sklopu svoga novog istraživanja povijesti javne i državne sigurnosti socijalističke Jugoslavije nedavno posjetio i Zagreb.
