Institucije šute o tvrdnji glavnoga državnog odvjetnika Ivana Turudića da ‘ima neslužbene najave’ da je progon Krunoslava Fehira u Srbiji ‘proširen na neke druge hrvatske državljane’. Nacional neslužbeno doznaje da su na meti srpskih istražitelja bivši pripadnici Branimirove osječke bojne (BOB), to jest bivše postrojbe Branimira Glavaša kojem se za ratne zločine sudilo u Hrvatskoj
Nacional je proteklog tjedna istražio nedavnu tvrdnju glavnoga državnog odvjetnika Ivana Turudića kako ima neslužbene informacije da je procesuiranje zločina za koji se u Beogradu sudi Krunoslavu Fehiru pred pravosuđem u Srbiji, “prošireno na neke druge hrvatske državljane”. Ako je Turudićeva izjava točna, moguće je da je istraga proširena na pripadnike Branimirove osječke bojne (BOB) čija su se imena proteklih godina spominjala u kontekstu suđenja Branimiru Glavašu i suoptuženicima, premda za tu pretpostavku nema službene potvrde. Suđenja Glavašu, kako je poznato, traju od 2007. godine i u sklopu njih dosad su javno iznesena mnoga imena pripadnika Glavaševe postrojbe. Indikativna je pritom činjenica da glavni državni odvjetnik na javnoj televiziji iznosi neslužbene informacije koje će zasigurno uznemiriti brojne hrvatske ratne veterane iz Osijeka, a da poslije toga DORH na zahtjev Nacionala ne daje podrobnija objašnjenja o toj Turudićevoj nejasnoj i nedorečenoj izjavi.
U petak 28. studenoga glavni državni odvjetnik Ivan Turudić gostovao je u Dnevniku HTV-a i odgovarao na pitanja o uhićenju glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića i ostalim aktualnim temama. Na pitanje novinarke o ročištu na suđenju Krunoslavu Fehiru za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku 1991., koje je održano 2. prosinca, Turudić je odgovorio: “Dobili smo neslužbene informacije da je izmijenjena optužnica, da se više ne tereti za bizarno planiranje genocida, tako nešto, čovjek od 16 godina koji je bio u postrojbi. Nego se sada tereti samo za sudjelovanje u postrojbi BOB u Osijeku 1991. godine. I još imamo najava da je prošireno na neke druge hrvatske državljane, ali nemamo nikakve službene informacije.”
U srijedu, 3. prosinca, Nacional je glasnogovorniku DORH-a poslao pitanja o toj izjavi Ivana Turudića. Pitali smo je li DORH dobio ikakve službene informacije na koje je hrvatske državljane istraga proširena i kako te za koja kaznena djela, ali smo pitali i, ako nema službenih, postoje li o tome neslužbene informacije. Zanimalo nas je također ima li DORH komentara na dosadašnji tijek postupka Krunoslavu Fehiru pred pravosuđem Srbije. Do zaključenja ovog broja Nacionala odgovor nismo dobili. Istoga dana, u srijedu 3. prosinca, Nacional je pitanja o Turudićevoj izjavi poslao i glasnogovorniku Javnog tužilaštva za ratne zločine Srbije Vasiliju Seratliću. Inače, vršitelj dužnosti glavnog javnog tužitelja za ratne zločine trenutno je Dušan Knežević.
Pitali smo ih vodi li Javno tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije istragu protiv još kojeg hrvatskog državljanina zbog ratnih zločina nad Srbima u Osijeku 1991. godine, osim što je optužilo Krunoslava Fehira. Zanimalo nas je koliko je osumnjičenih, kao i njihova imena, a u slučaju da traje još koja istraga, pitali smo za koja se djela vode te istrage i u kojoj su fazi. Pitali smo također vodi li se istraga i protiv Branimira Glavaša s obzirom na podatak da je Viši sud u Srbiji još 2011. Hrvatskoj poslao optužnicu protiv njega za ratne zločine. Zanimalo nas je također hoće li Srbija raspisati tjeralice protiv osumnjičenih budu li protiv njih podnesene optužnice. Odgovor glasnogovornika Seratlića dobili smo u četvrtak, 4. prosinca, a glasi:
“Shodno odredbama Zakonika o krivičnom postupku, sve faze krivičnog postupka osim faze glavnog pretresa (u nekim slučajevima i ta faza) nisu dostupne za javnost, zbog čega nismo u mogućnosti da vam odgovorimo na postavljeno pitanje.”
