Film „General Diković i 37. brigada na Kosovu“

Film „General Diković i 37. brigada na Kosovu“

Dosije_Dikovic-thumb-srU zoni odgovornosti 37. brigade Vojske Jugoslavije 1999. godine na Kosovu ubijeno je oko 1.400 civila. Posmrtni ostaci jednog broja žrtava otkriveni su u masovnim grobnicama u Srbiji. Brigadom je u to vreme komandovao aktuelni načelnik Generalštaba Vojske Srbije Ljubiša Diković. Ni on ni pripadnici njegove jedinice nikada nisu odgovarali za te zločine.

U filmu Fonda za humanitarno pravo „Ljubiša Diković i 37. brigada na Kosovu“ predočeni su dokazi o prisustvu i ulozi Vojske Jugoslavije u masovnim ubistvima civila u Izbici, Ćirezu, Šavarinama, Rezali i drugim selima u oblasti Drenice, a koji su prethodno opisani i u dosijeima “Ljubiša Diković” i “Rudnica“.

Više televizija u Srbiji, uključujući javne servise Radio-televizija Srbije i Radio-televizija Vojvodine, odbili su ili nisu odgovorili na zahtev da prikažu film. Zato će on biti postavljen na sajt i youtube kanal Fonda za humanitarno pravo u utorak 21. februara u 11 časova.

Share

Nekažnjeno skrivanje preko 900 tela u masovne grobnice u Srbiji

Nekažnjeno skrivanje preko 900 tela u masovne grobnice u Srbiji

Predstavljanje_dosijea_skrivanje_telaU utorak 31. januara 2017. godine Fond za humanitarno pravo (FHP) je predstavio svoj sedmi po redu dosije o nekažnjenim zločinima i potencijalnim počiniocima. Dosije „Uklanjanje dokaza o zločinima tokom rata na Kosovu: Operacija skrivanja tela“ prikazuje kako je operacija skrivanja tela Albanaca ubijenih tokom rata na Kosovu 1999. godine bila isplanirana i sprovedena, te koje su civilne, vojne i policijske institucije u nju bile uključene. Cilj dosijea je da ukaže na počinioce prikrivanja najtežih zločina na Kosovu, da građanima Srbije omogući uvid u nedela koja su počinjena u njihovo ime, te da podstakne svedoke da iznesu svoja saznanja o ovim događajima i pomognu potragu za više od hiljadu tela albanskih civila ubijenih tokom sukoba na Kosovu.



Share

Dosije: “Uklanjanje dokaza o zločinima tokom rata na Kosovu: OPERACIJA SKRIVANJA TELA”

Dosije: “Uklanjanje dokaza o zločinima tokom rata na Kosovu: OPERACIJA SKRIVANJA TELA”

Uklanjanje DokazaOd 2001. godine do danas, na teritoriji Republike Srbije su na četiri lokacije otkrivene masovne grobnice sa 941 telom Albanaca ubijenih na Kosovu 1999. godine, prevashodno civila koji su stradali van borbe. U Batajnici nadomak Beograda otkrivena su 744 leša kosovskih Albanaca, u Petrovom Selu najmanje 61 telo, a kod jezera Perućac masovna grobnica sa 84 tela. Naknadno, u masovnoj grobnici Rudnica otkrivena su još najmanje 52 leša.

