Suditi nekažnjeno: Uloga tužilaca i sudija u montiranim procesima protiv kosovskih Albanaca 1998–2000. godine

Suditi nekažnjeno: Uloga tužilaca i sudija u montiranim procesima protiv kosovskih Albanaca 1998–2000. godine

montirani_procesi_protiv_K_A-srKrajem 1996. godine i početkom 1997. godine okružna javna tužilaštva sa teritorije Kosova počela su u velikom broju da podižu optužnice protiv kosovskih Albanaca zbog krivičnih dela iz člana 125 KZJ (terorizam) i člana 136 st. 1 ili 2 KZJ (udruživanje radi neprijateljske delatnosti). Sudski postupci po ovim optužnicama vođeni su pred okružnim sudovima na Kosovu tokom 1998. i 1999. godine, odnosno do potpisivanja Kumanovskog sporazuma 9. juna 1999. godine, kada su vojska i policija počele povlačenje sa teritorije Kosova.

Share

NAJAVA: Predstavljanje izveštaja „Suditi nekažnjeno: Uloga tužilaca i sudija u montiranim procesima protiv kosovskih Albanaca 1998–2000. godine“

NAJAVA: Predstavljanje izveštaja „Suditi nekažnjeno: Uloga tužilaca i sudija u montiranim procesima protiv kosovskih Albanaca 1998–2000. godine“

Suditi-nekaznjeno

U utorak 25. jula 2017. godine Fond za humanitarno pravo predstaviće izveštaj „Suditi nekažnjeno: Uloga tužilaca i sudija u montiranim procesima protiv kosovskih Albanaca 1998–2000. godine.“ Prezentacija će biti održana u Velikoj sali Medija centra u Beogradu (Terazije 3, II sprat), sa početkom u 11 časova.

Share

Škola tranzicione pravde: znanjem ka priznanju

Škola tranzicione pravde: znanjem ka priznanju

Nemanja-czkdOdržavanjem javnog časa o sudski utvrđenim činjenicama o genocidu u Srebrenici, u utorak 11. jula u Beogradu je završena osma Škola tranzicione pravde Fonda za humanitarno pravo (FHP).

Ovogodišnja Škola tranzicione pravde održana je uz podršku predstavništva Fondacije Hajnrih Bel u Beogradu. Pohađali su je studenti prava, političkih nauka, ekonomije, istorije, bezbednosti, kao i aktivisti organizacija za ljudska prava, omladinski radnici, advokatski i sudski pripravnici. Tokom prethodnih nekoliko nedelja oni su stekli znanja o raspadu Jugoslavije i oružanim sukobima koji su ga pratili, institucionalnim i naporima nevladinih organizacija da žrtvama i društvima pruže priznanje i omoguće pristup pravdi i istini, doprinosu Haškog tribunala i domaćih sudskih procesa, kao i o sudski utvrđenim činjenicama o operaciji Oluja, opsadi Vukovara, i zločinima na Kosovu. O ovim temama polaznici su razgovarali sa istoričarkama Radinom Vučetić i Marijanom Toma, stručnjakom za međunarodno humanitarno pravo Ivanom Jovanovićem, profesorom na Pravnom fakultetu Univerziteta Union Sašom Gajinom, kao i sa istraživačima FHP-a.


Share

Dosije „Deportacija izbeglica iz Srebrenice“

Dosije „Deportacija izbeglica iz Srebrenice“

Dosije_Deportacije-logo-srNakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine, procenjuje se da je nestalo 7.905 osoba, najvećim delom muškaraca koje je Vojska Republike Srpske (VRS) smatrala «vojno sposobnim».  DNK analizom posmrtnih ostataka pronađenih u masovnim grobnicama, do danas je identifikovano 5.977 osoba ubijenih u Srebrenici.

Većina tih muškaraca je ubijena u periodu od 13. do 16. jula 1995. godine, i to mahom u masovnim streljanjima. Između 10 i 16 hiljada muškaraca je dan pre pada enklave pobeglo u šume oko Srebrenice, u nameri da se domognu «slobodne teritorije» pod kontrolom Armije BiH. Potraga, zarobljavanje i ubijanje preostalih muškaraca trajalo je nedeljama nakon pada Srebrenice.

Share

Poziv na predstavljanje Dosijea „Deportacija izbeglica iz Srebrenice“

Poziv  na predstavljanje Dosijea „Deportacija izbeglica iz Srebrenice“

Logo FHPU četvrtak 13. jula 2017. godine Fond za humanitarno pravo (FHP) predstaviće Dosije „Deportacija izbeglica iz Srebrenice.“ Prezentacija će biti održana u Velikoj sali Medija centra u Beogradu (Terazije 3, II sprat), sa početkom u 11 časova.

Nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine, procenjuje se da je nestalo oko 8,000 osoba, najvećim delom muškaraca koje je Vojska Republike Srpske (VRS) smatrala «vojno sposobnim». Većina tih muškaraca je ubijena u periodu od 13. do 16. jula 1995. godine, i to mahom u masovnim streljanjima na području opština Bratunac i Zvornik.

