FHP poslao izveštaj o stanju u Srbiji Komitetu UN protiv torture

FHP poslao izveštaj o stanju u Srbiji Komitetu UN protiv torture

Logo_hrcFond za humanitarno pravo (FHP) je 27. marta 2015. godine poslao izveštaj Komitetu Ujedinjenih nacija protiv torture (Komitet) o stanju u Srbiji u ovoj oblasti i napretku ostvarenom od prethodnog izveštaja Komitetu iz 2008. godine. Na svojoj 54. sednici, održanoj u periodu od 20. aprila do 15. maja 2015. godine, Komitet će razmatrati drugi periodični izveštaj Republike Srbije o primeni Konvencije protiv torture i drugih svirepih, nehumanih ili ponižavajućih kazni ili postupaka (Konvencija).

FHP je u svom izveštaju ukazao na politički pritisak u suđenjima za ratne zločine, kao i na nedovoljne kapacitete Tužilaštva za ratne zločine i Odeljenja za ratne zločine pri Višem i Apelacionom sudu u Beogradu za postupanje u predmetima ovakvog obima i kompleksnosti. Izveštaj ukazuje na neadekvatan zakonski okvir, ali i na neprikladne postupke i reakcije nadležnih organa koji se odnose na zaštitu svedoka, pre svega svedoka-insajdera i žrtava seksualnog nasilja. FHP je Komitetu posebno ukazao na nepostojanje efikasnog zakonskog rešenja koje bi omogućavalo žrtvama da ostvare pravo na reparacije. Naime, Zakon o pravima civilnih invalida rata, suprotno Konvenciji, žrtvama ne smatra osobe koje imaju psihičke posledice pretrpljenog nasilja, kao ni žrtve sa fizičkim oštećenjima manjim od 50%. FHP je istakao i da Nacrt zakona o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica koji je 2014. godine pripremilo Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja nema za cilj da ispravi ove nedostatke i unapredi položaj civilnih žrtava, već samo boraca. Takođe, FHP je ukazao i na nedostatak adekvatne i efikasne sudske zaštite prava na naknadu štete žrtava torture i drugih svirepih, nehumanih ili ponižavajućih kazni ili postupaka i osvrnuo se na slučaj Munira Šabotića. Kao poseban problem, FHP je u izveštaju naglasio nedostatak istraga o slučajevima sakrivanja tela kosovskih Albanaca u masovnim grobnicama u Srbiji.

Konvenciju je još 1991. godine ratifikovala Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, a obaveze koje proizilaze iz Konvencije su prešle na Srbiju, kao i na druge post-jugoslovenske države, prema pravilima o sukcesiji država. Prvi periodični izveštaj Srbije razmatran je pred Komitetom 2008. godine, i tada je Komitet u svojim zaključnim primedbama identifikovao niz problema u oblasti zaštite svedoka, istrage ratnih zločina i pružanja reparacija žrtvama torture i drugih svirepih, nehumanih ili ponižavajućih kazni ili postupaka.

Nakon razmatranja izveštaja, Komitet će usvojiti zaključne primedbe koje imaju za cilj da pomognu državama-članicama u implementaciji Konvencije. Ove primedbe će sadržati pozitivne aspekte u primeni Konvencije, najproblematičnije oblasti i preporuke Komiteta za rešavanje izazova sa kojima se Srbija suočava u ovoj oblasti zaštite ljudskih prava.

Share