Kritike novom sudu za ratne zločine Kosova

Kritike novom sudu za ratne zločine Kosova

BalkanInsight_logoPred novim specijalnim sudom u Holandiji, pred kojim će se suditi visoko rangiranim pripadnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), uskoro će biti pokrenute optužnice, iako na Kosovu raste nezadovoljstvo zbog formiranja ovog suda.

Eraldin Fazliu
BIRN Priština

Sud će se baviti zločinima koje su navodno počinili pripadnici OVK nad civilima, kosovskim Srbima, te navodnim saradnicima režima jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića tokom i odmah nakon rata na Kosovu 1998–1999.

Jedan od najznačajnijih zadataka suda biće da se rasvetle tvrdnje iznete u izveštaju specijalnog izvestioca EU Dika Martija, koji je Savet Evrope usvojio u januaru 2011. godine.

U Martijevom izveštaju se rukovodstvo OVK, uključujući i sadašnjeg predsednika Kosova Hašima Tačija, optužuje za umešanost u „trgovinu ljudskim organima, otmice i zlostavljanje zatočenika“ tokom rata.

Zgrada Europola u Hagu u kojoj će biti smešten novi kosovski tribunal. Foto: Europol

Finansijska sredstva za funkcionisanje suda su obezbeđena i on će uskoro postati operativan. Naime, 14. juna ove godine Savet Evropske unije odobrio je budžet od preko 29 miliona evra za tzv. specijalizovana veća i specijalizovano tužilaštvo.

Očekuje se da u narednih nekoliko nedelja, ako ne i dana, budu objavljene prve optužnice i da sud konačno započne sa radom.

S druge strane, pojedini kritičari suda izražavaju sumnju u to da će sud doista doneti pravdu kako obećava.

Monoetnički sud?

Ilir Deda. Foto: Media Centar.

Jedan od glavnih razloga za kritiku Specijalnog suda jeste taj što će se on baviti samo zločinima koje je navodno počinila OVK, pa oponenti ovaj sud opisuju kao “monoetnički“, jer će suditi samo kosovskim Albancima.

Ilir Deda, bivši poslanik opozicionog pokreta “Samoopredeljenje“ (Vetevendosje), danas nezavisni poslanik, upoređuje sud sa Nirnberškim procesima nakon Drugog svetskog rata, kada su savezničke snage formirale niz vojnih tribunala koji su sudili Nemcima za nacističke zločine.

“Monoetnički sud formiran samo za Kosovo zanemaruje kontekst ratova u bivšoj Jugoslaviji i na Kosovu“, kaže Deda za BIRN.

On smatra da je zbog saglasnosti da se uspostavi međunarodni sud Kosovo presedan – nešto jedinstveno u bivšoj Jugoslaviji.

“Ratni zločini na Kosovu treba da budu posao MKSJ (Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju)“, kaže Deda, naglašavajući da je osnivanje suda koji će suditi samo Albancima „nepravedno“.

Paradoksalno, Demokratska partija Kosova (PDK), politička partija koju je osnovalo rukovodstvo OVK, a na čijem je čelu Tači, bila je najveći domaći pobornik Specijalnog suda.

PDK tvrdi da je novi sud dobra prilika da se još jednom potvrdi “čistoća“ oslobodilačkog rata OVK i poboljša međunarodni imidž Kosova.

Deda međutim tvrdi da je takav argument “glupost“.

“Pojam ‘čisti ratovi’ ne postoji. Postoje pravedni ili nepravedni ratovi, a naš je rat bio pravedan i vođen za slobodu“, rekao je on.

Nora Ahmetaj, istraživačica nevladine organizacije “Centar za istraživanje, dokumentaciju i publikaciju“ iz Prištine, smatra da je na Kosovu izostala rasprava o pojedincima koji su tokom sukoba zloupotrebili svoja ovlašćenja.

“Iz tog razloga postoji konfuzija, kao i u mnogim drugim zemljama širom sveta, linija koja deli kriminalce/teroriste od patriota je vrlo tanka“, kaže Ahmetaj za BIRN.

Uprkos činjenici da je prošlo godinu dana otkako je parlament odobrio formiranje Specijalnog suda, politički spektar na Kosovu je zbog neprekidnih natezanja i dalje duboko polarizovan.

Iako je glasanjem u parlamentu “legitimizirano“ osnivanje suda, on je i dalje nepopularan kod opozicije, još uvek postoji protivljenje njegovom mandatu, a javljaju se i pritužbe da je vršen pritisak na poslanike tokom glasanja.

Međunarodni pritisak

Hašim Tači. Foto: BETA.

Mesec dana pre toga amandmani nisu dobili potreban broj glasova poslanika. Ipak, to vreme je bilo dovoljno da se sedam poslanika koji su isprva bili protiv formiranja suda predomisli i glasa u korist njegovog osnivanja, bez objašnjenja za promenu svoje odluke.Ustavni amandmani su usvojeni u avgustu prošle godine u drugom pokušaju.

