Izbeglica i žrtava Oluje se setimo samo na godišnjicu

Izbeglica i žrtava Oluje se setimo samo na godišnjicu

N1_logo“Dok je ova garnitura političara na vlasti u Srbiji i Hrvatskoj ništa se neće desiti, žrtve se koriste u neku vrstu nacionalnog prebrojavanja, u Hrvatskoj će se govoriti isključlivo o hrvatskim žrtvama, u Srbiji o srpskim i to će služiti za dizanje tenzija”, kaže novinar Vremena Filip Švarm.

Ovog vikenda navršavaju se 23 godine od akcije “Oluja”. Hrvatska slavi, dok Srbija podseća na proterivanje više od 200.000 i ubistvo oko 2.000 Srba tokom te akcije. Međutim, i ovi podaci se razlikuju u zavisnosti od izvora. U “Oluji” je, prema podacima srpskog Komesarijata za izbeglice, proterano 250.000 Srba iz Republike Srpske Krajine, 1.856 je ubijeno, a 836 vode se kao nestali.

Sinoć je u Bačkoj Palanci održana centralna državna komemoracija povodom Dana sežanja na žrtve.

“Ja to vidim kao jednu vrstu beskrajnog propagandnog rata, koji ima posledice u regionu, ali i u Srbiji i u Hrvatskoj. Vidimo da su Markač i Gotovina dobili ordenje, kako onda da pričamo o kraju podela. Vučić govori da neće biti nove Oluje i Bljeska, imam utisak da se koristi zarad podgrejavanja osećaja opasnosti. U Hrvatskoj se u odnosu prema Oluji – ili ste Hrvat ili izdajnik, na taj način se mnogim ljudima zapušavaju usta na političkoj sceni. U Srbiji imate ljude koji kažu ne brinite mi vas čuvamo to se nikada neće ponoviti”, smatra novinar Vremena Filip Švarm.

“Vučić je tada kao generalni sekretar SRS podržavao ratnu politiku koja je dovela do toga do čega je dovela, to budi određenu brigu kod naroda, jedna manjina se pita da li možemo da vodimo ratnu politiku, ja sam uveren da ne, korišćenje krajiške tragedije služi za redefinisanje istorije, a niko ne pita zašto se to desilo, niko ne pita da li se to moglo izbeći. Ti ljudi nisu imali državljanstvo. Deca koja su se rađala u Beogradu njima bi bilo upisanu državljanstvo SFRJ – Hrvatska. Krajina se ponovo zloupotrebljava da bi aktuelna vlast mogla da izvrši reviziju istorije devedesetih”, dodaje Švarm

Nemanja Stjepanović iz Fonda za humanitarno pravo kaže da bi možda Vučić želeo da pokaže da ljudi koji su izbegli nisu zaboravljeni i da zato inicira promenu zakona o civlinim žrtvama rata, koji je, kako kaže, problematičan po mnogim osnovama, jer ne priznaje žrtvama Oluje da su civilne žrtve rata. Kako navodi, tih ljudi se setimo na svaku godišnjicu, ali činimo malo da im pomognemo.

Izjavu predsednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović da je Oluja akcija bez mrlje, Stjepanović ocenjuje kao problematičnu.

“Ljudi koji su izbegli iz Hrvatske su dobili ogromnu podršku građana Srbije, a što se tiče države oni bi pocrkali da nije bilo građana koji su im pomagali, jer su plemeniti i dobri”, rekao je Švarm.

“Neko bi mogao da kaže da je etički čista akcija a da je rezultirala etničkim čišćenjem. To je više nego problematičan iskaz, iako su generali oslobođeni i pored toga ta žalbena presuda nije zadirala u činjenični deo da su zločini počinjeni, to kaže i međunarodni sud pravde po međunarodnim presudama Srbije i Hrvatske. To je nešto što i dalje stoji, hrvatska vojska i policija su počinile te zločine, mi imamo dokaze. Ponovo se pominju žrtve usput, drugo je kada bi se uputilo izvinjenje za zločine koje su počinili pripadnici vojske i policije”, kaže Stjepanović i dodaje da Vučić govori da nećemo dozvoliti da nam se dese nove Oluje, aku da treba da govorimo o tome šta se dešavalo pre akcije Oluja.

