Fond za humanitarno pravo (FHP) pomaže post-jugoslovenskim društvima da uspostave vladavinu prava i prihvate nasleđe masovnog kršenja ljudskih prava, kako bi se onemogućilo ponavljanje, utvrdila krivična odgovornost za počinioce i zadovoljila pravda.
FHP je 1992. godine osnovala Nataša Kandić sa ciljem da organizacija dokumentuje kršenje ljudskih prava u oružanim sukobima u bivšoj Jugoslaviji, nadzire poštovanje osnovnih ljudskih prava i obezbedi pravnu pomoć i zaštitu žrtava pred nacionalnim sudovima i međunarodnim telima.
40 posvećenih profesionalaca, stručnjaka u oblasti ljudskih prava i tranzicione pravde rade u Fondu za humanitarno pravo. Kancelarije organizacije se nalaze u Beogradu, Srbija i u Prištini/Prishtine, Kosovo.
Najnoviji uspesi
2008: U aprilu 2008 godine je u Specijalnom sudu za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu otpočeo proces protiv 14 osoba optuženih da su učestvovali u ubistvu 70 hrvatskih civila u mestu Lovas u Hrvatskoj, 1991. godine. Slučaj Lovas je prvi slučaj u kom su optuženi oficiri JNA. Suđenje je rezultat uspešnog angažovanja FHP, koje je počelo 2005. godine, kada je FHP rezultate istrage o zločinima u Lovasu predao tužilaštvu za ratne zločine, zahtevajući da se na osnovu njih pokrene zvanična istraga.
2007: FHP je uticao na pokretanje istrage povodom ubistva 700 Bošnjaka u blizini Zvornika 1992. godine, koji prvobitno nisu bili deo optužnice za ratne zločine u Zvorniku, po kojoj se pred Većem za ratne zločine u Beogradu vodi postupak. Istraga je započela u aprilu 2007. godine.
2007: FHP je objavio transkript suđenja Slobodanu Miloševiću na BHS jezicima i distribuirao ih narodnim i univerzitetskim bibliotekama, bibliotekama fakulteta i srednjih škola, parlamentima, tužilaštvima, sudovima, sudijama i advokatima u Srbiji, BiH, Crnoj Gori i na Kosovu.
2007: FHP je započeo da istražuje različite izvore kao što su izjave svedoka, transkripti MKSJ kako bi indetifikovao navodne počinioce ratnih zločina protiv kojih nije podignuta optužnica.
2006: FHP pokreće kampanju za udaljavanje sa funkcije načelnika Službe MUP Srbije za otkrivanje ratnih zločina i jednog inspektora zbog toga što su u vreme ratnih zločina na Kosovu bili na takvim pozicijama da su morali znati a nisu ništa preduzeli da spreče ili prijave krivična dela. Načelnik te službe je premešten sa funkcije a inspektor je penzionisan.
2005: FHP otkriva video kasetu na kojoj se vidi da pripadnici jedinice MUP-a Srbije ''Škorpioni'' streljaju šestoricu Muslimana iz Srebrenice, što je šokiralo srpsku javnost i obelodanilo umešanost Srbije u ratne zločine u Srebrenici.
2005: Odbrana Bobana Šimšića, osuđenog za ratne zločine pred sudom BiH, zahtevala je od suda transkripte suđenja Mitru Vasiljeviću pred MKTJ na B/H/S jezicima. Suđenje je bilo blokirano tri meseca, dok FHP nije pripremio transkripte na B/H/S jezicima.
2004: FHP počinje program zaštite svedoka/žrtava, ohrabrujući nepoverljive i uplašene svedoke da pred sudom u Srbiji svedoče o počinjenim ratnim zločinima.