Share

Tortura u logorima u Srbiji još uvek nekažnjena

Tortura u logorima u Srbiji još uvek nekažnjena

Tortura_u_logorima_u_SrbijiFond za humanitarno pravo (FHP) predstavio je 22. decembra 2016. godine svoj šesti po redu dosije o potencijalnim počiniocima ratnih zločina tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Dosije „Šljivovica i Mitrovo Polje“ iznosi dokaze o tretmanu Bošnjaka koji su, nakon pada Žepe krajem jula 1995. godine, potražili utočište u Srbiji, kao i o odgovornosti pripadnika Vojske Jugoslavije (VJ) i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije za krivična dela koja su počinjena nad uhapšenim i zatočenim Bošnjacima tokom njihovog boravka u Srbiji. Dosije je utemeljen na izjavama preživelih logoraša, autentičnim dokumentima Vojske Republike Srpske, vojnim i policijskim dokumentima koji su kao dokazni predmeti prihvaćeni u nekoliko predmeta pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), kao i na izjavama pripadnika srpske vojske i policije i predstavnika međunarodne zajednice pred MKSJ, Međunarodnim sudom pravde i Prvim osnovnim sudom u Beogradu.

Otvarajući konferenciju, direktorka pravnog programa FHP-a Milica Kostić naglasila je da je tokom jula i avgusta 1995. godine na teritoriju Srbije prešlo oko 800 muškaraca iz Žepe. Po ulasku u Srbiju njih su uhapsili graničari VJ i pripadnici Posebnih jedinica policije, a potom ih sproveli najpre u logor Šljivovica kod Čajetine, a potom i u logor Mitrovo Polje kod Aleksandrovca. Zatočenici su u logoru boravili u pretrpanim sobama bez kreveta, toaleta i kupatila; ishrana je bila nedovoljna i neadekvatna, a psihička i fizička tortura konstantne.

Share

Dosije „Šljivovica i Mitrovo Polje“

Dosije „Šljivovica i Mitrovo Polje“

Dosije-SljivovicaIMitrovoPolje-srNakon pada zaštićene zone Žepa krajem jula 1995. godine na teritoriju Republike Srbije prešlo je oko 800 Bošnjaka, strahujući za svoj život nakon što su načuli priče o zločinima koje je Vojska Republike Srpske počinila nakon pada Srebrenice. Većina muškaraca su bili pripadnici Armije BiH, ali je među njima bilo civila, uključujući I više desetina maloletnih dečaka. Gotovo odmah nakon prelaska, muškarce su zarobili graničari Vojske Jugoslavije i Posebne jedinice policije.

Nakon popisivanja i ispitivanja praćenog zlostavljanjem, svi zarobljeni muškarci su odvedeni u logor Šljivovica u Braneškom Polju kod Čajetine. Zbog velikog broja zarobljenika i nemogućnosti da svi ostanu u logoru Šljivovica, jedan deo zarobljenika je prebačen u drugi logor koji se nalazio u Mitrovom Polju (opština Aleksandrovac). Logoraši su u oba logora bili izloženi torturi, seksualnom nasilju, nečovečnom postupanju, ponižavanju, izgladnjivanju i pljački. Tri logoraša su umrla od posledica zlostavljanja.

U februaru 1996. godine zatvoren je logor u Mitrovom Polju. Logor u Šljivovici je zatvoren u aprilu 1996. godine, kada su poslednji zarobljenici pušteni.

Do danas niko nije odgovarao za torturu, zlostavljanja i smrt muškaraca iz Žepe u logorima u Srbiji. Iako su poznata imena inspektora i stražara u logorima, pred domaćim sudom nije pokrenut ni jedan postupak u kojem bi se utvrdila krivična odgovornost ovih lica za postupanje suprotno ratifikovanim konvencijama i domaćem pravu. Torturom nad Bošnjacima u logorima u Srbiji nisu se bavili ni Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju ni Međunarodni sud pravde, iako su i jednom i drugom sudu bili predočeni dokazi o ovim zločinima.

Dosije „Šljivovica i Mitrovo Polje“ preuzmite ovde.

