FHP izvestio Komitet UN za ljudska prava o stanju u Srbiji

FHP izvestio Komitet UN za ljudska prava o stanju u Srbiji

UN-HR_logoU okviru svog 119. zasedanja od 6. do 29. marta 2017. godine, Komitet Ujedinjenih nacija za ljudska prava (Komitet) razmatraće treći periodični izveštaj Srbije o primeni Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (Međunarodni pakt). Fond za humanitarno pravo (FHP) poslao je Komitetu izveštaj o stanju u Srbiji i napretku od poslednjeg ciklusa izveštavanja 2011. godine.

FHP se u izveštaju fokusirao na poštovanje prava na život, zabranu torture i drugog okrutnog, nečovečnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja i prava na delotvorno pravno sredstvo (sadržanih u čl. 2, 6 i 7 Međunarodnog pakta), usredsredivši se na spisak dodatnih pitanja koja je Komitet uputio Srbiji u vezi sa trećim periodičnim izveštajem, kao i na odgovore Srbije na ta pitanja.

FHP je obavestio Komitet da je u proteklom periodu nedovoljno učinjeno u potrazi za preostalim osobama koje se vode kao nestale iz sukoba u bivšoj Jugoslaviji, budući da od decembra 2013. godine na teritoriji Srbije nije pronađena nijedna nova lokacija na kojoj se nalaze posmrtni ostaci žrtava ratnih zločina na Kosovu, iako postoje dovoljni pokazatelji da postoji još neotkrivenih lokacija. Regionalna saradnja sa susednim državama je spora i neefikasna. Srbija ne sprovodi preporuke Komiteta za prisilne nestanke, naročito u pogledu otvaranja državnih arhiva u cilju pronalaženja nestalih, ali u praksi ne sprovodi ni sopstveno opredeljenje izraženo u Nacionalnoj strategiji za procesuiranje ratnih zločina, po kojoj jedan od prioriteta u suđenjima za ratne zločine mora biti rasvetljavanje sudbine što većeg broja nestalih osoba.

Porodice nestalih osoba, koje godinama bezuspešno tragaju za telima svojih najdražih, mogu ostvariti pravo na podršku države samo ukoliko ih proglase za umrle. Osim porodica nestalih osoba, u Srbiji su obespravljene i brojne druge kategorije žrtava, poput žrtava seksualnog nasilja u ratu, žrtava koje su izbegle iz drugih republika bivše Jugoslavije, osoba koje su pretrpele lakši invaliditet ili pate od psihičkih posledica pretrpljenog nasilja, kao i svih onih koji su stradali od snaga koje se ne smatraju „neprijateljskim”. Navedene kategorije žrtava važeći Zakon o pravima civilnih invalida rata ne prepoznaje. Namera da se navedeni diskriminatorni zakonski režim zadrži i u predloženom Nacrtu zakona o pravima boraca, vojnih invalida i civilnih invalida rata, ukazuje na nespremnost Vlade Republike Srbije da promeni svoju zakonsku praksu, na šta je već reagovao i Savet Evrope.

FHP je Komitetu obrazložio mišljenje da Srbija ne procesuira dovoljno odgovorne za ratne zločine, ukazujući na spor tempo rada zbog kojeg najveći broj zločina nikada neće biti procesuiran, na smanjivanje broja optužnica, na nekažnjivost srednjeg i višeg ranga počinilaca, na činjenicu da Srbija više od godinu dana nema tužioca za ratne zločine, kao i na hronično nedovoljne kapacitete Tužilaštva i Službe za otkrivanje ratnih zločina, ali i na smene čelnih ljudi u policiji i specijalizovanih sudija koje ugrožavaju nezavisnost i efikasnost u predmetima ratnih zločina. FHP je naglasio i da do danas niko nije odgovarao za uklanjanje tela albanskih civilnih žrtava sa Kosova i njihovo sakrivanje u masovne grobnice u Srbiji.

Što se tiče odgovora Republike Srbije na dodatna pitanja Komiteta, FHP smatra da nije pružen nijedan konkretan odgovor. Naime, Srbija je navela da su iskopavanja na lokalitetu Kiževak kod Raške, započeta još u novembru 2015. godine radi potrage za posmrtnim ostacima žrtava, zaustavljena zbog nedovoljno sredstava, ali nije pružila informaciju o tome da li se i u kojoj meri za ove aktivnosti opredeljuju budžetska sredstva. Takođe nije objašnjeno ni šta se preduzima u cilju prevazilaženja brojnih problema u procesuiranju ratnih zločina, dok o nemogućnosti žrtava da dobiju obeštećenje nema ni govora.

FHP očekuje da će na samom zasedanju Komiteta pitanja na koja je u svom izveštaju ukazao biti postavljena delegaciji Srbije, kao i da će Komitet u svojim zaključnim zapažanjima dati konkretne naloge državnim organima Republike Srbije za dalje unapređivanje procesuiranja ratnih zločina i poštovanja prava žrtava.

Share