Porodice žrtava: rešavanje sudbine nestalih humanitarno, a ne političko pitanje

Porodice žrtava: rešavanje sudbine nestalih humanitarno, a ne političko pitanje

okrugli-stoU utorak, 13. februara Fond za humanitarno pravo (FHP) predstavio je udruženjima žrtava i predstavnicima Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije nalaze regionalnog istraživanja o potrazi za licima koja su nestala tokom oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Regionalno istraživanje su tokom 2017. godine sproveli Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću (Zagreb), Centar za mlade „Kvart“ (Prijedor), Fond za humanitarno pravo Kosovo (Priština) i Fond za humanitarno pravo (Beograd). Ono je obuhvatilo situaciju u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

Predstavljajući nalaze istraživanja, pravna analitičarka FHP-a Višnja Šijačić istakla je da su identifikovani brojni problemi koji usporavaju ili onemogućavaju napredak u potrazi za nestalim licima. Problemi koji dovode do zastoja su u velikoj meri zajednički svim istraživanim državama, i uključuju napete međudržavne odnose i nespremnost država da se ozbiljno i iskreno posvete potrazi za nestalim licima. Rešavanje problema nestalih ne prati zadovoljavajući pravni okvir ili se postojeći zakoni ne sprovode, a rasprava o rešavanju pitanja nestalih osoba ostaje u senci rasprava o karakteru rata.

Predstavnici udruženja žrtava istakli su da je potraga za nestalim licima humanitarno pitanje, koje treba izmestiti iz sfere politike. Porodice žrtava smatraju da rešavanje sudbine nestalih ne sme da bude usporeno zbog političkih nesuglasica u vezi sa priznavanjem državnosti Kosova, te da pitanje nestalih treba da bude na agendi Briselskih pregovora koji se vode pod pokroviteljstvom Evropske unije. Trenutnu dinamiku ekshumacija i identifikacija žrtava u Hrvatskoj porodice opisuju kao stagnirajuću.

Za porodice nestalih je veoma važno usaglasiti zvanične državne spiskove nestalih lica, kako bi se došlo do preciznih i proverljivih podataka. Oni su izrazili bojazan zbog manipulacije i zloupotrebe podataka u cilju prikrivanja činjenica o događajima, a kojima pribegavaju oni akteri prošlih događaja koji su i dalje aktivni u različitim organima vlasti u svim državama regiona. Jedna od posledica takvog pristupa je i osporavanje broja žrtava.

Učesnici okruglog stola su se saglasili da strategija Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije kao jedan od prioriteta treba da postavi procesuiranje onih predmeta koji mogu da dovedu do pronalaženja nestalih.

Preporuke učesnika okruglog stola biće uključene u konačnu verziju regionalnog istraživanja, koje će biti objavljeno krajem februara 2018. godine.

Share