Fehir je čak dvaput, iznoseći obranu i završnu riječ pred sudskim vijećem naglasio da, kada je spomenuo imena suboraca, nikoga od njih nije kanio inkriminirati ni optužiti – osim Glavaša i vlastitog oca
U subotu, 6. prosinca, Nacional je i ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damiru Habijanu, putem glasnogovornice Sanje Moharić Hehet, poslao pitanje ima li to ministarstvo informacije o tome na koje hrvatske državljane je proširena istraga u „slučaju Fehir“ u Srbiji i kako te za koja kaznena djela. Do zaključenja ovog broja Nacionala odgovor nismo dobili. Nacional je i odvjetnika Krunoslava Fehira, beogradskog odvjetnika Bojana Stanojlovića, pitao zna li išta o mogućnosti da su istrage u slučaju njegova branjenika proširene na još neke hrvatske državljane. “I ja sam na HRT-u vidio tu izjavu glavnoga državnog odvjetnika Hrvatske Ivana Turudića. Ne znam ništa detaljno o tome. To su, pretpostavljam, u stvari sigurno, radnje organa predistražnog postupka, odnosno policije, ali drugo još nema ništa”, kratko nam je odgovorio Stanojlović.
Službenih informacija, dakle, nema, pa se o stvarnom sadržaju Turudićeve izjave može samo nagađati. Neslužbeni izvori izjavili su Nacionalu kako spomenute podatke ima Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, koje vodi HDZ-ov ministar Damir Habijan. Neslužbeni izvori bliski Ministarstvu, koji nemaju izravnu vezu s ministrom Habijanom, kazali su Nacionalu kako je po svemu sudeći riječ o “manje poznatim imenima” među kojima nema Branimira Glavaša. Izvori bliski braniteljskim udrugama također su pretpostavili da bi moglo biti riječ o pripadnicima Glavaševe postrojbe iz 1991. godine. To je logična pretpostavka: ako je pravosuđe Srbije odlučilo progoniti Krunoslava Fehira, i to usprkos tome što je sam razotkrio zločine i time omogućio suđenja u Hrvatskoj, ne bi bilo ništa čudno da istraga bude proširena i na druge pripadnike postrojbe, naročito zato što se Fehiru sudi kao pripadniku postrojbe po članku 145.
Kaznenog zakona SFRJ “Organizovanje grupe i podsticanje na izvršenje genocida i ratnih zločina”. Taj zakonski članak glasi: “1) Ko organizuje grupu radi vršenja krivičnih dela iz članka 141. do 144. ovog Zakona, kazniće se zatvorom od najmanje pet godina. 2) Ko postane pripadnik grupe iz stava 1 ovog člana, kazniće se zatvorom najmanje jednu godinu. 3) Pripadnik grupe iz stava 1 ovog člana koji otkrije grupu pre nego što je u njenom sastavu ili za nju učinio krivično delo, kazniće se zatvorom do tri godine, a može se osloboditi od kazne. 4) Ko poziva ili podstiče na izvršenje krivičnih dela iz članka 141. do 144. ovog Zakona, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina.” Dakle, prema stavku 2. tog članka Zakona, najmanje jednogodišnji zatvor može dobiti svatko tko “postane pripadnik” grupe organizirane “radi vršenja krivičnih dela” genocida i ratnog zločina. Optužnica protiv Krunoslava Fehira, pak, nakon što je 14. studenoga izmijenjena i iz nje izbačena inkriminacija ubojstva Čedomira Vučkovića, optuženoga tereti upravo za to – samu činjenicu pripadanja postrojbi Branimira Glavaša, za koju tužiteljica Gordana Jekić Bradajić u optužnici tvrdi da je formirana baš kako bi činila ratne zločine.
