Ključ za pristupanje EU i dalje procesuiranje ratnih zločina

Ključ za pristupanje EU i dalje procesuiranje ratnih zločina

BalkanInsight_logoProcesuiranje ratnih zločina sa prostora bivše Jugoslavije i dalje je prioritet Evropske unije, rekao je za BIRN odlazeći direktor za zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za proširenje Evropske komisije Pjer Mirel.

U svom poslednjem intervjuu kao direktor za zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za proširenje Evropske komisije, Pjer Mirel je rekao da će EU ostati posvećen tranzicionoj pravdi na Balkanu kao delu procesa pristupanja – napominjući, međutim, da je taj napredak spor.
“Ukoliko uporedimo to gde je Evropa bila 20 godina nakon Drugog svetskog rata… napredak Balkana u toj oblasti i dalje dosta spor”, rekao je Mirel za BIRN.

“Stvari se menjaju, najviše kao posledica rada civilnog društva, ali ja, takođe, vidim i političku volju za bavljenje ovim pitanjem”, rekao je on.

“Mislim na nedavni susret srpskog predsednika Nikolića i hrvatskog predsednika Josipovića, koji je otvorio novu stranicu u odnosima između njihovih zemalja”, dodao je on.

“Veze između Srbije i Bosne i Hercegovine takođe se u velikoj meri razvijaju”, kaže Mirel.

Poglavlja za pregovore kao oruđe za reforme

Govoreći o otvaranju pregovora o članstvu sa Srbijom, Mirel je rekao da će Srbija pratiti Crnu Goru.

“Poglavlja 23 i 24, posvećena vladavini prava, bezbednosti i ljudskim pravima, prva će biti obuhvaćena skriningom, i trebalo bi da budu među prvima koja će biti otvorena na osnovu akcionog plana zemlje”, rekao je on.

“To je ono što Crna Gora trenutno radi. To će biti i prvi zadatak Srbije u procesu pristupnih pregovora”, objašnjava Mirel.

Prema njegovim rečima, pregovori o poglavlju 23 pokazali su se kao dobro oruđe za pokretanje reformi u ovoj oblasti, koja uključuje i domaća suđenja za ratne zločine.

“Ratni zločini moraju biti istraženi i procesuirani na pravi način. To je bila poslednja stavka u procesu pregovora sa Hrvatskom i biće važan element u budućim pregovorima sa Srbijom, koji spada pod poglavlje 23”, rekao je on.

Kako zemlje Zapadnog Balkana nemaju sporazume o ekstradiciji zbog ratnih zločina, Mirel kaže da su ključni bilaterni protokoli između tužilaštva o razmeni dokaza.

Do sad su takve sporazume potpisale Bosna i Hrvatska, Bosna i Srbija, i Srbija i Hrvatska.

“Ovi protokoli predstavljaju krupan korak ka jačanju regionalne saradnje u rešavanju slučajeva ratnih zločina i definisanju jasnih parametara koji pomažu procesu pomirenja na Balkanu”, rekao je on.

“Mi ćemo obezbediti dodatnu finansijsku pomoć od 14 miliona evra za Bosnu i Hercegovinu u 2014. i 2015. godini, radi smanjenja broja zaostalih slučajeva za 50 odsto”, dodao je Mirel.

Govoreći o ulozi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u sveukupnom procesu pomirenja, i nedavnim kritikama na račun rada Tribunala, Mirel je rekao da je uslovljavanje Evropske unije bio pravi način da se počinioci zločina izvedu pred lice pravde.

“U isto vreme, tačno je da izručenja i suđenja pred Tribunalom u Hagu nisu dovela do raširenih debata u regionu o činjenicama i ratnim zločinima, već o samom uslovljavanju, a često i o nečemu što je viđeno kao nepravednost same Unije”, navodi on.

“Pretpostavljam da za to postoje brojni razlozi, među kojima su politički stavovi, slavljenje pojedinih optuženih od strane nekih partija i uloga medija.”

“Činjenica da Program Outreach Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju nije odmah osnovan verovatno je imala određenu ulogu”, naveo je Mirel.

Pravda ne samo na sudu

Prema Mirelovim rečima, tranziciona pravda nije samo ono što se događa u sudnicama, već i poznavanje prošlosti i istina u širem smislu.

“Tranziciona pravda u vezi je sa vladavinom prava, u najširem smislu”, rekao je on.

“To ima veze sa građenjem kulture demokratske vladavine i zaštite osnovnih ljudskih prava. Ima veze sa osiguranjem toga da proces tranzicije i promene bude sveobuhvatan.”

