Politika sećanja na ratove devedesetih u Srbiji: istorijski revizionizam i izazovi memorijalizacije

Politika sećanja na ratove devedesetih u Srbiji: istorijski revizionizam i izazovi memorijalizacije

politike-secanja-srOd 2012. godine, kada je Srpska napredna stranka došla na vlast u Srbiji, ratovi devedesetih postali su centralna tema državne politike sećanja i ključni za politički legitimitet državnih vlasti. Državni rad na sećanju zasniva se na populističkom diskursu o povratku nacionalnog ponosa po kojem su sve prethodne vlasti i međunarodna zajednica naterali srpski narod da se stidi svojih heroja i žrtava ratova devedesetih. Sadašnji režim koristi činjenicu da za vreme njihovih prethodnika nije bilo fokusa na devedesete kao izvor legitimiteta. Prema dominantnom narativu, srpski narod konačno može i sme da se sa ponosom seća svojih heroja i žrtava. Legitimitet državnih vlasti se gradi na njihovoj posvećenosti izgradnji industrije sećanja koja obuhvata komemoracije velikih razmera, upotrebu medijskih tehnologija, kulturnu proizvodnju i nove načine diseminacije dominantnih narativa.

Ovaj rad analizira politiku sećanja na ratove devedesetih u Srbiji i problem istorijskog revizionizma od pada Slobodana Miloševića do danas. U prvom delu rada nudi se prikaz sećanja na ratove devedesetih tokom prve decenije posle smene Miloševića. Velika očekivanja od demokratskih promena u društvu brzo su se pretvorila u razočaranje kada je postalo jasno da nova državna vlast nema volju da se suoči s pitanjima krivice i odgovornosti Srbije i njenih snaga tokom ratova devedesetih. Rad prikazuje različite obrasce poricanja i relativizacije odgovornosti i zločina. Glavni deo rada fokusira se na period nakon 2012. godine i populističku državnu politiku sećanja. U svrhu boljeg razumevanja narativa o ratovima, komemorativnih praksi i pojave ratova devedesetih u službenoj politici sećanja, rad objašnjava glavne karakteristike populističkih politika sećanja. Sledi analiza interpretacije ratova devedesetih kao oslobodilačkih ratova, nacionalnog programa obeležavanja i industrije sećanja, s fokusom na operaciji „Oluja“, ratu na Kosovu i NATO bombardovanju Jugoslavije kao glavnim tačkama službene politike sećanja. Zaključna razmatranja osvrću se kratko na aktivizam na polju sećanja i izazove u borbi protiv industrije sećanja odozgo.

Rad „Politika sećanja na ratove devedesetih u Srbiji: istorijski revizionizam i izazovi memorijalizacije“ je dostupan na sledećem linku.

Share