E-Novine: Pravda za žrtve

Izvor: E-Novine

Jedini način za utvrđivanje istine o ratnim zločinima je regionalni pristup u formiranju komisije koja bi se tim pitanjem bavila, rekla je Nataša Kandić na okruglom stolu „Evropske integracije i tranziciona pravda – retributivna i restorativna pravda”, koji je u subotu održan u beogradskom Hotelu M. Okrugli sto je organizovao Fond za humanitarno pravo a okupio je predstavnike nevladinog sektora iz regiona i međunarodne stručnjake


„Proces u kojem su nevladine organizacije sa prostora bivše Jugoslavije proizilazi iz predanog praćenja suđenja za ratne zločine pred Haškim tribunalom i pred domaćim sudovima, jer smatramo da je to prvi korak u suočavanju. U Evropi nema strategije suočavanja sa tranzicijskom pravdom i to uopće nije slučajno. Mi smo sigurni da je ova inicijativa komplementarna suđenjima za ratne zločine i da je prilika za EU. Za zagledanost u otvorena pitanja, u suočavanje sa kolaboracijskom prošlošću. Mislim, naravno, na različite grupe koje su surađivale sa nacističkim zločincima. A mislim i na nespremnost zemalja EU da pogledaju u nasleđe onih koji su surađivali sa represivnim aparatom komunističkih partija”, rekla je Vesna Teršelić, koordinatorka NVO Documenta iz Zagreba na okruglom stolu „Evropske integracije i tranziciona pravda – retributivna i restorativna pravda”, koji je u subotu održan u beogradskom Hotelu M.

Ona je istakla da „u pogledu suočavanja s prošlošću niko sa prostora bivše Jugoslavije nije postao prvak svijeta”.

„Mislim da se pred Evropskim pralamentom trebaju postaviti pitanja koja se tiču prorade prošlosti, gde su mnoga pitanja ostala otvorena. I ja se toplo nadam da će ova naša inicijativa stvoriti prostor za glas žrtve”, rekla je Vesna Teršelić.

Nataša Kandić, izvršna direktorka Fonda za humanitarno pravo, naglasila je da „izvinjenje ima smisla tek kada se neko izvine sa rukom na izveštaju u kojem su činjenice”.

„Naša je namera da ostavimo budućim generacijama način za sistematsko dokumentovanje zločina, sa ciljem da se oni ne ponove. Naš je cilj da tokom javne rasprave dođemo do pravog modela kojim ćemo formirati komisiju za utvrđivanje istine o ratnim zločinima, a smatramo da je jedini način za to regionalni pristup”, rekla je Nataša Kandić

Ona je u raspravi o formiranju regionalne komisije za istraživanje ratnih zločina (REKOM) naglasila da nacionalni sudovi pred kojima se sudi za ratne zločine nisu pravo mesto na kojem članovi porodica žrtava mogu da iskažu svoja osećanja, kao i da je organizovanje nevladinih organizacija sa prostora bivše Jugoslavije na formiranju REKOM-a prvi takav pokušaj u istoriji.

„Neophodno je da se definiše pojam žrtve, ovlašćenja i reparacije, kao i, između ostalog, status insajdera, osoba koje su dosad nevladinim organizacijama pružale dragocene informacije o ratnim zločinima i sudbini žrtava.”

Tea Gorjanc-Prelević iz podgoričke Akcije za ljudska prava napomenula je da potomstvo treba da zna šta se dogodilo.

„Ne zalažemo da REKOM zameni suđenja, posao tužilaštava i ne želimo komisiju koja želi da daje reparacije. Smaramo da suđenja za ratne zločine, istrage, kao i građanski postupci za naknadu štete treba da budu nastavljeni na najbolji mogući način i da se tako i završe. Ali, mi mislimo da to nije dovoljno za žrtve, za sve nas. Oni zaslužuju više, mi zaslužujemo više, zaslujemo svi spomenike, komemoracije, knjige istorije, poštenije, tačkije obrazovanje naše dece, koje će ići ka tome da im ne padne na pamet da nešto takvo ponove. Da bi znali šta ne treba da ponove – treba da znaju šta se dogodilo”, rekla je Tea Gorjanc-Prelević.

Okrugli sto je organizovao Fond za humanitarno pravo a okupio je predstavnike nevladinog sektora iz regiona i međunarodne stručnjake. Konsultacije sa istom temom održane su prethodno u Zagrebu 11. januara.

Share