“Ima veze sa ukidanjem podeljenih škola, kao što je sistem ‘dve škole pod jednim krovom’ u Bosni. Kako ikada može da dođe do pomirenja kada đaci iz različitih zajednica ili različitih nacionalnosti ignorišu jedni druge?”, upitao je Mirel.

Govoreći o drugim gorećim pitanjima u regionu koje tek treba rešiti, Mirel je rekao da nije postignut odgovarajući napredak po pitanju nestalih.

“Po mom mišljenju, do pomirenja ne može doći ako još postoje hiljade slučajeva nestalih osoba, i kada njihove porodice, ni 20 godina nakon rata ne mogu da pronađu ostatke”, rekao je on.

“Potrebno je još raditi na tome da se okonča patnja desetina hiljada porodica, čiji su rođaci nestali. Mi kofinansiramo Međunarodnu komisiju za nestale kroz IPA fondove, ali podrška mora postojati i u političkoj volji.”

“Zvaničnici moraju pitanje nestalih da stave u vrh svoje agende. U tom kontekstu, veoma je pozitivno to što su se Hrvatska i Srbija nedavno dogovorile o punoj saradnji”, podsetio je Mirel.

Drugi problem, kako kaže Mirel, jeste povratak izbeglica i njihova integracija, što je “jedan od najosetljivijih i najtežih problema koji direktno utiču na živote mnogih ljudi u regionu.”

Uspeh dijaloga Kosovo-Srbija

Govoreći o svom radu na mestu direktora za zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za proširenje Evropske komisije, Mirel je rekao da su najsnažnija sećanja na strukturalni dijalog o pravosuđu u Bosni i Hercegovini u junu 2011, i dijalog Kosovo-Srbija.

“Pored toga, mogu da kažem da je moj posao takođe bio da pokušam da razumem Balkan, što nije uvek bilo lako, naročito kada je reč o Bosni i Hercegovini.”

Na pitanje šta je bilo presudno za njegovu odluku da počne detaljnije da se bavi Balkanom, Mirel je rekao da je to bila poseta Srebrenici.

“Prethodno su moja angažovanja bila u vezi sa Turskom i Hrvatskom, i jednog leta pre nego što sam preuzeo ovu poziciju 2006. godine, sa porodicom sam posetio Bosnu i autom sam otišao do Srebrenice”, seća se on.

“Moja kćerka, koja je tada imala 15 godina, videla je listu imena [žrtava] na spomeniku u Srebrenici i pitala: ‘Tata, šta je Evropa uradila?’, misleći zašto Evropa ništa nije uradila? I tako sam ja odlučio da svoj rad posvetim ovom regionu”, rekao je on.

Mirel je ubeđen da budućnost Zapadnog Balkana leži u EU, i da je Evropska unija spremna da prihvati nove članove ukoliko oni ispune sve kriterijume.

“Ekonomska kriza još traje i definitvno je uticala na EU, pa ste u takvim okolnostima više  okrenuti ka unutra”, rekao je on.

“Uprkos tome, Evropski savet je potvrdio važnost proširenja: Hrvatska je postala član, imamo pristupne pregovore sa Srbijom i sporazum o stabilizaciji sa Kosovom”, naglasio je Mirel.

“Savet u Briselu granicu za Bosnu postavio je prilično nisko”, dodao je.

“Po prvi put, rečeno je da će Bosna moći da aplicira za članstvo kada presuda Sejdić-Finci [Evropskog suda za ljudska prava iz 2009] bude u ustavu”, dodao je on.

Presuda obavezuje Bosnu i Herzegovinu da promeni ustav i da omogući manjinama da se kandiduju za najviše pozicije, koje su sada rezervisane za Bošnjake, Srbe i Hrvate.

“Bosna je poseban slučaj, zbog čega je evropski komesar za proširenje Štefan File, imao mnogo sastanaka sa političkim liderima kako bi pokušao da ih ubedi da prihvate te promene”, nastavlja Mirel.

“To dokazuje da se, uprkos poteškoćama, proces proširenja kreće, ali je za nastavak procesa važno i da balkanske zemlje ubede članice EU da se situacija ovde takođe menja.”

“Važno je da političke elite ovde svoju posvećenost EU prevedu u dela, mere i reforme”, rekao je Mirel.

Nakon povlačenja iz Evropske komisije, Mirel planira da nastavi svoju karijeru kao predavač u Parizu, ali kaže da neće zaboraviti Balkan.

“Imaću makar vremena da posetim neka mesta na kojima nikad nisam bio, umesto odlaska iz hotela do ministarstava i nazad”, zaključuje Mirel.

Share