Orić predat Federalnom uredu za pravdu Švicarske

Orić predat Federalnom uredu za pravdu Švicarske

radio_slobodna_evropa_logoŠvajcarska granična policija potvrdila je da je u kantonu Ženeva uhapsila Nasera Orića, ratnog komandanta Srebrenice, te saopštila da je predat ženevskoj policiji a zatim stavljen na raspolaganje Federalnom uredu za pravdu (OFJ).

Kako je naveo portparol granične policije, Orić je uhapšen na carinskom prelazu Toneks-Valar (Thonex-Vallard), prenosi švajcarska agencija ATS.

„Naser Orić je ponovno uhapšen po potjernici za koju sam ja smatrala da je povučena jer je država BiH protestirala zbog potjernice u skladu sa konvencijom iz Dohe“, kazala je medijima Orićeva advokatica Vasvija Vidović.

Orić je uhapšen po potjernici Republike Srbije, a na putu za Švicarsku gdje je trebao prisustvovati obilježavanju dvadesete godišnjice genocida u Srebrenici.

Sa Orićem je bio i načelnik Opštine Srebrenica Ćamil Duraković, koji je, također, priveden, a ubrzo i pušten.

“Prošli smo sve granice bez problena i ondasmo na ulazu u Ženevu između Francuske i Švicarske skrenuti iz kolone, izvedeni iz vozila i privedeni. Zadržan sam tri i po sata. Iako sam imao i dopis gradonačelnice Ženeve, s kojom sam se sutra trebao sastati, nisu mi dozvolili da ga pokažem. Raspremljen sam do gole kože i maltretiran kao da sam najveći kriminalac. Pustili su nas i onda smo se nakon sat i po vratili i vidjeli kako Orića izvode s lisicama na rukama, a rekli su da postupaju po crvenoj potjernici Interpola iz Beograda“, prenio je Duraković javnosti svoje iskustvo.

Duraković je kazao kako raspolaže informacijama da je u toku Orićevo saslušanje, te da čeka konačnu odluku hoće li biti zadržan u ektradicijskom pritvoru ili pušten.

Beogradski interpol raspisao je međunarodne potjernice za komandantima Armije BiH u Srebrenici Naserom Orićem i Hakijom Meholjićem u februaru 2014. godine zbog sumnje da su počinili krivično djelo ratnog zločina nad srpskim stanovništvom u Srebrenici 1992. godine.

Hakija Meholjić nije želio komentarisati hapšenje.

Glavni tužilac Tužilaštva BiH Goran Salihović naveo je kako je iznenađen hapšenjem.

“Mi imamo jedan predmet koji je u fazi prijave, za ovo nismo znali. Znači, mi ćemo razgovarati sa gospodinom Vukčevićem, vidjet ćemo i tražit ćemo da se predmet ustupi BiH, da se vodi ovdje suđenje”, poručio je Salihović.

Ipak, potjernica kako vjeruju upućeni, u interpolovim bazama podataka ne bi smjela postojati jer je centrala Interpola u Lyonu međunarodnu potjernicu za Naserom Orićem, Hakijom Meholjićem i Amirom Mehmedovićem povukla u martu 2014. godine, što je tada zvanično i potvrđeno iz državnog Ministarstva pravde, te Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH.

I iz Ministarstva sigurnosti BiH stigla je informacija kako u interpolovoj bazi podataka nema Nasera Orića.

Provociranje žrtava

Poslanik Stranke demokratske akcije u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Sadik Ahmetović osudio je Orićevo hapšenje.

Podsjetio je da je Orić odgovarao za zločine, te da ga je Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije pravomoćnom presudom oslobodio od svake krivice.

„Ovo nije prvi put da se pred obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici isprovocira slučaj koji uznemiri i žrtve genocida i sve građane u BiH“, kazao je Ahmetović.

U prvim reakcijama, bilježimo izjavu Munire Subašić, predsjednice“ Udruženja Majke enklave Srebrenica i Žepa“.

„Ja sam stvarno šokirana, jer je Naser Orić bio u Hagu i sud je rekao da je on slobodan građanin. Njegovo hapšenje znači proganjanje naše djece i to je njima poruka da ne smiju ići u Srbiju“, kazala je za naš radio Munira Subašić.