Brojni članovi opozicije veruju da je ovo rezultat direktnog uplitanja međunarodne zajednice, koja je vršila pritisak na rukovodstvo PDK da ubedi svoje poslanike u parlamentu da promene svoje stavove. Takvu intervenciju kritičari smatraju protivnom demokratskim vrednostima.

“Naši poslanici su bez samostalnog razmišljanja, a na osnovu zahteva političkih stranaka, glasali za prihvatanje pritiska međunarodne zajednice“, rekla je Ahmetaj.

Javne izjave ključnih političkih ličnosti na Kosovu bile su u skladu sa stavovima glavnih međunarodnih partnera ove zemlje, SAD-a i Evropske unije.

“Specijalni sud je međunarodna obaveza“, izjavila je Atifete Jahjaga, tadašnja predsednica Kosova, nekoliko meseci pre nego što je parlament odobrio formiranje suda.

Ova tvrdnja je često ponavljana, a ključne političke figure su više puta naglašavale krucijalnu ulogu zapadnih sila u sticanju nezavisnosti Kosova i potrebu održavanja prijateljskih veza sa međunarodnom zajednicom jer su evroatlantske integracije glavni nacionalni interes Kosova.

Zaista, istorija Kosova koja se bavi ratnim zločinima uvek je obeležena međunarodnim tragovima.

Nakon završetka rata u junu 1999. godine, predmetima ratnih zločina na Kosovu bavila su se međunarodna tela, jer se smatralo da pravosudni sistem Kosova nije dovoljno “sposoban“ za to.

Od 1999. godine za predmete ratnih zločina bila je zadužena privremena Misija UN-a na Kosovu (UNMIK), da bi 2008. tu nadležnost preuzela Misija EU za vladavinu prava (Euleks).

Međutim, uopšteno govoreći, smatra se da su tokom svih ovih godina, i UNMIK i Euleks, uprkos svim naporima, pokazali da nisu sposobni ili nisu imali volju da efektivno rade na raščišćavanju brojnih navoda o ratnim zločinima.

“Nažalost, ni UNMIK ni Euleks nisu bile efikasne u procesuranju predmeta osetljive prirode“, rekla je Ahmetaj.

Pokazalo se da Euleksov program za zaštitu svedoka ima ozbiljne probleme, jer su svedoci tvrdili da su zastrašivani, a bilo je i drugih incidenata, kao što je sumnjivo samoubistvo u Nemačkoj Agima Zogaja, ključnog svedoka u slučaju protiv 10 bivših boraca OVK, među kojima je i nekadašnji komandant, danas političar, Fatmir Limaj, trenutni lider opozicione stranke Nisma.

Činilo se da je formiranje suda van Kosova jedini način da se reše dugogodišnje optužbe za ratne zločine koje su izvršili borci OVK. Već je objavljeno da su pre nekoliko meseci zaštićeni svedoci prebačeni sa Kosova kako bi svedočili pred Specijalnim sudom, ali i izbegli rizik od zastrašivanja.

Deda priznaje nedostatke programa zaštite svedoka, ali kaže da formiranje suda u Holandiji nije rešenje.

“Umesto da jačamo naše lokalno pravosuđe, mi prenosimo suverenitet međunarodnom telu“, kaže on.

Dodaje da svedoci mogu biti izmešteni u inostranstvo da bi se zaštitili, ali da posleratne zločine treba rešavati pred sudom u Prištini od strane kosovskih sudija i sudija Euleksa.

S druge strane, Ahmetaj je skeptična oko toga koliko će novi sud biti uspešan s obzirom na dosadašnje rezultate međunarodne zajednice u procesiuranju predmeta na Kosovu.

“Iskustvo sa suđenjima ratnih zločina i političke eliminacije na Kosovu, kojima su se bavili UNMIK i Euleks, za vreme i nakon oružanog sukoba, daje naznake da ne treba imati velika očekivanja od ovog suda“, upozorava ona.

Očekuje se da će se pred novim specijalnim sudom vrlo brzo podići javne optužnice protiv bivših komandanata OVK koji su navodno počinili ratne zločine.

Tokom poslednjih 12 meseci, nakon što je sud dobio zeleno svetlo, politički život na Kosovu okupiraju druga pitanja, ali čim prva optužnica bude podignuta, ponovo može doći do erupcije reakcija.

Prošle nedelje navršilo se godinu dana od donošenja ustavnih amandmana, uz žestoke debate u kosovskom parlamentu, kojima je otvoren put osnivanju kontroverznog Specijalnog suda u Hagu.

Preuzeto sa portala Balkanska Tranziciona Pravda.

Share