Apelacioni sud u Beogradu: Tri godine zatvora za ratni zločin nad nemoćnim starcem

Apelacioni sud u Beogradu: Tri godine zatvora za ratni zločin nad nemoćnim starcem

Apelacioni sud u Beogradu preinačio je presudu Višeg suda u Požarevcu, kojom je optuženi Boban Petković zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet godina, i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od tri godine. Fond za humanitarno pravo (FHP) smatra da je kazna zatvora u trajanju od tri godine neprimereno niska, a da su olakšavajuće okolnosti koje je Apelacioni sud našao na strani optuženog neprihvatljive sa stanovišta pravičnosti za žrtve ratnih zločina.

Postupak u ovom predmetu počeo je 1999. godine pred Okružnim sudom u Požarevcu (sada Viši sud), čije su prvostepene presude bile dva puta ukidane i predmet vraćan na ponovni postupak. U februaru 2013. godine, Viši sud u Požarevcu je doneo i treću prvostepenu presudu, kojom je optuženog Petkovića osudio na kaznu zatvora u trajanju od pet godina, jer je utvrdio da je, kao pripadnik MUP-a, 9. maja 1999. godine na mestu zvanom „Rija“ na izlazu iz Orahovca (Kosovo), dok je obavljao dužnost obezbeđenja puta, ubio troje kosovskih Albanaca. Videvši starca Ismaila Durgutija kako beži iz oblasti u kojoj su se odvijale borbe, sustigao ga je, oborio na zemlju i ubio ga ispalivši u njega jedan hitac iz pištolja. Potom se uputio u obližnju kuću u kojoj je ubio stariji bračni par Sezaia i Shefkiju Miftari, ispalivši u njih više hitaca iz automatske puške.

Odlučujući o žalbama tužioca i branioca optuženog, Apelacioni sud u Beogradu je otvorio glavni pretres, tokom kojeg je između ostalog ispitao i sudskog veštaka – balističara. Nakon okončanja pretresa, Apelacioni sud je Bobana Petkovića oglasio krivim za ubistvo Ismaila Durgutija, dok ga je oslobodio krivice za ubistvo Sezaia i Shefkije Miftari. Kao olakšavajuće okolnosti na strani optuženog, Apelacioni sud je cenio njegovu neosuđivanost, vreme proteklo od izvršenja krivičnog dela, imovinske i porodične prilike, „ozbiljnost situacije u kojoj se nalazio kritičnom prilikom“ i njegov „psihički status“.

FHP ističe da je sudsko veće Apelacionog suda, umanjivši kaznu za ratni zločin ispod zakonskog minimuma primenom niza neprimerenih olakšavajućih okolnosti, izigralo pravdu za žrtve u ovom predmetu. Protok vremena od izvršenja krivičnog dela je okolnost koja se u ovom slučaju nije smela primeniti, jer je ista u velikoj meri rezultat neprofesionalnog rada suda i bespotrebnog odugovlačenja postupka. Neprihvatljiv je i stav suda da je „ozbiljnost situacije u kojoj se nalazio kritičnom prilikom“ olakšavajuća okolnost za optuženog, kada i sâm sud na četvrtoj strani presude navodi: „Dakle, kako je nesporno utvrđeno, pokojni nije imao oznake bilo koje terorističke organizacije, nije imao oružje pri sebi, bežao je iz pravca odakle se čula pucnjava, da se radilo o dosta starom čoveku koji je bio u teškom stanju jer je već bio ranjen.“ Petković je u takvoj situaciji sustigao i oborio na zemlju pokojnog Ismaila Durgutija, zatim istrgao pištolj iz ruku drugog pripadnika MUP-a i ispalio hitac u podbradak pokojnog Ismaila, što ukazuje na krajnju bezobzirnost i brutalnost optuženog, te je ta činjenica trebala biti tretirana kao otežavajuća okolnost. Apelacioni sud takođe nije dao obrazloženje kakav je to “psihički status” optuženog da bi se njime opravdalo ublažavanje kazne ispod zakonskog minimuma.

Presuda Apelacionog suda u Beogradu sadrži i niz drugih problematičnih nalaza koji će podrobnije biti analizirani u godišnjem izveštaju o suđenjima za ratne zločine u 2014. godini.

FHP napominje da je predmet protiv Bobana Petkovića jedan od nekoliko desetina predmeta koji su i posle osnivanja specijalizovanih institucija za procesuiranje ratnih zločina ostali u nadležnosti sudova i tužilaštava opšte nadležnosti. U svakom od tih predmeta koje je FHP pratio, uključujući i predmet protiv Bobana Petkovića, uočena su flagrantna kršenja zakona, nezainteresovanost i pristrasnost tužilaštava i suda prema počiniocima Srbima, kao i vrlo blaga kaznena politika. Stoga FHP poziva Republičko javno tužilaštvo i TRZ da, u skladu sa Zakonom o javnom tužilaštvu, ove predmete prenesu u nadležnost TRZ, kako bi se ti postupci sproveli u skladu sa principima zakonitosti i pravičnosti.

Share