Utemeljiteljica Fonda za humanitarno pravo i ugledna aktivistkinja za ljudska prava Nataša Kandić, koja se angažirala da pomogne Krunoslavu Fehiru u pritvoru u Beogradu, komentira taj proces za Nacional.
Nataša Kandić među najuglednijim je aktivistima za ljudska prava na području bivše Jugoslavije. Jedna je od pokretačica antiratnog pokreta u Srbiji. Od samih početaka uspona Slobodana Miloševića na vlast aktivno se i odvažno suprotstavljala ratnoj politici agresivnog velikosrpstva. Početkom devedesetih utemeljila je nevladinu organizaciju Fond za humanitarno pravo koja je s godinama prerasla u jednu od najvažnijih institucija tranzicijske pravde i kulture sjećanja u regiji. Među ostalim, Fond i Nataša Kandić osobno zastupali su pred sudovima u Srbiji žrtve ratnih zločina srpskih snaga u Vukovaru i Hrvatskoj. Za njezin plemeniti i ustrajan rad uime ratnih žrtava, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić odlikovao ju je hrvatskim državnim odličjem. Kada je polovinom lipnja ove godine Krunoslav Fehir, ključni svjedok protiv Branimira Glavaša i njegovih podređenih, uhićen na granici Hrvatske i Srbije pod sumnjom da je sudjelovao u zločinima koje je sam razotkrio, Nataša Kandić se angažirala da mu pronađe dobrog odvjetnika i da mu pomogne i olakša situaciju u pritvoru. Nacional je proteklog tjedna o “slučaju Fehir” razgovarao s Natašom Kandić.
NACIONAL: Je li vas iznenadilo to što je Fehir uhapšen i optužen u Srbiji? On je više puta odlazio u Srbiju bez ikakvih problema. Nije ni znao da je osumnjičen. Kako sve to tumačite? Postoje nedokazane teorije da mu je sve to “namješteno”.
Rekla bih da je općepoznata činjenica da Fehir nije bio optužen u Hrvatskoj, da je imao status zaštićenog svjedoka na suđenju Branimiru Glavašu, da je imao šesnaest godina kada je postao pripadnik Glavaše paravojne grupe, tako da je teško objasniti njegovo hapšenje i podizanje optužnice u Srbiji. Jedino objašnjenje je u novoj strategiji Tužilaštva za ratne zločine Srbije, koja ima prioritet da „proizvede“ pravdu za srpske žrtve i koju je lansirala vlast, a udruženja žrtava bliska vlasti snažno podržala. Optužnica otkriva da je Tužilaštvo izabralo krivično djelo “organizovanje i podsticanje na izvršenje genocida i ratnih zločina iz člana 145. stav 2” Kaznenog zakona SR Jugoslavije. Fehir se tereti da je bio pripadnik Glavaševe grupe, može biti kažnjen do godinu dana, a uz postojanje olakšavajućih okolnosti kazna može iznositi tri mjeseca. Prema mom razumijevanju, to je fingiranje suđenja u političke svrhe, dodvoravanje vlasti i žrtvama, po cijenu dehumanizacije osobe koja je u slučaju zločina u Osijeku doprinijela rasvjetljavanju teških zločina.
Fehir je još u sedmom mjesecu tražio od suda da ga posjetimo ja i voditeljica zagrebačkog Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič te izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula. Sudac nije dopustio moj posjet, s obrazloženjem da se aktivisti za ljudska prava u zakonu ne navode kao osobe koje mogu posjećivati pritvorenike. Nikada se ranije dogodilo da sud odbije moj zahtjev za posjet pritvorenoj osobi. Odluka suda je u kontekstu postojeće društvene i političke krize u Srbiji. Suci su podijeljeni. Neki od njih aktiviste za ljudska prava smatraju „izdajnicima“ i otuda zabrana kontakta s optuženim za navodne ratne zločine. S obzirom na to da je u pitanju strani državljanin i da postupajući sudac raspolaže informacijama da je Fehir u lošem zdravstvenom stanju te da njegova majka živi u Hrvatskoj, odbijanje posjeta ukazuje na to da sudac nema moralnih obzira.
