| Srpski
 | English
 | Shqip
Pogodak!
U periodu od septembra do decembra 2008. godine Fond za humanitarno pravo – Kosovo (FHP - Kosovo) sproveo je istraživanje o primeni Zakona o promovisanju i zaštitu prava zajednica i njihovih pripadnika u Republici Kosovo, s posebnim osvrtom na osnivane Konsultativnog veća za zajednice pri Kancelariji predsednika Kosova. Ovaj zakon usvojen je 13. marta 2008, a stupio je na snagu 15. juna 2008. godine, dok je ukaz Predsednika Kosova o osnivanju Konsultativnog veća donet 15. septembra 2008.... >>
FHP-Kosovo je jedina nevladina organizacija na Kosovu koja prati su­đenja za ratne zločine i etnički motivisana krivična dela na Kosovu. U 2007. godine FHP-Kosovo je pratio je 117. glavnih pretresa u 21 predmetu, pred opštinskim i okru­žnim su­dovima, kao i četiri predmeta pred Vrhovnim su­dom Kosova. U tim [praćenim] suđenjima saslu­šano je 119 svedoka od kojih su dva bila zaštićena i pet veštaka balističara i neu­ropsihijatra. U svim slu­čajevima optu­žnice su podigli i zastu­paju među­narodni tu­žioci. Svi predsedavaju­ći sudskih veća su među­narodne su­dije a među članovima veća ima lokalnih su­dija.... >>
Nakon smene Slobodna Miloševića, tranziciona vlada je podržala organizovanje suđenja za ratne zločine pred domaćim sudovima, ali se vrlo brzo pokazalo da postoje ozbiljne prepreke. Policija nije bila spremna da tužiocima preda podatke o počiniocima, pre svega, jer su većina iz redova policije, sa druge strane,tužioci i sudije nisu mogli da obezbede učešće žrtava u suđenjima, pre svega, zbog ne poverenja žrtava u institucije Srbije.... >>
Svaka vlada preuzima odgovornost za dela i nedela svojih
prethodnika, a svaka nacija za dela i nedela iz svoje prošlosti.
Hannah Arendt, "Ajhman u Jerusalimu"
FHP u medijima /
 
Print Send Link To a Friend
B92: NVO traže razjašnjenje od Haga

Izvor: B92

Više organizacija za ljudska prava iz bivše Jugoslavije zatražile su od Haškog tribunala razjašnjenje odluke o zatamljivanju dokumenata Vojske Jugoslavije.


NVO su od Tribunala zatražile da razjasni svoju odluku o prihvatanju zahteva Srbije za zatamnjivanje zapisnika Vrhovong saveta odrbane (VSO) SRJ, zbog čijeg se sardžaja sada sudi bivšoj portparolki tog tribunala Florens Artman.

U zajedničkom saopštenju Fonda za humanitarno pravo i još 33 NVO navedeno je da je obrazloženje potrebno da bi se otklonila sumnja javnosti da je Tribunal sklonio činjenice, kako bi "zaštitilo Srbiju od odgovornosti za genocid u Srebrenici".

Te organizacije od Srbije traže i da se odrekne zaštitnih mera koje je odobrio Tribunal na delovima tih zapisnika VSO SRJ i obelodani njihov sadržaj, jer bi se time otklonila sumnja da zatamnjeni delovi skrivaju činjenice o "odgovornosti Srbije u izvršenju genocida u Srebrenici".

Suđenje Artmanovoj zbog objavljivanja poverljivih odluka Žalbenog veća u procesu protiv Slobodana Miloševića treba da bude javno i dostupno za praćenje organizacijama za ljudska prava, dodaje se u saopštenju.

Organizacije za ljudska prava podsećaju da je sadržaj tih odluka bio predmet brojnih novinskih izveštaja i javne debate posle presude Međunarodnog suda pravde povodom tužbe BiH protiv Srbije, u februaru 2007. godine i da nije jasno zašto je Artmanova došla pod udar haških sudija.

U to vreme, organizacije za ljudska prava u celoj regiji bivše Jugoslavije otvoreno su raspravljale zašto Haški tribunal nije dao zapisnike VSO SRJ Međunarodnom sudu pravde (MPS) i zašto MSP nije tražio te dokumente od Srbije u postupku odlučivanja po tužbi BiH protiv Srbije za genocid.

Organizacije za ljudska prava veoma su oštro kritikovale odluku Haškog tribunala da prihvati zahtev Srbije za zatamnjivanje delova zapisnika VSO, kao i odluku MPS da ne traži te zapisnike od Srbije, sa obrazloženjem da raspolažu dovoljnim dokumentima za odlučivanje.

Organizacije za ljudska prava iz Srbije tražile su od Vlade Srbije da obelodani zapisnike VSO i time "prekine raširene sumnje da je prikrila dokaze o odgovornosti za genocid".

Pošaljite Vaš komentar
Ime i prezime
e-mail
Komentar