FHP: Srbija je morala da primeni međunarodno pravo u slučaju braće Bitići

FHP: Srbija je morala da primeni međunarodno pravo u slučaju braće Bitići

Slobodna EvropaSrbija je imala mogućnost da primeni međunarodno pravo i da istražuje i sudi za komandnu odgovornost u slučaju ubistva trojice braće Bitići (Bytyqi), izjavila je Ivana Žanić, izvršna direktorka nevladinog Fonda za humanitarno pravo (FHP) za Facebook rubriku Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE).

Pitanje komandne odgovornosti u ovom zločinu koji nije rešen duže od dve decenije, u fokus je vratilo novo, drugo po redu pismo specijalne izvestiteljke Ujedinjenih nacija (UN) za vansudska pogubljenja Agnes Kalamard (Callamard) nadležnima u Srbiji u kome se traži istraga o tom lancu.

Zvaničnici Srbije su nakon prvog pisma, 2019. godine, odgovorili da je bio izdat zahtev za pokretanje istrage protiv devet osumnjičenih u slučaju Bitići – u to vreme visokorangiranih oficira Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) – ali da je komandna odgovornost uvedena u Krivični zakonik tek 2006. godine, a da je zločin počinjen 1999. godine.

“Jedno od osnovnih načela Krivičnog zakona je primena zakona koji je bio važeći u vreme izvršenja krivičnog dela, a ne retroaktivno ili retrospektivno”, navodi se u odgovoru koji su nadležnih u Srbiji.

Ivana Žanić iz Fonda za humanitarno pravo navodi da je tačno da, gledajući nacionalno zakonodavstvo, retroaktivna primena zakona nije moguća, ali ističe i da se ne sme „zaboraviti obaveza Republike Srbije da međunarodno pravo u kome je komandna odgovornost predviđena“.

“Pravosudni organi Srbije su dužni da ga neposredno primenjuju. Dakle, oni su imali mogućnost da primene međunarodno pravo i da na taj način sude po komandnoj odgovornosti”, ističe Žanić.

 

Agron, Mehmet i Ilija Bitići, državljani Sjedinjenih Američkih Država (SAD) koji su se u sastavu “Atlantske brigade” borili na strani Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) tokom rata na Kosovu, uhapšeni su po završetku NATO intervencije 1999. godine dok su pomagali komšijskoj izbegličkoj porodici iz Prizrena na jugu Kosova, da pređe u Kraljevo u Srbiji.

Sud u Prokuplju osudio ih je na 15 dana zatvora. Odobreno im je da iz pritvora izađu tri dana ranije, ali su, umesto da budu pušteni, odvedeni u bazu Specijalnih antiterorističkih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije u Petrovom Selu, koja je bila pod komandom Gorana Petrovića – Gurija.

Njihova tela, sa vezanim rukama i ranama od ispaljenih metaka na potiljcima, otkrivena su u julu 2001. godine u masovnoj grobnici u Petrovom Selu, zajedno sa drugim telima kosovskih Albanaca.

Dve decenije bez epiloga

Za ovaj zločin, počinjen 1999. godine do danas niko nije odgovarao.

"21 godina od ubistva je prošla, međutim nalogodavci ubistva trojice američkih državljana i dalje nisu poznati", ističe Ivana Žanić iz FHP i odbacuje mogućnost da državni organi Srbije nisu bili u mogućnosti da istraže ovo ubistvo.

"Radi se o tome da oni ne žele da ga istraže, jer bi ta istraga neminovno dovela do ljudi koji su u bliskoj vezi za trenutnom vlašću u Srbiji", rekla je Žanić za rubriku "Zašto" RSE.

Bitići: Vučić i Dačić imaju dokaze o ubistvu moje braće

Fatos Bitići, brati ubijenih Ilija, Argona i Mehmeta, ranije je izjavio da se od 2013. godine u Vašingtonu više puta susreo sa današnjim predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i ministrom spoljnih poslova Srbije u odlazećoj vladi Ivicom Dačićem.

Fatos Bitići je za RSE rekao da je Vučić u i Dačiću predao dokaze da je Goran Radosaljević Guri, komandant Žandarmerije tokom devedesetih godina i upravnik kampa u Petrovom selu, dao naredbu da se njegova braća ubiju.

"Kad sam im dao te dokumente, oni su se šokirali. Rekao sam: ‘Evo vam, neka i MUP Srbije ima ove dokumente’. A dao sam ih i (tadašnjem) premijeru Aleksandru Vučiću. I obojica su bili šokirani dokazom da je Guri izdao naređenje za egzekuciju moje braće. A svedok toga stalno dobija pretnje preko telefona, a imaju ih i drugi svedoci...", rekao je Bitići za RSE u junu 2016. godine.

Takođe, u martu 2018. godine, Iljir Bitići, drugi brat ubijenih Ilija, Argona i Mehmeta, za RSE je rekao da mu je Vučić 2015. godine, na sastanku sa članovima porodice Bitići i bivšim američkim ambasadorom u Srbiji, izneo da je za ubistvo njegova tri brata odgovoran Goran Radosavljević Guri.

