| Srpski
 | English
 | Shqip
Pogodak!
U periodu od septembra do decembra 2008. godine Fond za humanitarno pravo – Kosovo (FHP - Kosovo) sproveo je istraživanje o primeni Zakona o promovisanju i zaštitu prava zajednica i njihovih pripadnika u Republici Kosovo, s posebnim osvrtom na osnivane Konsultativnog veća za zajednice pri Kancelariji predsednika Kosova. Ovaj zakon usvojen je 13. marta 2008, a stupio je na snagu 15. juna 2008. godine, dok je ukaz Predsednika Kosova o osnivanju Konsultativnog veća donet 15. septembra 2008.... >>
FHP-Kosovo je jedina nevladina organizacija na Kosovu koja prati su­đenja za ratne zločine i etnički motivisana krivična dela na Kosovu. U 2007. godine FHP-Kosovo je pratio je 117. glavnih pretresa u 21 predmetu, pred opštinskim i okru­žnim su­dovima, kao i četiri predmeta pred Vrhovnim su­dom Kosova. U tim [praćenim] suđenjima saslu­šano je 119 svedoka od kojih su dva bila zaštićena i pet veštaka balističara i neu­ropsihijatra. U svim slu­čajevima optu­žnice su podigli i zastu­paju među­narodni tu­žioci. Svi predsedavaju­ći sudskih veća su među­narodne su­dije a među članovima veća ima lokalnih su­dija.... >>
Nakon smene Slobodna Miloševića, tranziciona vlada je podržala organizovanje suđenja za ratne zločine pred domaćim sudovima, ali se vrlo brzo pokazalo da postoje ozbiljne prepreke. Policija nije bila spremna da tužiocima preda podatke o počiniocima, pre svega, jer su većina iz redova policije, sa druge strane,tužioci i sudije nisu mogli da obezbede učešće žrtava u suđenjima, pre svega, zbog ne poverenja žrtava u institucije Srbije.... >>
Svaka vlada preuzima odgovornost za dela i nedela svojih
prethodnika, a svaka nacija za dela i nedela iz svoje prošlosti.
Hannah Arendt, "Ajhman u Jerusalimu"
FHP u medijima /
 
Print Send Link To a Friend
TV Avala: Organizacije za ljudska prava o suđenju F.Artman

Izvor: TV Avala

Povodom suđenja novinarki Florens Arman (Florence Hartmann) pred Haskim tribunalom zbog navodnog objavljivanja poverljivih odluka Žalbenog veća u procesu protiv Slobodana Miloševića, organizacije za ljudska prava iz država naslednica bivše Jugoslavije navode da nije jasno zašto je ona došla pod udar Suda.

U saopštenju koje je danas dostavljeno medijima, podseća se da je sadržaj tih odluka bio predmet brojnih novinskih izveštaja i javne debate nakon presude Međunarodnog suda pravde povodom tužbe BiH protiv Srbije, u februaru 2007. godine.

U to vreme, organizacije za ljudska prava u celom regionu bivše Jugoslavije otvoreno su raspravljale zašto Tribunal nije dao zapisnike Vrhovnog saveta odbrane Savezne Republike Jugoslavije (VSO SRJ) Međunarodnom sudu pravde i zašto taj sud nije tražio te dokumente od Srbije u postupku odlučivanja po tužbi BiH protiv Srbije za genocid.

Organizacije za ljudska prava veoma su oštro kritikovale odluku Haškog tribunala da prihvati zahtev Srbije za zatamnjivanje delova zapisnika VSO, kao i odluku Međunarodnog suda pravde da ne traži pomenute zapisnike od Srbije, sa obrazloženjem da raspolažu dovoljnim dokumentima za odlučivanje, navodi se u saopštenju.

Podseća se da su organizacije za ljudska prava iz Srbije tražile od Vlade Srbije da obelodani zapisnike VSO "i time prekine raširene sumnje da je prikrila dokaze o odgovornosti za genocid u BiH, što ona nije učinila do danas". "Javila se ozbiljna sumnja da su Haški tribunal, odlukom o zaštitnim merama za zapisnike VSO, i Međunarodneog suda pravde, nezainteresovanošću da prikupi važne dokaze, zaštitili Srbiju od moguće odgovornosti za učešće u genocidu u Srebrenici", piše u saopštenju.

Organizacije za ljudska prava iz regiona bivše Jugoslavije traže od Srbije da se odrekne zaštitnih mera i time otkloni sumnju javnosti da zatamnjeni delovi zapisnika VSO skrivaju činjenice o odgovornosti Srbije u izvršenju genocida u Srebrenici.

Organizacije za ljudska prava traže od Haškog Tribunala da razjasni odluku o prihvatanju zahteva Srbije o zatamnjivanju zapisnika i tako otkloni sumnju da su te odluke Tribunala poverljive kako bi od javnosti sklonila činjenice da je zaštitilo Srbiju od odgovornosti za genocid u Srebrenici. U saopštenju, koje je potpisalo više od 30 organizacija za ljudska prava, navodi se da bi suđenje Florens Artman trebalo da bude javno i dostupno za praćenje tim organizacijama.

Pošaljite Vaš komentar
Ime i prezime
e-mail
Komentar