Dokumentovanje i pamćenje
U regionu podložnom političkim manipulacijama zbivanjima u prošlosti, dokumentacija koju uz velike napore sakuplja FHP, zasnovana na izjavama i ispovestima svedoka i žrtava, usmenoj istoriji, primarnim dokumentima, sudskoj dokumentaciji i ostalim relevantnim i pouzdanim materijalima o ratnim zločinima, značajno doprinosi formiranju istorijskog pamćenja o oružanim sukobima u bivšoj Jugoslaviji. Istraživanje i zaštita dokumenata o ratnim zločinima i povredama ljudskih prava počinjenim tokom oružanih sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije jeste prvi značajan korak u pravcu onemogućavanja političkog revizionizma.
Pravda i reforma institucija
Imajući pred sobom vlast koja je nevoljna da se suoči sa prošlošću, FHP pokušava da tu vlast uključi u proces, predočavajući činjenice, i podstičući je na taj način da preduzme korake koji bi obezbedili da žrtve ostvare svoje pravo na pravdu i odštetu. FHP se zalaže za stvaranje odgovornih institucija koje će biti sposobne za borbu protiv nekažnjivosti putem utvrđivanja krivične odgovornosti za zločine, počinjene u prošlosti.
Informisanje javnosti i ''Outreach''
FHP se bori protiv poricanja ratnih zločina i zagovara potrebu suočavanja sa nasleđem teškog i masovnog kršenja ljudskih prava u vreme oružanih sukoba. FHP omogućuje istoričarima, istraživačima, zainteresovanim pojedincima, porodicama žrtava i budućim generacijama pristup svojoj bazi podataka, koja je zasnovana na pouzdanim i relevantnim dokumentima, dajući im time mogućnost da izvode sopstvene zaključke o događajima u oružanim sukobima na teritoriji bivše Jugoslavije.
Regionalna saradnja
Nedostatak inicijativa vlada država zapadnog Balkana da stvore uslove potrebne za suočavanje sa sopstvenom prošlošću, na regionalnom nivou dovelo je do povezivanja FHP i dve nevladine organizacije iz BIH i Hrvatske u nastojanju da zajednički nastave sa dokumentovanjem ratnih zločina, da se suprotstave kulturi nekažnjivosti, i da doprinesu u procesu ostvarenja pravde za žrtve. Istraživačko-dokumentacioni centar iz Sarajeva, Documenta iz Zagreba i FHP potpisali su Protokol o regionalnoj saradnji 6. aprila 2004. u Sarajevu.
Od potpisivanja protokola tri organizacije su:
- formirale Regionalni tim za praćenje nacionalnih suđenja za ratne zločine;
- organizovale dve regionalne škole tranzicione pravde;
- sačinile prvi regionalni izveštaj o Tranzicionoj pravdi;
- pokrenule konsultativni proces unutar civilnog društva, regionalnog karaktera o načinima utvrđivanja i kazivanja istine u bivšoj Jugoslaviji.
Osnivač
Nataša Kandić, osnivač i izvršna direktorka FHP je dobitnica preko 20 međunarodnih, regionalnih i nacionalnih nagrada za ljudska prava. U 2000. godini dobila je Martin Ennals nagradu, prestižno priznanje koje se dodeljuje zaštitnicima ljudskih prava. Nataša Kandić je na listi 36 evropskih heroja u 2003. godini, koje je izabrao britanski časopis Time. U 2004, fondacija People in Need je dodelila Nataši Kandić i Fondu za humanitarno pravo Homo Homini nagradu, koju joj je uručio Vaclav Havel. U 2005, proglašena je počasnom građankom Sarajeva i časopis Slobodna Bosna je izabrao za ličnost godine u Bosni i Hercegovini. U septembru 2006, Nataša Kandić je postala nosilac odlikovanja Danice Hrvatske sa likom Katarine Zrinske koje joj dodelio predsednik Hrvatske za poseban doprinos u unapređenju moralnih vrednosti. U novembru 2006. godine Time magazin je proglasio Natašu Kandić za jednog od 60 heroja od 1946. godine do danas.

