Tih dana gorjeli su ljudi u kućama, garažama, na smetljištima i stratištima po srednjoj Bosni. Tih vrelih junskih dana izvršen je najjasniji udruženi zločinački poduhvat HVO-a uz asistenciju VRS-a nad nezaštićenim bošnjačkim stanovništvom.
“Najmlađa je djevojčica imala 11 godina, najstarija žrtva i do 70 godina. Pokušavale su evo baš u jednoj od ovih zgrada iza nas u Samoborskoj ulici da se bace kroz prozor, da izvrše samoubistvo. Bilo je zaista svih mogućih primjera nezamislivih za jedan ljudski um”, poručila je predsjednica Udruženja žrtava rata u Foči, Halida Uzunović, u petak na obilježavanju 19. juna, Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu.”
Voljela bih kad bih mogla da vam ispričam kako je to biti dijete, ali vi razgovarate sa osobom koja to nikada nije bila, koja nikada to nije stigla da bude – tako svoju priču počinje Dževa Avdić, tridesetogodišnja mlada žena koja je djetinjstvo provela u ratnoj Srebrenici.
Dom gdje je rođena, selo Zeleni Jadar kod Milića, u istočnoj Bosni, zajedno sa roditeljima i bratom napustila je početkom 1992. godine. Otišli su u obližnji grad, Srebrenicu. Nekoliko dana nakon njihovog odlaska, sve kuće u Zelenom Jadru su spaljene, među kojima i njena.
Nekoliko Bošnjaka je tokom rata u Vlasenici 1992. godine spašeno zahvaljujući hrabrim intervencijama pojedinih Srba koji su, uprkos rizicima, pomogli komšijama u uslovima kada su snage bosanskih Srba zatočile i ubile mnoge od njih.
Izvještaj Fonda za humanitarno pravo za Srbiju ističe neefikasnost Tužilaštva za ratne zločine: u 2019. podignute su svega tri optužnice protiv tri osobe, od čega je dvije ustupilo pravosuđe BiH. I na Kosovu su u 2019. podignute samo tri optužnice, a u postupku je svega šest slučajeva
Prije 19 godina nađeni posmrtni ostaci četvorogodišnjeg Genca Beriše, mlađeg mu brata Granita i trudne Lirije.
Suđenje Bošku Soldatoviću, koga Tužilaštvo za ratne zločine tereti za ubistvo devet civila nesrpske nacionalnosti 1991. godine, održano je danas pred Odeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu ispitivanjem dva svedoka – Dušana Vukajlovića i Lazara Aleksića.
U 2020. godini nije iznenađujuće da u Srbiji za naredne izbore budu kandidovani oni koji su osuđeni za ratne zločine, rekla je za Hayat.ba iz Beograda Jovana Kolarić, istraživačica Fonda za humanitarno pravo.
Preuzeto sa portala Hayat.ba
Dvojica osuđenih ratnih zločinaca nadaju se da će biti izabrani za poslanike na izborima koji će se narednog meseca održati u Srbiji, dok se još nekoliko njih koje traži sud UN-a ili koji su optuženi za ratne zločine, spremaju za trku za ulazak u Skupštinu.
Srbija bezuspešno, uprkos novcu iz budžeta, ne uspeva da dokaže državnu nevinost tokom rata u Bosni i Hercegovini, pa i sumanuti masakr tuzlanskih civila, a artiljerac osuđen za smrt 71 osobe, prosečne starosti 23 godine, uživa na slobodi u Beogradu. Nakon što je pobegao iz Sarajeva u Beograd, ima, kaže njegova odbrana, psihičkih problema. Nije reč o nemirnoj savesti.