NAJAVA: Predstavljanje izveštaja o sprovođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina i istraživanja javnog mnjenja o stavovima građana o ratovima 1990-ih

NAJAVA: Predstavljanje izveštaja o sprovođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina i istraživanja javnog mnjenja o stavovima građana o ratovima 1990-ih

Izvesta_o_sprovodjenju_NSZPRZ-enFond za humanitarno pravo (FHP) i dnevni list Danas Vas pozivaju na predstavljanje „Prvog izveštaja o sprovođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina“ i istraživanja javnog mnjenja „Obaveštenost građana Srbije o ratovima ’90-ih, ratnim zločinima i suđenjima optuženima za ratne zločine“. Predstavljanje i prateća debata biće održani u ponedeljak, 18. decembra 2017. godine, u Velikoj sali Medija centra Beograd (Terazije 3, II sprat), sa početkom u 11:00 časova.

Vlada Republike Srbije usvojila je u februaru 2016. godine prvu Nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina za period od 2016. do 2020. godine. FHP od samog početka prati sprovođenje Strategije, sa ciljem da ponudi nezavisne istraživačke nalaze i zaključke o njenoj implementaciji. Nalazi FHP-a su istovremeno i jedini uvid u sprovođenje Strategije, budući da je uspostavljanje zvaničnog tela za njeno praćenje kasnilo 18 meseci te da je javnost još uvek uskraćena za informacije o realizaciji predviđenih mera i aktivnosti.

Izveštaj FHP-a o sprovođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina daje pregled trenutne situacije u osam oblasti koje pokriva Nacionalna strategija, ukazuje na ključne nedostatke i identifikuje preporuke za unapređenje stanja u ovim oblastima.

Istraživanje javnog mnjenja po prvi put od 2011. godine predstavlja stavove građana o suđenjima za ratne zločine pred domaćim sudovima i Haškim tribunalom, ali i o otvaranju arhiva, regionalnoj saradnji pravosudnih tela, političkoj rehabilitaciji osuđenih za ratne zločine, nadoknadi štete žrtvama i podizanju spomenika, reformi obrazovnog programa, te govori o percepciji krivice i odgovornost i za počinjene zločine i opštoj obaveštenosti građana o ratovima i zločinima 1990-ih godina.

Na debatu su pozvani predstavnici pravosuđa, nadležnih ministarstava i vladinih tela, nezavisnih institucija, nevladinih organizacija, medija, međunarodnih organizacija i ambasada, te poslanici Narodne skupštine Republike Srbije.

Govornici:

Višnja Šijačić, Fond za humanitarno pravo

Relja Radosavljević, Fond za humanitarno pravo

Jelena Diković, dnevni list Danas

Aleksandar Roknić, dnevni list Danas

Simultani prevod na engleski jezik je obezbeđen.

Share

Debata: Da li smo krivi i/ili odgovorni?

Debata: Da li smo krivi i/ili odgovorni?

Debata-16.12.2017-logo„Ovo je presuda ideologiji i svima onima koji su te zločine planirali, koordinirali i sprovodili, ali njihovu krivicu nipošto ne treba dovoditi u vezu sa čitavim narodom.“

„Odgovornost za ratne zločine je individualna.“

„Srbi su i dalje kolektivni krivci.“

„Ovo nije, ne može i nikada neće biti presuda hrvatskom narodu.“

Share

Predsednik Haškog tribunala posetio Fond za humanitarno pravo

Predsednik Haškog tribunala posetio Fond za humanitarno pravo

naslovna-thumb

Predsednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) sudija Karmel Ađus posetio je 31. oktobra 2017. godine Fond za humanitarno pravo (FHP). On je tom prilikom sa predstavnicima FHP-a razgovarao o efikasnosti procesuiranja ratnih zločina u Srbiji, saradnji Srbije i zemalja u regionu sa MKSJ i međusobno, te o važnosti približavanja sudski utvrđenih činjenica post-konfliktnim društvima bivše Jugoslavije.