NACIONAL: Je li ovaj slučaj jedinstven u procesuiranju ratnih zločina na području bivše Jugoslavije, i na koji način?
Osim Fehira, po istom članu Kaznenog zakona je optužen jedan kosovski Albanac. Osuđen je na godinu dana, ali je Apelacioni sud poništio presudu, i vratio na ponovno suđenje. Očekujemo da će biti oslobođen.
NACIONAL: Je li Fehirov slučaj “presuđena stvar”, za koju mu se više ne može suditi, s obzirom na to da je u Hrvatskoj pravomoćno oslobođen svih sumnji?
Moje je mišljenje da je podizanje optužnice protiv Fehira politički motivirano, da Tužilaštvo Srbije ispunjava nalog vlasti – pravda za srpske žrtve. U slučaju Fehira, cijeli postupak je protiv pravde, vladavine prava i poštovanja integriteta svjedoka koji su pomogli u rasvjetljavanju ratnih zločina.
NACIONAL: Može li Fehir očekivati pravedno suđenje, s obzirom na okolnosti hapšenja i trenutno stanje u Srbiji?
NACIONAL: Kako komentirate odnos hrvatskih institucija prema Fehiru?
Postupanje hrvatskih institucija je dio problema. Nezavisno od Zakona o ništetnosti pravnih akata Republike Srbije iz 2011. godine, slučaj Krunoslava Fehira je poseban. On je pred sudom u Hrvatskoj bio zaštićeni svjedok i, po mom mišljenju, institucije Hrvatske prema Fehiru imaju posebnu obavezu jer je DORH-u pomogao u procesuiranju ratnih zločina, bio je maloljetnik 1991. a osim toga ima i zdravstvenih problema. Da nije bilo nevladinih udruga i novinara, u Hrvatskoj se ne bi znalo da je Fehir uhapšen. Advokat je angažiran zahvaljujući brizi nevladinih udruga. Sada je red da se pokrene Ministarstvo pravosuđa Hrvatske. Vrijeme prolazi. Potrebno je Fehiru osigurati liječenje i da se brani sa slobode.
‘Institucije Hrvatske prema Fehiru imaju posebnu obavezu jer je DORH-u pomogao u procesuiranju ratnih zločina, bio je maloljetnik 1991., a osim toga ima i zdravstvenih problema’, kaže Nataša Kandić.
NACIONAL: Kako komentirate činjenicu da Branimir Glavaš, koji je osuđen na temelju Fehirova svjedočenja, na Facebooku redovno komentira postupak, najavljuje slanje cijelog spisa Tužiteljstvu u Srbiju i nudi mu se za svjedoka, a da na to nitko ne reagira?
Glavaš pokušava naći način da spriječi donošenje pravomoćne presude i ode u zatvor. Čak i da dostavi spise, sud ih ne može koristiti. Sud traži sudske spise s pečatom suda.
NACIONAL: Postoji li način da se Hrvatska i Srbija dogovore o preuzimanju postupka, ili neke vrste olakšanja situacije Fehiru, i koji?
Politička klima je protiv vladavine prava, ali ohrabruju posljednje informacije o spremnosti Ministarstva pravosuđa Hrvatske da pomogne financijski, a nadam se i dokumentima po zamolnici Tužiteljstva Srbije.
NACIONAL: Vi i Fehirov odvjetnik Bojan Stanojlović u Fehirovo ime pozvali ste posebnog izvjestitelja Europskog parlamenta za Srbiju Tonina Piculu da posjeti Fehira u pritvoru. Jeste li dobili odgovor i smatrate li da bi Fehirov slučaj trebalo internacionalizirati? Je li to u sadašnjim međunarodnim okolnostima uopće moguće?
Fehir je od suda tražio posjet Tonina Picule i sud je to dozvolio. Politička situacija u Srbiji je kaotična. Predsjednik Srbije je neke europske parlamentarce nazvao „europskim ološem“. Teško je zamisliti da Picula poslije tih riječi dođe u Srbiju. Ali veoma čudi da Europska komisija reagira veoma suzdržano. To više nije diplomatska pristojnost, nego i dalje podrška autokratskoj vlasti u Srbiji. Veoma je razočaravajuće ponašanje Europske komisije.
