Nakon presude Međunarodnog suda za pravdu, dana 26. februara ove godine, više odgovornih evropskih političara izjavilo je kako će Evropska zajednica ponovo započeti pregovore sa Srbijom vezano za njenu kandidaturu za priključenje.
Dana 26. februara Međunarodni sud za pravdu (CIJ) izrekao je presudu na tužbu koju je Bosna i Hercegovina podnijela protiv Srbije za zločine počinjene tokom rata 1992-1995. godine
Sud priznaje da su srpski separatisti iz Bosne i Hercegovine odgovorni za genocid u Srebrenici (u julu 95.) te da su bosanski Srbi dobili mogućnost za djelovanje zahvaljujući prisnoj vezi između srpskih separatista iz Bosne i Hercegovine i Srbije, koja se ogledala u političkoj, materijalnoj i finansijskoj podršci. Pored toga, Međunarodni sud je ustanovio da je Srbija kršila Međunarodnu konvenciju za sprečavanje genocida time što nije spriječila masakr u Srebrenici niti uhapsila odgovorne za taj zločin.
Ipak, Sud ne slijedi do kraja svoju logiku ocjenjujuci kako je Srbija odgovorna samo za nesprečavanje etničkog čišćenja. U tom smislu je iznenađujuće da neki dokazni elementi dostavljeni Međunarodnom krivičnom Sudu za bivšu Jugoslaviju nisu dostavljeni i Međunarodnom sudu za pravdu, a oni bi samo potkrijepili dokaze o zločinima planiranim u Srbiji.
Iako je ta presuda prošla skoro neopaženo u francuskoj štampi, dozivljena je kao udarac u asocijacijama koja se u Bosni i Hercegovini i Srbiji bore za istinu o odgovornosti za masakre počinjene tokom rata 1992.-1995, te za izgradnju demokratskih zemalja koje poštuju funkcionisanje državne i međunarodne pravde.
Mi, akteri civilnog društva, koji radimo u korist onih koji na Balkanu još uvijek trpe posljedice rata, zabrinuti smo zbog ove presude kao i zbog njenih posljedica. Koliko god to bio bolan i dugotrajan posao, na dokazivanju pravde se mora raditi, a taj rad ne smije biti obojen geopolitičkim činjenicama. Rad na tome je potreban koliko izgradnji demokratske Srbije, toliko i izgradnji jedinstvene Bosne i Hercegovine kako bi se prevazišla konkurencija među lokalnim nacionalizmima. Ove zemlje imaju budućnost samo u regionalnoj dinamici, a asocijacije iz Srbije i Bosne i Hercegovine to vrlo dobro znaju i već danas grade mostove među asocijacijama susjednih zemalja. Njihova zajednička budućnost u Evropskoj zajednici gradi se kroz zapise o zajedničkoj istoriji, kroz zajedničku viziju o ovom ratu, te kroz priznavanje ratnih zločina i odgovornosti za njih.
Usljed toga, Evropska zajednica ne može bježati od svojih vlastitih odgovornosti. Dužzna je nastaviti sa postavljanjem zahtjeva Srbiji za hapšenje ratnih zločinaca, posebno Karadžića i Mladića, te njihovo izručenje Hagu. To mora ostati uslov za nastavak pregovora o potpisivanju sporazuma za stabilizaciju i povezivanje, što je prva etapa u integraciji u Evropsku zajednicu. Asocijacije će budno paziti na to.
11 asocijacija potpisnica iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Francuske :
CCFD (Comité catholique contre la faim et pour le développement (Francuska) – Association
Sarajevo (Francuska), Inicijativa mladih za ljudska prava (Srbija), Fond za humanitarno pravo (Srbija), Građanske inicijative (Srbija), Žene u crnom (Srbija), Forum NVO (Srbija), ESPO (Bosna i Hercegovina), Sunce na dlanu (Bosna i Hercegovina), Udruženje građana “Žene Srebrenice“ (Bosna i Hercegovina), Orhideja (Bosna i Hercegovina).