Share

Razgovor sa aktivistima za ljudska prava iz Ukrajine

Razgovor sa aktivistima za ljudska prava iz Ukrajine

Aktivisti_za_ljudska_prava_iz_Ukrajine

Fond za humanitarno pravo (FHP) juče su posetili aktivisti koalicije „Pravda za mir u Donbasu“ iz Ukrajine. Koalicija okuplja nevladine organizacije i inicijative iz Ukrajine, sa ciljem dokumentovanja kršenja ljudskih prava u onim regionima koji su od 2014. godine zahvaćeni oružanim sukobom. Cilj Koalicije je da prikupi svu relevantnu dokumentaciju o kršenjima ljudskih prava, koja će kasnije podržati sudske procese protiv počinilaca zločina i time osigurati jedan od osnovnih preduslova za povratak mira i pomirenje u istočnoj Ukrajini.

Jelena Krstić i Relja Radosavljević iz FHP-a predstavili su aktivistima Koalicije svoj rad u oblasti dokumentovanja ratnih zločina i drugih kršenja ljudskih prava tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Aktivistima iz Ukrajine je bilo zanimljivo i da čuju o načinima na koji FHP koristi prikupljenu dokumentaciju za pokretanje krivičnih i drugih procesa tranzicione pravde. Posebno su bili zanteresovani za odnos Srbije prema žrtvama ratnih zločina u pogledu reparacija za pretrpljena nedela, a diskutovalo se i o saradnji sa relevantnim institucijama, odnosu društva prema prošlosti i kažnjavanju počinilaca ratnih zločina.

Share

Javni čas o Lovasu

Javni čas o Lovasu

Logo FHPDana 18. oktobra 1991. godine srpski dobrovoljci predvođeni oficirima JNA prisilili su pedeset Hrvata iz Lovasa kod Vukovara da odu do jednog minskog polja u blizini sela. Na putu prema minskom polju, pripadnici srpskih snaga ubili su iz vatrenog oružja jednog zatočenog Hrvata. Kada su došli do minskog polja, preostali zatočenici su prisiljeni da uđu u njega i nogama čiste tlo ispred sebe kako bi polje očistili od mina. Eksplodirala je najmanje jedna mina i pripadnici srpskih snaga su otvorili vatru usled čega je poginulo 20, a ranjeno 12 zatočenika.

Događaju je prethodila višednevna psihička i fizička tortura meštana Lovasa hrvatske nacionalnosti, namerno uništavanje njihovih kuća, ubistva, zatočenja, i primena diskriminatornh mera poput nošenja belih traka oko ruke i obeležavanje kuća belom tkaninom.

Povodom 26. godišnjice od stradanja meštana Lovasa, Fond za humanitarno pravo Vas poziva na javni čas o događajima u i oko Lovasa te jeseni 1991. godine, i toku sudskog postupka koji se vodi pred sudovima u Srbiji od 2007. godine. Čas će održati pravna zastupnica žrtava, advokatica Marina Kljaić.

Čas će biti održan u biblioteci Fonda za humanitarno pravo (Dečanska 12/III), 18. oktobra 2017. godine, sa početkom u 18 časova.

Share

Studentska poseta FHP-u

Studentska poseta FHP-u

studenti_u_poseti_FHP

U četvrtak, 28. septembra 2017. godine, Fond za humanitarno pravo (FHP) su posetili studenti Škole za međunarodni trening (School for International Training – SIT). Polaznici ove škole pohađaju različite univerzitete u Sjedinjenim Američkim Državama, a u okviru SIT-ovog programa Studija mira pri Centru za komparativne studije konflikta na Fakultetu za medije i komunikaciju borave u studijskoj poseti Srbiji.

Relja Radosavljević, pravni analitičar FHP-a, je predstavio rad organizacije, govoreći o njenoj istoriji, ostvarivanju prava na reparacije u Srbiji i procesu REKOM. Sa studentima je razgovarala i Višnja Šijačić, pravna analitičarka FHP-a, koja je predstavila dostignuća u dosadašnjem procesu suočavanja sa prošlošću u Srbiji, posebno se fokusirajući na pravni okvir i rad institucija nadležnih za procesuiranje ratnih zločina u Srbiji.