Javnom tužiteljstvu za ratne zločine Srbije, kao ni cjelokupnoj javnosti, nije teško doznati tko je još bio pripadnik Glavaševe postrojbe. Tijekom osamnaestogodišnjeg suđenja Branimiru Glavašu i suoptuženicima višestruko je razjašnjeno, dokazano i objavljeno koji su sve pripadnici postrojbe sudjelovali u zločinima, ali i koji nisu, ali je njihovo ime spomenuto u širem kontekstu opisa događaja i procesa. Neka od tih imena spominju se i u optužnici protiv Fehira, koja se dijelom temelji i na njegovu vlastitom iskazu nakon uhićenja u Srbiji, kada je službeno saslušan pred tužiteljem 16. lipnja ove godine. Pritom valja naglasiti da je Fehir čak dvaput, iznoseći obranu i svoju završnu riječ pred sudskim vijećem na ročištima 19. studenoga i 2. prosinca, jasno naglasio da kada je spomenuo imena suboraca, nikoga od njih nije kanio inkriminirati niti i za što optužiti – osim Glavaša i vlastitog oca. “Nikome od njih ništa ne stavljam na teret osim Branimiru Glavašu i Josipu Fehiru, za koje imam neposredna saznanja”, izjavio je Fehir iznoseći obranu pred sudskim vijećem Višeg suda u Beogradu u srijedu 19. studenoga. U završnoj riječi koju je iznio u utorak 2. prosinca, Fehir je to ponovio te osporio tvrdnju iz optužnice da je njegova postrojba formirana kako bi činila ratne zločine.
“BOB je bilo kolokvijalno ime. Nismo bili grupa, nego legitimna postrojba rezervnog sastava MUP-a RH, koji je bio jedini regularan, i pod zapovjedništvom Josipa Reihla-Kira. Nismo mučili ni zastrašivali civile. Istina je da se dio postrojbe odmetnuo, ali to je bilo tek kasnije”, ustvrdio je, naglašavajući da je imena i prezimena koja se spominju u optužnici u prvom iskazu poslije uhićenja upotrijebio ne znajući da će biti unesena u optužnicu.
“Rekao sam prva imena koja su mi pala na pamet. Ne stoji da smo bili grupa, nego legitimna postrojba MUP-a RH”, kazao je Fehir. No istodobno, on je o sudbini žrtve Đorđa Petkovića jasno kazao i ovo: “Te večeri razgovarao sam s Đorđem Petkovićem. Od 31. kolovoza 1991. gubi mu se trag. Bio sam prisutan kad su Branimir Glavaš i Josip Fehir rekli da ga treba likvidirati. Vjerojatno znaju gdje je njegovo tijelo”.
‘Te sam večeri razgovarao s Đorđem Petkovićem. Gubi mu se trag od 31. kolovoza 1991. Bio sam prisutan kad su Glavaš i Josip Fehir rekli da ga treba likvidirati. Vjerojatno znaju gdje je njegovo tijelo’
U prvoj verziji optužnice protiv Fehira, koju je Javno tužilaštvo za ratne zločine Srbije podnijelo 7. kolovoza ove godine i koja je 14. studenoga izmijenjena, navodi se, među ostalim, i ovaj dio Fehirova iskaza tužiteljstvu nakon uhićenja, za koji je on na suđenju ustvrdio da nije htio inkriminirati suborce: “U grupi BOB je prema njegovom (Fehirovom, op.a.) kazivanju: ‘Bilo negdje tridesetak ljudi, s tim da je protočnost ljudi bila svakodnevna.’ (…) One koje sam poznavao, svi su bili uniformirani. Bio je Ratko Hvolaja (pogrešno ime Ratka Žuvele, koji je preminuo 2023., op.a.), Branimir Glavaš, Josip Fehir, Branko Zakanji, Šipoš Tihomir, Damir Lončarić i Zdenko Lončarić, Danijel Lončarić… Zvonko Biljuš, Zoran Brekalo…” Imena svih tih ljudi Fehir ovdje nije iznio prvi put: ona su već više puta i na više mjesta spomenuta tijekom suđenja Branimiru Glavašu i suoptuženicima pa Javnom tužiteljstvu za ratne zločine Srbije nije bilo teško doznati ih još prije mnogo godina. Fehirov iskaz u tom smislu nije donio ništa novo, ali je indikativno da je Fehir, u svojoj obrani i završnoj riječi, za sudbinu Đorđa Petkovića, koji se i danas vodi kao nestao, nekoliko puta izravno optužio Branimira Glavaša i svog oca Josipa Fehira.
