| Srpski
 | English
 | Shqip
Pogodak!
U periodu od septembra do decembra 2008. godine Fond za humanitarno pravo – Kosovo (FHP - Kosovo) sproveo je istraživanje o primeni Zakona o promovisanju i zaštitu prava zajednica i njihovih pripadnika u Republici Kosovo, s posebnim osvrtom na osnivane Konsultativnog veća za zajednice pri Kancelariji predsednika Kosova. Ovaj zakon usvojen je 13. marta 2008, a stupio je na snagu 15. juna 2008. godine, dok je ukaz Predsednika Kosova o osnivanju Konsultativnog veća donet 15. septembra 2008.... >>
FHP-Kosovo je jedina nevladina organizacija na Kosovu koja prati su­đenja za ratne zločine i etnički motivisana krivična dela na Kosovu. U 2007. godine FHP-Kosovo je pratio je 117. glavnih pretresa u 21 predmetu, pred opštinskim i okru­žnim su­dovima, kao i četiri predmeta pred Vrhovnim su­dom Kosova. U tim [praćenim] suđenjima saslu­šano je 119 svedoka od kojih su dva bila zaštićena i pet veštaka balističara i neu­ropsihijatra. U svim slu­čajevima optu­žnice su podigli i zastu­paju među­narodni tu­žioci. Svi predsedavaju­ći sudskih veća su među­narodne su­dije a među članovima veća ima lokalnih su­dija.... >>
Nakon smene Slobodna Miloševića, tranziciona vlada je podržala organizovanje suđenja za ratne zločine pred domaćim sudovima, ali se vrlo brzo pokazalo da postoje ozbiljne prepreke. Policija nije bila spremna da tužiocima preda podatke o počiniocima, pre svega, jer su većina iz redova policije, sa druge strane,tužioci i sudije nisu mogli da obezbede učešće žrtava u suđenjima, pre svega, zbog ne poverenja žrtava u institucije Srbije.... >>
Svaka vlada preuzima odgovornost za dela i nedela svojih
prethodnika, a svaka nacija za dela i nedela iz svoje prošlosti.
Hannah Arendt, "Ajhman u Jerusalimu"
FHP u medijima /
 
Print Send Link To a Friend
E-novine: Srbija treba da obelodani dokumente VSO

Izvor: E-novine

Javila se ozbiljna sumnja da su Haški tribunal, odlukom o zaštitnim merama za zapisnike VSO, i MPS, nezainteresovanošću da prikupi važne dokaze, zaštitili Srbiju od moguće odgovornosti za učešće u genocidu u Srebrenici

Povodom očekivanog suđenja novinarki Florans Artman pred Haškim Tribunalom zbog navodog objavljivanja poverljivih odluka Žalbenog veća u procesu protiv Slobodana Miloševića, organizacije za ljudska prava iz država naslednica bivše Jugoslavije podsetile su u jučerašnjem saopštenju da je sadržaj tih odluka bio predmet brojnih novinskih izveštaja i javne debate nakon presude Međunarodnog suda pravde povodom tužbe BiH protiv Srbije, u februaru 2007, te da nije jasno zašto je bivša portparolka Tužilaštva Međunarodnog krivičnog tribunala za ratne zločine došla pod udar haških sudija.

Saopštenje su potpisale organizacije i pojedinci iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i sa Kosova koje se bave rasvetljavanjem ratnih zločina i istinom o događajima iz novije istorije na prostorima bivše Jugoslavij i pokreću kampanju za prikupljanje milion potpisa građana koji podržavaju inicijativu za osnivanje regionalne komisije za utvrđivanje istine o ratnim zločinima. One podsećaju da su “organizacije za ljudska prava u celoj regiji bivše Jugoslavije otvoreno su raspravljale o tome zašto Haški Tribunal nije dao zapisnike Vrhovnog saveta odbrane Savezne Republike Jugoslavije (VSO SRJ) Međunarodnom sudu pravde (MPS) i zašto MSP nije tražio te dokumente od Srbije u postupku odlučivanja po tužbi BiH protiv Srbije za genocid”.

“Organizacije za ljudska prava veoma su oštro kritikovale odluku Haškog tribunala da prihvati zahtev Srbije za zatamnjivanje delova zapisnika VSO, kao i odluku MPS da ne traži pomenute zapisnike od Srbije, sa obrazloženjem da raspolažu dovoljnim dokumentima za odlučivanje. Organizacije za ljudska prava iz Srbije tražile su od Vlade Srbije da obelodani zapisnike VSO i time prekine raširene sumnje da je prikrila dokaze o odgovornosti za genocid u BiH, što ona nije učinila do danas. Javila se ozbiljna sumnja da su Haški tribunal, odlukom o zaštitnim merama za zapisnike VSO, i MPS, nezainteresovanošću da prikupi važne dokaze, zaštitili Srbiju od moguće odgovornosti za učešće u genocidu u Srebrenici”, ističe se u saopštenju.

Potpisnice saopštenja traže od Srbije da se odrekne zaštitnih mera i time otkloni sumnju javnosti da zatamnjeni delovi zapisnika VSO skrivaju činjenice o odgovornosti Srbije u izvršenju genocida u Srebrenici.

“Zahtevamo od Haškog Tribunala da razjasni odluku o prihvatanju zahteva Srbije (zatamnjivanje zapisnika) i tako otkloni sumnju da su te odluke Haškog Tribunala poverljive, kako bi od javnosti sklonila činjenice da je zaštitilo Srbiju od odgovornosti za genocid u Srebrenici. S tim u vezi, suđenje Florans Artman treba da bude javno i dostupno za praćenje organizacijama za ljudska prava”, naglašava se u saopštenju.

Pošaljite Vaš komentar
Ime i prezime
e-mail
Komentar