Share

Povodom obeležavanja 22. godišnjice genocida u Srebrenici

Povodom obeležavanja 22. godišnjice genocida u Srebrenici

fhp, hbs, fzfd

Fond za humanitarno pravo (FHP),

u saradnji sa forumZFD Beograd i Fondacijom Hajnrih Bel – predstavništvo u Beogradu

pozivaju Vas na

1. Javni čas o sudski utvrđenim činjenicama o genocidu u Srebrenici

11. jul 2017. godine u 15:00 časova, Centar za kulturnu dekontaminaciju (Birčaninova 21, Beograd)

Čas drži Nemanja Stjepanović, istraživač FHP-a i jedan od najboljih poznavalaca rada Haškog tribunala i činjenica koje su utvrđene u njegovim sudskim presudama.

Javni čas o Srebrenici deo je četvrte po redu Nacionalne škole tranzicione pravde, koja se održava u periodu od 5. juna do 11. jula 2017. godine. Ovogodišnja Škola tranzicione pravde posvećena je sećanju na žrtve genocida u Srebrenici, i zbog toga će predavanje o događajima u i oko Srebrenice tokom jula 1995. godine biti održano u formi javnog časa, koji će biti otvoren za učešće svih zainteresovanih građana i građanki.

Share

EP: Srbija da otkloni nekažnjivost i preuzme odgovornost za ratne zločine

EP: Srbija da otkloni nekažnjivost i preuzme odgovornost za ratne zločine

european_parliament

Dana 14. juna 2017. godine, posle višemesečnog odlaganja, Evropski parlament (EP) usvojio je Rezoluciju o izveštaju Evropske komisije o Srbiji za 2016. godinu. Rezolucija predstavlja redovan godišnji pregled napretka Srbije u ispunjavanju kriterijuma za pristupanje Evropskoj uniji (EU), koji se oslanja na godišnji izveštaj Evropske komisije (EK) o Srbiji.

Poslanici EP pozvali su Srbiju da osnaži saradnju sa susednim državama i podstiče dobrosusedske odnose, te da uloži veći napor u rešavanje bilateralnih pitanja. U pogledu ratnih zločina, od Srbije se očekuje da otkloni nekažnjivost i preuzme odgovornost, kao i da preduzme sasvim konkretne korake ka prevazilaženju nasleđa oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji.

Share

Evropska komisija: Srbija sporo ispunjava kriterijume za članstvo u EU

Evropska komisija: Srbija sporo ispunjava kriterijume za članstvo u EU

EUcommision

U junu 2017. godine Evropska komisija (EK) objavila je svoj drugi po redu polugodišnji izveštaj o napretku u ispunjavanju kriterijuma za pristupanje Srbije Evropskoj uniji (EU), onako kako su oni definisani za Poglavlje 23 (Pravosuđe i osnovna prava). Kriterijumi, odnosno prelazna merila, definisani su u Opštoj poziciji EU za Poglavlje 23, i kada je reč o ratnim zločinima predviđaju niz mera koje će omogućiti da se preporuke EU za veću efikasnost domaćih suđenja adresiraju na adekvatan način. Mere Vlade Republike Srbije za sprovođenje ovih preporuka definisane su u Akcionom planu za Poglavlje 23, i ovaj polugodišnji izveštaj prikazuje da li je i koliki napredak Srbija ostvarila u njegovom sprovođenju.

Share

Kampanja za osnivanje REKOM pod okriljem Berlinskog procesa

Kampanja za osnivanje REKOM pod okriljem Berlinskog procesa

rekom_logoZa samo nekoliko dana, u maju 2017. godine, 50.000 građana Sarajava, Banja Luke, Prištine, Zagreba, Beograda, Niša, Preševa, Novog Sada, Zrenjanina, Subotice i Novog Pazara, potpisalo je peticiju za dogovor lidera postjugoslovenskih zemalja u okviru Berlinskog procesa o osnivanju REKOM. Cilj kampanje je bio upoznavanje građana sa obavezama političara u regionu koje proističu iz deklaracija predsedavajućih samita u Berlinu (2014), Beču (2015) i Parizu (2015), a odnose se na „konkretne korake političkih lidera zapadnog Balkana prema trajnom pomirenju u regiji.“

Share

Srbija ne primenjuje odredbe Protokola I uz Ženevske konvencije

Srbija ne primenjuje odredbe Protokola I uz Ženevske konvencije

Dana 8. juna 2017. godine navršava se 40 godina od usvajanja dopunskog Protokola I uz Ženevske konvencije, koji predviđa dužnost komandanata da spreče počinjenje zločina i kazne počinioce. Član 87, tačka 3 Protokola I glasi: „Visoke strane ugovornice i strane u sukobu treba da nalože svakom komandantu kome je poznato da će njegovi potčinjeni ili druga lica pod njegovom kontrolom izvršiti povredu Konvencija ili ovog Protokola da preduzme mere koje su potrebne da se spreči takva povreda, a ako je povreda Konvencija ili ovog protokola izvršena, da pokrene disciplinski ili kazneni postupak protiv izvršilaca.“ Sadržaj Protokola I inkorporiran je u domaće vojno zakonodavstvo 1988. godine. Međutim, u Srbiji do danas nema suđenja po komandnoj odgovornosti za zločine počinejne 90-ih godina tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji.

Fond za humanitarno pravo podneo je više krivičnih prijava protiv komandanata jedinica u čijim zonama odgovornosti su počinjeni zločini. Osim istrage u slučaju komandanta 125. Motorizovane brigade Vojske Jugoslavije Dragana Živanovića, ove krivične prijave su ignorisane. Tokom 13 godina rada Tužilaštva za ratne zločine, u Srbiji nije procesuirana nijedna visokorangirana osoba za zločine počinjene tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji.

Share