Ljudski gubici u ratovima u bivšoj Jugoslaviji: Žrtava se sećati po imenima, ne po brojevima

Ljudski gubici u ratovima u bivšoj Jugoslaviji: Žrtava se sećati po imenima, ne po brojevima

RecomNakon Zagreba i Sarajeva, u Beogradu su 15. decembra 2016. godine predstavljeni rezultati popisa ljudskih gubitaka tokom oružanih sukoba u Hrvatskoj, na Kosovu, delimično Bosni i Hercegovini (BiH), kao i mesta zatočenja tokom oružanog sukoba u BiH. Prema dosadašnjem istraživanju, tokom rata na Kosovu ubijeno je ili nestalo 13.535 osoba, tokom ratova u Hrvatskoj i BiH ubijeno je ili nestalo 2.057  državljana Srbije i Crne Gore, dok je oko 160.000 državljana BiH bilo zatočeno u logorima koji su se nalazili širom ove zemlje.

Otvarajući prezentaciju, koordinatorka projekta REKOM Nataša Kandić naglasila je da je cilj popisa ljudskih gubitaka i mesta zatočenja tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji da podrži i pomogne rad buduće Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji (REKOM). Time što će na raspolaganju već imati utvrđen broj žrtava, njihova imena i okolnosti stradanja, rad REKOM-a na utvrđivanju činjenica o žrtvama, počiniocima i svedocima biće znatno rasterećen i olakšan. Ona je još skrenula pažnju na to da je aktuelni trenutak jedinstvena i istorijska prilika za osnivanje REKOM-a i da sve postjugoslovenske države toga moraju biti svesne.

Slaven Rašković iz Centra za suočavanje sa prošlošću – Documenta predstavio je rezultate popisa ljudskih gubitaka tokom rata u Hrvatskoj kroz prikaz dva zločina počinjena 1991. godine. Prvi događaj odnosi se na Sisak, gde je tokom 1991. godine ubijeno 59 Srba. Iako su ubijeni u odvojenim događajima uočljiv je obrazac po kojem su žrtve nakon privođenja na informativni razgovor nestajale i kasnije bivale pronađene u masovnim grobnicama. Drugi slučaj je ubistvo 21 civila hrvatske nacionalnosti u mestu Joševica kod Gline, 16. decembra 1991. godine. Ubistva su počinili pripadnici paravojne jedinice u okviru tadašnje Vojske Republike Srpske Krajine, takođe po obrascu: pripadnici ove jedinice ulazili su u privatne kuće i u njima, koristeći prigušivač, ubijali ukućane, civile.

Bekim Blakaj iz Fonda za humanitarno pravo Kosovo objavio je da je tokom rata na Kosovu ubijeno ili nestalo 13.535 osoba. Među njima je 10.812 Albanaca, 2.197 Srba i 526 pripadnika drugih etničkih zajednica (Roma, Aškalija, Egipćana, Bošnjaka itd). Većina žrtava je stradala je na teritoriji Kosova (13.173) i većina njih su bili civili (10.111 žrtava). Iako su zločini počinjeni u svim opštinama na Kosovu, pojedine opštine su stradale više od drugih, kao što je slučaj sa opštinom Đakovica u kojoj je ubijeno 1.669 osoba.

Ukupan broj žrtava tokom rata na Kosovu obuhvata i 1.306 osoba koje su stradale u periodu od 10. juna 1999. do 31. decembra 1999. godine. Među njima je 715 Srba, 318 Albanaca i 273 pripadnika drugih nacionalnosti.

Tokom rata na Kosovu stradalo je 213 dece mlađe od 7 godina i 1.275 osoba starijih od 60 godina.

Blakaj je podsetio i na 758 žrtava koje su stradale od posledica NATO bombardovanja. Među ovim žrtvama su i dvogodišnja Mirjeta Kopalla i njena majka Fatime (33), Bislim (3), Besarta (6), Besime (8) i Besnik (16) Ramadani sa majkom Fatime (36), te Marija (15) i njen brat Nikola (17) Petrović, koji su stradali 1. maja 1995. godine kada je NATO projektil pogodio autobus u selu Lužane kod Prištine.

Dženana Karup Druško iz udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje predstavila je rezultate popisa logora i mesta zatočenja tokom oružanih sukoba u BiH. Prema rezultatima dosadašnjeg istraživanja, u BiH je bilo 600 mesta zatočenja i oko 160.000 zatočenika, među kojima je oko 88.000 Bošnjaka, 12.500 Srba i 4.500 Hrvata. Navela je i da je istraživanje mesta zatočenja naišlo na određena ograničenja, zbog toga što u logorima nisu popisivani svi zatočenici, kao i zbog toga što se mnoge žrtve još uvek ustručavaju da govore i iznesu svoja znanja o ovim događajima. To je po pravilu slučaj u onim mestima u kojima su na slobodi i nekažnjeni nekadašnji čuvari u logorima ili oni koji su neposredno učestvovali u zlostavljanju zatočenika. Jedan od zaključaka istraživanja je da su logori korišćeni kao sredstvo etničkog čišćenja – teritorije u kojima su bili logori danas su etnički čiste.

Rezultati istraživanja svedoče i o 2.057 državljana Srbije i Crne Gore koji su stradali tokom rata u Hrvatskoj (1.114) i BiH (743).

*  *  *

Istraživanje i dokumentovanje ljudskih gubitaka tokom sukoba u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu sprovode organizacije: Fond za humanitarno pravo (Srbija), Fond za humanitarno pravo Kosovo, Centar za suočavanje sa prošlošću – Documenta (Hrvatska), Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje (BiH) i Centar za demokratiju i tranzicijsku pravdu (BiH). Ove organizacije smatraju da je utvrđivanje svih ratnih zločina i popis ratnih žrtava zadatak buduće regionalne komisije REKOM te da će takav poduhvat konačno prekinuti praksu sećanja na žrtve izražene brojkama, a ne na ljude sa imenima.

U ponedeljak 19. decembra 2016. godine rezultati istraživanja biće predstavljeni i na Kosovu.

Share