Sinan Alić, predsjednik Fondacije „Istina, pravda, pomirenje“ navodi kako ne želi komentarisati optužnicu, odnosno ulaziti u to da li su Orić i Meholjić krivi. No, prema njegovim riječima, činjenica je da srbijanska optužnica tamošnjeg tužilaštva govori da sistem u Srbiji ne odustaje od političke manipulacije međunarodnim pravnim mehanizmima koji su im na raspolaganju.

„Sve je, dakle, u funkciji politike. Kada je riječ o ovoj dvojici, problem je u činjenici da sumnje koje su iznesene nisu prebačene na Sarajevo, pozivajući se na Protokol kojeg su pisala dva tužioca. On služi za zabavljanje i zamajavanje javnosti. Ako pravosuđe Srbije ima relevantne dokaze o nihovoj krivici, onda je logično da ih šalje Tužilaštvu Bosne i Hercegovine koje bi te ljude saslušao, procesuirao itd. Ne, oni nastavljaju po starom, a taj protokol samo služi da pokažu Briselu, pogotovo Beograd – evo vidite, mi smo kooperativni, mi stvaramo u regiji prividnu saradnju, a zapravo, sve je u funkciji dnevne politike. Dakle, rat se nastavlja, samo drugim sredstvima“, poručuje Alić.

Dosta blamaže

Ni iz srbijanskog tužilaštva za sada nema nikakvih informacija o hapšenju.

Predstavnica REKOM-a i osnivačica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić kaže za RSE da Srbija mora odmah da dostavi sve dokaze koje ima protiv Nasera Orića Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i podvlači da se mora poštovati Porotokol o saradnji.

„Sve dokaze koje Tužilaštvo za ratne zločine Srbije ima treba hitno da dostavi Tužilaštvu Bosne i Hercegovine jer, ako je zločin za koji ga sumnjiči Tužilaštvo Srbije počinjen, onda to sigurno nije teritorija Srbije i vrlo je važno da se Tužilaštvo BiH oglasi kada dobije dokaze, a da se izbegne stara praksa da prestaje svaka saradnja onda kada Tužilaštvo Srbije ne može da pokaže dokaze. Dosta je bilo blamaže u slučaju Divjaka, Ganića i Ilije Jurišića. Mislim da je toga dosta i da je sada važno isključivo postupati u skladu sa Zakonom i Protokolom. Nepotrebna je bilo kakva politizacija, i loše iskustvo bi trebalo da ostane u prošlosti, a da se sada Tužilaštvo Srbije isključivo rukovodi činjenicama i dokazima”, konstatovala je Kandić.

Oriću i drugima se stavlja na teret da su 12. jula 1992. godine u Zalazju ubili devet civila srpske nacionalnosti. Na Petrovdan je u nekoliko sela u okolini Srebrenice, prema podacima udruženja koja okupljaju srpske žrtve, ubijeno na desetine vojnika i civila.

Hapšenje Nasera Orića za Nedjeljka Mitrovića, predsjednika Republičke organizacije zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS, predstavlja dio pravde za srpske žrtve.

„Nadam se da će Naser Orić bar jedan kamičak pravde u mozaiku pravde u Srebrenici, za 3 ili 4 godine koliko je on gospodario biti procesuiran bi da će i srpske žrtve osjetiti djelić istine i satisfakcije“, kazao je Mitrović.

Ipak,ovaj slučaj, kako je još nakon raspisivanja potjernice navela Orićeva advokatica Vasvija Vidović, ne može ponovno biti pokrenut, jer je on oslobođen optužbi za zločin nad civilnim stanovništvom. Član 10. Statuta Haškog tribunala reguliše pravilo non bis in idem prema kojem niko ne može biti suđen za djelo za koje je već suđen od strane Međunarodnog krivičnog tribunala.

Nakon što je interpolova potjernica protiv Orića, Meholjića i Amira Mehmedovića povučena, podaci su trebali biti izbrisani iz baza zemalja kojima je upućena. Također Orićevi advokati pokušavaju doći do zvaničnih podata o tome šta mu se stavlja na teret.

Prema ranijim potjernicama koje je raspisala Srbija, u Londonu je uhapšen ratni član Predsjedništav BiH Ejup Ganić, a u Beču general Armije BiHJovan Divjak. Obojica su uhapšena zbog slučaja Dobrovoljačka. Sudovi u Velikoj Britaniji i Austriji odbacili su zahtjeve Srbije za izručenjima jer nisu bili potkrijepljeni dokazima.

Share