Share

Predstavljen Dosije „Operacija Reka“

Predstavljen Dosije „Operacija Reka“

Logo_FHP Fond za humanitarno pravo (FHP) predstavio je 23. oktobra 2015. godine Dosije „Operacija Reka“. Dosije pruža uvid u događaje od 27. i 28. aprila 1999. godine u selima zapadno od grada Đakovica na Kosovu, kada je sprovedena opsežna zajednička operacija Vojske Jugoslavije (VJ) i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) pod nazivom „Operacija Reka“. Tokom ove operacije, pripadnici srpskih snaga ubili su najmanje 350 civila – kosovskih Albanaca, a njih nekoliko hiljada proterali u Albaniju. Tela 309 ubijenih pronađena su 2001. godine u tajnim masovnim grobnicama u predgrađu Beograda. Najmlađa žrtva ovog zločina imala je 15 godina.

Share

Dosije „Operacija Reka“

Dosije „Operacija Reka“

dosije_reka_logo_srbDana 27. i 28. aprila 1999. godine u selima zapadno od grada Đakovica na Kosovu sprovedena je opsežna zajednička operacija Vojske Jugoslavije (VJ) i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) pod nazivom operacija Reka. Tokom ove operacije, pripadnici srpskih snaga ubili su najmanje 350 civila – kosovskih Albanaca, a njih nekoliko hiljada proterali u Albaniju. Tela 309 ubijenih pronađena su 2001. godine u tajnim masovnim grobnicama u predgrađu Beograda. Napad srpskih snaga na civilno stanovništvo u dolini Reka po broju žrtava najteži je zločin počinjen nad civilima tokom rata na Kosovu i jedan od najvećih u ratovima u bivšoj Jugoslaviji tokom devedesetih godina prošlog veka.

Share

Reagovanje FHP-a na navode generala Ljubiše Dikovića u emisiji Teška reč

Reagovanje FHP-a na navode generala Ljubiše Dikovića u emisiji Teška reč

Logo FHP

U emisiji Teška reč emitovanoj na TV Pink, načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Ljubiša Diković je povodom objavljivanja Dosijea “Rudnica” negirao odgovornost za ratne zločine na Kosovu, optuživši FHP da vodi “prljavu kampanju” protiv njega lično i Vojske Srbije. General Diković je rekao da on nikada nije “planirao, niti organizovao, niti učestvovao i na bilo koji drugi način podstrekivao na vršenje ratnih zločina“.

Share

U TRZ nije bilo iskrene volje da se istraže zločini 37. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije

U TRZ nije bilo iskrene volje da se istraže zločini 37. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije

Tužilaštvo za ratne zločine (TRZ) obavestilo je javnost u petak 30. januara 2015. godine da je zatražilo od Fonda za humanitarno pravo (FHP) „celokupnu dokumentaciju o slučaju Rudnica“. TRZ navodi da je na lokaciji Rudnica do sada identifikovano 53 tela, na osnovu čega je pokrenut pretkrivični postupak, a da se dokumentacija od FHP-a traži radi daljeg prikupljanja podataka o zločinima koje su, „prema tvrdnjama Fonda za humanitarno pravo, počinili pripadnici VJ i MUP-a u aprilu i maju 1999. godine“. Takođe, TRZ podseća da su u januaru 2012. godine, na osnovu provera navoda FHP-a, utvrdili da nije postojao bilo kakav osnov za sumnju da je general Ljubiša Diković bio odgovoran za ratne zločine navedene u Dosijeu „Ljubiša Diković“.

Share

Predstavljanje Dosijea “Rudnica”

Predstavljanje Dosijea “Rudnica”

post_dosije_rudnicaFond za humanitarno pravo (FHP) predstavio je juče Dosije ”Rudnica“. Dosije pruža uvid u dokaze o četiri zločina pripadnika Vojske Jugoslavije (VJ) i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije (MUP) počinjena u aprilu i maju 1999. godine na Kosovu, u kojima su ubijeni civili – kosovski Albanci čija su tela ekshumirana iz masovne grobnice u Rudnici 2014. godine, kao i uvid u postupak „asanacije bojišta“ u okviru kojeg su tela žrtava odneta sa mesta zločina, a potom skrivana 15 godina.

Share