Konferencija za javnost “Tranziciona pravda kao važan deo procesa evropskih integracija Srbije”

Konferencija  za javnost “Tranziciona pravda kao važan deo procesa evropskih integracija  Srbije”

post_konferencija

Fond za humanitarno pravo (FHP) i Koalicija za pristup pravdi predstavili su danas analizu usklađenosti domaćeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU u oblastima ratni zločini i osnovna prava Poglavlja 23-Pravosuđe i osnovna prava. Analiza „Tranziciona pravda u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji” prikazuje politike i instrumente EU u odnosu na zločine iz prošlosti, pravnu regulativu EU koja sadrži principe tranzicione pravde, trenutnu usklađenost propisa Republike Srbije sa tom regulativom, i preporuke za dalje usklađivanje. Analiza je dostupna za preuzimanje na srpskom i engleskom jeziku.

Konferencija je imala za cilj da ukaže na potrebu da se u procesu pregovora o pristupanju Srbije EU otvore pitanja iz oblasti zaštite ljudskih prava i prava žrtava ratnih zločina, a koja su od značaja za dalju demokratizaciju Srbije. Pregovori o pristupanju su prilika da Srbija napravi taj civilizacijski skorak u odnosu na događaje iz prošlosti i svoj odnos prema njima i žrtvama ratnih zločina. Ključna pitanja u tom procesu jeste senzibilisanje institucija, unapređivanje zakonskog okvira, ali i postojanje mehanizama i interesa Evropske unije da podrži ove inicijative. U svom uvodnom govoru, izvršna direktorka FHP Sandra Orlović naglasila je i da su političke izjave i deklaracije o pomirenju važne ali ne i dovoljne, te da je potrebno da ih prate konkretna dela.

Oskar Benedikt, zamenik šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji podsetio je da je sama EU zasnovana na poštovanju ljudskih prava i vladavine prava, te je suočavanje sa prošlošću kao integralni deo osnovnih prava sastavni deo pregovora o pristupanju Srbije EU. Tu je posebno važno primeniti postojeći pravni okvir za procesuiranje odgovornih za ratne zločine, što je presudno za otkanjanje utiska nekažnjivosti, koji se godinama stvara i remeti uspostavljanje vladavine prava i procese suočavanja sa prošlošću.

Shanley Pinchotti iz Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj ukazala je da su pregovori o pristupanju idealna prilika da se suočavanje sa prošlošću uključi u institucionalni i pravni okvir Srbije, ali i na značaj nevladinih organizacija za unapređivanje zakonskog okvira i implementaciju postojećih rešenja.

Veliku odgovornost za opštu tišinu i nezainteresovanost za ratne zločine koja danas vlada snose mediji, smatra Gordana Igrić iz Balkanske istraživačke mreže (BIRN). Oni do danas nisu pokazali interes da ovu oblast sadržajno pokrivaju, uz dodatni ograničavajući faktor političkog uticaja koji ih obeshrabruje da prate i izveštavaju o ovim temama. Vlada apsolutna tišina i oko toga šta institucije nameravaju u budućnosti da rade u okviru suočavanja sa priošlošću, tako da se stvara utisak da se u toj oblasti ništa ne dešava – iako se suđenja za ratne zločine odvijaju, i uprkos naporima nevladinih organizacija da pojedine teme iz ove oblasti postave na dnevni red nadležnih institucija.

Naposredan uvid u poteškoće sa kojima se žrtve ratnih zločina već dugo suočavaju pružio je Emir Fetahović iz Sandžačkog odbora za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. On je kao glavne probleme naglasio sporo i neefikasno pravosuđe, pravnu nesigurnost zbog čestih izmena propisa, neadekvatan ili onemogućen pristup pravdi socijalno ugroženim kategorijama stanovništva, i nepostojanje Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Preporuke za unapređivanje stanja u ovoj oblasti uključuju brzu i delotvornu istragu o kršenjima ljudskih prava u Sandžaku tokom oružanih sukoba u BiH, dodeljivanje statusa civilne žrtve rata žrtvama tih zločina, pravičnu nadoknadu štete žrtvama, dostojnu memorijalizaciju za žrtve zločina u Sjeverinu i Štrpcu, reformu institucija, i sveobuhvatno sprovođenje Programa za povratak izbeglih i raseljenih Bošnjaka iz Opštine Priboj u periodu od 1991-1999. godine.

Kao član neformalne radne grupe za pripremu modela zakona o civilnim žrtvama rata, Saša Gajin iz Centra za unapređivanje pravnih studija ukazao je da je postojeći Zakon o civilnim invalidima rata jedan od najdiskriminatornijih zakonskih okvira u Srbiji. On je govorio i o setu medijskih zakona, koji se – iako označeni kao hitni – pripremaju već tri godine a da još uvek nisu ušli u skupštinsku proceduru. To zapravo govori o razlici između deklarativno izraženih namera institucija i njihove stvarne želje da se pojedina rešenja unaprede. O tome govori i inicijativa za izmenu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, u okviru koje se već dugo polemiše o prihvatanju dugogodišnjih pružaoca usluga besplatne pravne pomoći u novom zakonskom rešenju, od čega se nakon inicijalne opredeljenosti ipak odustalo.

Direktorka Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji Maja Mićić, istakla je da se danas svi zalažu za reformu pravosuđa koja će doneti efikasno i nepristrasno pravosuđe, ali da suđenja u Srbiji i dalje predugo traju i prouzrokuju nepoverenje građana u pravosudni sistem. Takođe, poslednjih godina je primetna i tendencija ograničavanja javnosti i transparentnosti sudskih postupaka. Stoga je preporučila da u procesu pregovora o pristupanju EU jasno i precizno navede šta se očekuje od Srbije a da institucije Srbije sa druge strane budu jasne i precizne u prikazivanju i evaluaciji učinka.

Na kraju, Dragan Đorđević iz Mreže odbora za ljudska prava naglasio je da sve odluke koje su donete na nacionalnom imaju reperkusije na lokalnom nivou, gde opet često nema dovoljno kapaciteta za delotvorno sprovođenje politika. U posebnoj opasnosti su socijalno ugrožene kategorije, među kojima su i manjine. Njima je sistem pravne zaštite u nekim slučajevima ograničen ili čak potpuno nedostupan. Posebno je ukazao na lokalne zaštitnike građana, koji nemaju dovoljno kapaciteta da obezbede zaštitu građana u odnosu na kršenja ljudskih prava kojima su izloženi od strane institucija. On je apelovao da budući Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći bude dostupan za sve, a posebno za socijalno ugrožene kategorije stanovništva.

U okviru diskusije, Miloš Janković iz Kancelarije zaštitnika građana najavio je da će se ta Kancelarija u narednom periodu založiti da se pitanje reparacija za žrtve kršenja ljudskih prava i ratnih zločina postavi visoko na listu prioriteta srpskih institucija. Gordana Đikanović iz Udruženja kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji izrazila je očekivanje žrtava i članova porodica žrtava da je zakonski reguliše status civine žrtve rata. Oba zahteva povlače sa sobom izmenu ili donošenje novog Zakona o civilnim invalidima rata, koji će premostiti sva nepravedna i diskriminatorska rešenja koja nudi postojeći zakon i omogućiti pravedan odnos prema žrtvama i njihovim porodicama.

Autor fotografija:
Ana Dokučević, Medija centar Beograd

Share