“Ta teritorija koja je bila pod srpskom kontrolom je etnički očićšena od Hrvata, to je bio rezultat sa srpske strane, veliki broj hrvatskih civila je ubijen. I o tome treba da pričamo. Moramo da sagledamo ceo kontekst”, smatra Stjepanović.

Filip Švarm dodaje da Oluja nije ni trebalo da se desi.

“Srpski predstavnici su bili pred zidom i prihvatili su mirnu reintegraciju. Sve što se desilo je bilo potpuno nepotrebno, vidi se da je jedan od zadataka Oluje bio i etničko čišćenje”, kaže Švarm.

Novinar Vremena navodi da se, iako u medijima nisu postojali, u Srbiji znalo da kolone izbeglica stižu.

“Kada govorimo o sudbini Krajine, ti ljudi su bili moneta za potkusurivanje, Milošević i Tuđman su pravili svoje mape i podele. Pregovaralo se sa hrvatskim predstavnicima, a kada gledamo ono što će se desiti 1995. to je jedna vrsta udruženog zločinačkog poduhvata, gde se dele teritorije i stanovništva. Krajina vredi kao jedan od aduta u rukama Miloševića. Ti ljudi beže u Srbiju, bez pomoći su Srbije i RS, kada su došli u Srbiju ne trebaju nikome, odnosno trebaju Arkanu i u RS oko Banjaluke. Dešava se da su ljudi jedva spasili glavu i onda ih je neko u Srbiji hvatao i vraćao na ratište. Mnogima nisu dali da se zadržavaju u Beogradu nego su vođeni na Kosovo i u unutrašnjost”, rekao je Švarm.

Nemanja Stjepanović smatra da se prema izbeglicama iz Hrvatske država nije ponela odgovrno i da su oni imali strašan tretman.

“Neki od tih ljudi su dobili status civilnih žrtava rata i to greškom, kada je FHP insistirao da se ljudima iz Sjeverina to prizna, onda je država umesto da dodeli ta prava i izmeni zakon, ona je napravila reviziju i oduzela pravo žrtvama Oluje, to je licemerni, strašni tretman države, imaju jedan užasan tretman. Država je priznala kroz sudske procese svoju odgovornost za prisilno mobilisanje, oni su dobili odštetu”, kaže Stjepanović.

Nadam se da će za nekoliko decenija, kada na scenu stupe mlade generacije koje ne pamte to vreme, da će ih zanimati šta se desilo, da će moći da se priča o žrtvama ravnopravno i da će sve žrtve, bez obzira na nacionalnost moći da dobiju satisfakciju.Filip Švarm

On navodi da se u Srbiji i Hrvatskoj ne razgovara o kontekstu. već da se izvuče samo jedna stvar o kojoj se onda govori. Kaže da ga brine što političari govore da se nećemo složiti oko prošlosti i pita se kako ćemo onda ići u budućnost.

“Meni je neverovatnoi da političari nisu pokazali zrno ljudskosti, da Srbija uradi i preduzme neke stvari po pitanju nestalih, imamo ljude koji se vode kao nestali sa Ovčare, mi danas znamo 30 ljudi koji su bili na Ovčari, da se oni ispitaju, šta je sa dokumentacijom JNA, meni se čini da tu ima inaćenja Srbije i Hrvatske. Mnogima nije u interesu da se te stvari raščiste, jer ako imate mrtve civile onda je tu i pitanje ko je ubio te ljude”, ističe Stjepanović i dodaje da predsednik Srbije voli neodređena izvinjenja, koja, kaže, ne znače ništa ako ih ne prate konkretni koraci, poput promene zakona o civlinim žrtvama rata.

Stjepanović naglašava da je obaveza Hrvatske da procesuira zločine, dodajući da je to do sada na vrlo nezavidnom nivou.

“Imamo dve presude od kojih je jedna osuđujuća, malo je svedoka, hrvatska vojska i policja imaju kontrolu i nema preživelih koji bi svedočili. Ako budućnost ne budemo gradili na čvrtstim temeljima, zasnovanim na člinjenicama, nećemo moći da izgradimo jasnu stabilnost. Zamislite da se reši pitanje nestalih i da krene procesurianje zločina, da li bismo mogli da govorimo o Oluji kao akciji bez mrlje kako kaže predsednica Hrvatske”, rekao je Stjepanović.


Preuzeto sa portala N1

Share