Studenti su posebno bili zainteresovani za probleme koji se javljaju u suđenjima za ratne zločine koja se odvijaju pred nacionalnim sudovima i ograničenja sa kojima se suočavaju žrtve prilikom ostvarivanja prava na reparacije.

Share

Predstavljen izveštaj Pravni i institucionalni okvir u Srbiji u pogledu prava i potreba civilnih žrtava rata

Predstavljen izveštaj Pravni i institucionalni okvir u Srbiji u pogledu prava i potreba civilnih žrtava rata

1U utorak, 22. avgusta 2017. godine, Fond za humanitarno pravo (FHP) predstavio je izveštaj Pravni i institucionalni okvir u Srbiji u pogledu prava i potreba civilnih žrtava rata. Izveštaj daje kratak pregled postojećeg sistema u Srbiji u pogledu prava i potreba civilnih žrtava, nastoji da konstatuje njegove ključne nedostatke i identifikuje preporuke za njegovu izmenu i poboljšanje.

Share

Pravni i institucionalni okvir u Srbiji u pogledu prava i potreba civilnih žrtava rata

Pravni i institucionalni okvir u Srbiji u pogledu prava i potreba civilnih žrtava rata

Pravni i institucionalni okviri potreba civilnih žrtava rata - srOružani sukobi na prostoru bivše Jugoslavije trajali su od 1991. do 2001. godine. Sukobi u Hrvatskoj (1991-1995), Bosni i Hercegovini (1992-1995) i na Kosovu (1998-1999) rezultirali su masovnim ubistvima civila, etničkim čišćenjem i progonom stotina hiljada ljudi, ali i velikim brojem teških zločina, neviđenih na tlu Evrope od završetka Drugog svetskog rata. Srbija je u ovim sukobima imala aktivnu i involviranu ulogu. U kontekstu oružanih sukoba, vlasti u Srbiji su za vreme celog ovog perioda bile odgovorne za teška kršenja temeljnih prava sopstvenih građana iz reda nacionalnih manjina, ali i nekih pripadnika većinskog srpskog naroda. U Srbiji danas živi značajan broj građana koji su usled rata izbegli iz drugih država bivše Jugoslavije, a najveći deo ostao je da živi u njoj trajno. Među njima je nemali broj onih koji su preživeli zločine čije fizičke i psihičke posledice trpe i danas, a mnogi su u ratu izgubili jednog ili više članova porodice.

Share

NAJAVA: Predstavljanje izveštaja „Pravni i institucionalni okvir u Srbiji u pogledu prava i potreba civilnih žrtava rata”

NAJAVA: Predstavljanje izveštaja „Pravni i institucionalni okvir u Srbiji u pogledu prava i potreba civilnih žrtava rata”

Pravni i institucionalni okviri potreba civilnih žrtava rata - srU utorak 22. avgusta 2017. godine Fond za humanitarno pravo (FHP) predstaviće izveštaj „Pravni i institucionalni okvir u Srbiji u pogledu prava i potreba civilnih žrtava rata”. Prezentacija će biti održana u Velikoj sali Medija centra u Beogradu (Terazije 3, II sprat), sa početkom u 11 časova.

Share

Predstavljen izveštaj Suditi nekažnjeno: Uloga tužilaca i sudija u montiranim procesima protiv kosovskih Albanaca 1998–2000. godine

Predstavljen izveštaj Suditi nekažnjeno: Uloga tužilaca i sudija u montiranim procesima protiv kosovskih Albanaca 1998–2000. godine

predstavljanje-izvestaja-MC

U utorak, 25. jula 2017. godine Fond za humanitarno pravo (FHP) predstavio je izveštaj Suditi nekažnjeno: Uloga tužilaca i sudija u montiranim procesima protiv kosovskih Albanaca 1998–2000. godine. Izveštaj ukazuje na brojne povrede ljudskih prava tokom krivičnih postupaka koji su protiv kosovskih Albanaca vođeni u periodu od 1998. do 2000. godine, pred okružnim sudovima u Srbiji.



Share