Razumno se, dakle – premda bez ikakvih dokaza – može pretpostaviti da je Ivan Turudić, rekavši na javnoj televiziji kako “ima najava da je prošireno na neke druge hrvatske državljane, ali nemamo nikakve službene informacije”, htio sugerirati da je Javno tužiteljstvo za ratne zločine Srbije pokrenulo predistražne radnje protiv pripadnika postrojbe Branimira Glavaša čija su imena proteklih godina objavljena u kontekstu ratnog zločina za koji su Glavaš i suoptuženici, kako sada stvari stoje, nepravomoćno osuđeni. Opravdana je, također, pretpostavka da su tom istragom obuhvaćeni i Glavaš i Josip Fehir, koje je Fehirov sin Krunoslav – za razliku od svih ostalih svojih suboraca – izrijekom optužio. Zanimljivo je, pritom, kako je neslužbeni izvor blizak Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Nacionalu kazao da među onima protiv kojih se u Srbiji vode predistražne radnje, nije i sam Branimir Glavaš. Riječ je, po svemu sudeći, tek o nagađanjima, ali ako je to točno, svakako se postavlja pitanje kako je moguće da istraga za ratni zločin u Srbiji traje protiv običnih vojnika, a ne i protiv njihova zapovjednika, koji je usto još u Hrvatskoj već pravomoćno, a potom još jednom nepravomoćno osuđen za iste te ratne zločine.
‘Shodno odredbama Zakonika o krivičnom postupku, sve faze krivičnog postupka osim faze glavnog pretresa (u nekim slučajevima i ta faza) nisu dostupne za javnost’, odgovorili su iz tužiteljstva u Beogradu
Odgovor bi se možda mogao naći u činjenici da je optužnica protiv Branimira Glavaša već jednom dostavljena Hrvatskoj iz Srbije: u rujnu 2011. godine Viši sud u Beogradu – isti onaj koji sada sudi Fehiru – Hrvatskoj je poslao optužnice protiv više od četrdeset hrvatskih političara, časnika i vojnika zbog ratnih zločina tijekom rata u Hrvatskoj. Među njima su bili i Vladimir Šeks, Branimir Glavaš, Tomislav Merčep i ratni ministar unutarnjih poslova Ivan Vekić.
Te su optužnice u Hrvatskoj izazvale političku buru koja je okončana usvajanjem Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije, koji danas uvelike otežava da Hrvatska službeno pomogne Krunoslavu Fehiru, ključnom svjedoku ratnih zločina. Mediji su tada pisali da se spomenute optužnice odnose na ubojstva srpskih civila u Vukovaru prije početka opsade i totalnog razaranja grada. Ta bi činjenica, ako je točna, mogla opravdati pitanje zašto Srbija danas istražuje – ako istražuje – Glavaševe vojnike, ali ne i njega samog za zločine u Osijeku za koje je u Hrvatskoj već osuđen. U istom je kontekstu svakako zanimljiv status Josipa Fehira, kojega je sin Krunoslav, uz Glavaša, izravno optužio za nestanak Đorđa Petkovića. Sve su to, međutim, samo nepotvrđene spekulacije. Činjenice su samo dvije: da je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić javno iznio za mnoge uznemirujuće, ali neslužbene i nepotpune informacije, za koje DORH potom nije ponudio detaljnije objašnjenje; i druga – kako je posve očito da se pravosuđa Srbije i Hrvatske okrutno i bešćutno poigravaju s mirom i dostojanstvom obitelji žrtava, ali i životima hrvatskih ratnih veterana sudjelovali oni u zločinima ili ne.
Preuzeto sa portala: nacional.hr