Izvršna direktorka Fonda za humanitarno Pravo Ivana Žanić za RSE podseća da je i ta NVO koja se bavi tranzicionom pravdom i porodica Bitići ukazivali na eventualnu odgovornost Radosavljevića i ističe da bi istraga u ovom slučaju „sigurno dovela i do njega“.

Radosavljević je član Glavnog odbora vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) od 2010. godine, ali nije poznato da li je i dalje na toj funkciji, pošto na zvaničnom sajtu stranke nije objavljen spisak članova Glavnog odbora.

Radosavljeviću je od decembra 2018. Stejt department zabranio ulazak u SAD zbog umešanosti u ubistvo braće Bitići, koji su bili američki državljani.

Radosavljević je tada za RSE izjavio da ga “niti interesuje niti pogađa odluka” Stejt departmenta da mu se zabrani ulazak u SAD, a odbacio je i bilo kakvu odgovornost za smrt braće Bitići.

Godine praznih obećanja

"I Aleksandar Vučić i mnogi drugi političari već godinama obećavaju - kako porodici, tako i u nekim bilateralnim susretima sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država, da istraga samo što nije okončana, a mi u realnosti vidimo da su to samo jedne prazne reči i da konkretnih dela nema", ukazuje Ivana Žanić iz FHP-a.

"Mi i dalje ne znamo da li oni vode istragu, protiv koga vode istragu, kada će se ta istraga okončati i u krajnjem slučaju, kada će odgovorni biti izvedeni pred sud", istakla je.

Na to je ukazala i porodica Bitići, u saopštenju koje je izdala u julu, na godišnjicu ovog nerešenog zločina. Tada je rečeno da predsednik Srbije Aleksandar Vučić "već šest godina obećava vladi Sjedinjenih Država i porodici ubijene braće da će slučajeve rešiti".

Porodica je, takođe, tada ponovila da je "Vučić u privatnim kontaktima sam uputio na Gorana Radosavljevića", a navode i tvrdnje o odgovornosti Vlastimira Đorđevića, bivšeg visokog zvaničnika srpske policije u vreme režima Slobodana Miloševića, koji je u Haškom tribunalu osuđen na 18 godina zatvora za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti protiv kosovsko-albanskih civila počinjene 1998. i 1999. godine.

Aleksandar Vučić, tadašnji premijer, u prisustvu američkih zvaničnika je i tokom 2014. i tokom 2015. godine obećavao napredak u predmetu Bitići "mnogo ranije nego što iko može očekivati", ali do iskoraka do danas nije došlo.

Što se tiče Gorana Radosavljeviča Gurija, Vučić je u februaru prošle godine, nakon sastanka sa američkim kongresmenima u Minhenu, izjavio da je na sastanku dva puta spomenuto i Radosavljevićevo ime, ali da od njega nisu tražili njegovo izručenje, kao i da mu nisu dali nikave dokaze na osnovu kojih bi bio izručen.

Slučaj Bitići prepreka u odnosima Srbije i SAD

SAD su od Srbije više puta tražile da ovaj slučaj bude rešen. U oktobru 2019. godine, Predstavnički dom Kongresa SAD u punom sastavu po prvi put je jednoglasno usvojio i rezoluciju kojom se od Srbije zahteva da reši slučaj ubistva trojice braće Bitići.

"Neprihvatljivo je da nijedna osoba nikada nije proglašena krivom za ubistvo braće Bitići ili bilo kojih drugih zločina povezanih sa njihovom smrću i da se niko ne suočava sa optužbama za te zločine", navodi se, između ostalog, u ovoj rezoluciji.

Bivši specijalni tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević je krajem 2013. godine izjavio je da se pretpostavlja da je naredbu za ubistvo braće Bitići izdao tadašnji ministar unutrašnjih poslova Vlajko Stoiljković, koji je izvršio samoubistvo 2002. godine.

Pretpostavka je bila i da je ta naredba išla preko generala tadašnje službe javne bezbednosti Vlastimira Đorđevića, koji trenutno kao haški osuđenik služi zatvorsku kaznu za ratne zločine, do tadašnjeg zamenika komandanta za obuku specijalnih jedinica policije Gorana Radosavljevića zvanog Guri.

Vukčevića je na funkciji tužioca nasledila tužiteljka Snežana Stanojković – koja je marta 2018. najavila nastavak rada na rasvetljavanju tog slučaja.

Za ubistvo braće Bitići do sada je održano samo jedno suđenje. Završilo se tako što je Veće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu 2012. godine oslobodilo Sretena Popovića i Miloša Stojanovića koji su bili optuženi za pomaganje u ubistvu braće Bitići, jer nije dokazano da su izvršili krivična dela za koja su se teretili.

Preuzeto sa portala Slobodna Evropa

Share