Povodom osuđujuće presude Marku Kashnjetiju

Viši sud u Beogradu 21.06.2013. godine ponovo je, nakon ponovljenog postupka, osudio Marka Kashnjetija na dve godine zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen 14.06.1999. godine u Prizrenu/Prizren. Fond za humanitarno pravo (FHP) smatra da izvedeni dokazi ne upućuju na zaključak da je Mark Kashnjeti odgovoran za zločin koji mu se stavlja na teret i da presudu karakterišu greške suda u oceni dokaza.

Prvobitno suđenje Marku Kashnjetiju započelo je 13.09.2012. godine. Sudsko veće kojim je predsedavala sudija Vinka Beraha Nikićević, donelo je 19.11.2012. godine presudu kojom je Marka Kashnjetija osudilo na kaznu zatvora u trajanju od dve godine. Apelacioni sud u Beogradu je 8.03.2013. godine uvažio žalbu branioca i ukinuo ovu presudu, a predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak, našavši da presuda sadrži ozbiljne nedostatke. Naime, Apelacioni sud je zaključio da je u presudi nejasno i nedovoljno obrazloženo postojanje oružanog sukoba u vreme samog događaja od 14.06.1999. godine, posebno iz razloga što je potpisivanjem Kumanovskog sporazuma 9.06.1999. godine stvorena pretpostavka o prekidu svih oružanih sukoba na teritoriji Kosova. Kao nedostaci presude navedeni su i izostanak antropološkog veštačenja kojim bi se utvrdilo da li se na fotografiji, prema tvrdnji Tužilaštva, nalazi Mark Kashnjeti, te odbijanje prvostepenog suda da kao dokaz izvede video-zapis vesti televizije „Klan Kosova TV“ na kojem jedna osoba tvrdi da je ona jedan od fotografisanih pripadnika OVK /UÇK, a da na toj fotografiji nije Mark Kashnjeti.

Ponovljeni postupak počeo je 19.04.2013. godine. Putem video-linka ispitani su svedoci Ramadan Bytyqi i Mentor Kokaj, predloženi od strane odbrane Kashnjetija i dva sudska veštaka. Veće je izvršilo uvid u snimak „Klan Kosova TV“ na kojem je ispitani svedok Ramadan Bytyqi izjavio da je on jedan od pripadnika OVK /UÇK koji su uhapsili oštećenog Đurovića i Zdravkovića, i da se nalazi na spornoj fotografiji, a da Kashnjeti uopšte nije bio prisutan na tom mestu već da se radi o drugoj osobi. Takođe, Veće je pročitalo sve dokaze izvedene u ranijem postupku.

Sudsko veće je presudom od 21.06.2013. utvrdilo da je optuženi Kashnjeti 14.06.1999. godine u Prizrenu/Prizren, kao pripadnik OVK /UÇK, u uniformi i naoružan, zaustavio putničko vozilo u kojem su se nalazili oštećeni Božidar Đurović i Ljubomir Zdravković, naredio im da izađu iz vozila, pretresao ih, oduzeo im lične dokumente, a zatim im vezao ruke kanapom i zajedno sa ostalim pripadnicima OVK /UÇK, pod pretnjom oružjem, udarajući kundakom puške po glavi i telu Đurovića, sproveo do obližnjeg dvorišta, gde ih je zadržao više sati. Nakon toga ih je, zajedno sa Miroslavom Jovanovićem, odvezao u naselje Ortokol i naredio im da odu u Srbiju.

Dajući usmeno obrazloženje presude, predsednica Veća je navela identične razloge kojim se Veće rukovodilo i prilikom donošenja prvobitne presude. Ona je navela da veće poklanja punu veru iskazu svedoka-oštećenog Božidara Đurovića, i svedoka policajca Milana Petrovića koji su prepoznali Marka Kashnjetija. Njihove iskaze, po nalaženju Veća, u ponovljenom postupku potvrđuje i antropološko veštačenje kojim je utvrđeno da Mark Kashnjeti poseduje veliki broj antropoloških karakteristika kao i lice na fotografiji, na osnovu čega su veštaci zaključili da postoji visok procenat verovatnoće da je on to lice. Veće nije poklonilo veru iskazu svedoka Ramadana Bytyqija jer je suprotan iskazu svedoka Đurovića i Zdravkovića, i dat u cilju pomaganja optuženom Marku Kashnjetiju.

FHP smatra da Veće u ponovljenom postupku nije otklonilo sve nedostatke na koje je ukazao Apelacioni sud. Naime, i pored obavljenog antropološkog veštačenja u ponovljenom postupku, Veće nije na pouzdan način utvrdilo da je osoba na fotografiji upravo optuženi Mark Kashnjeti. Prilikom obavljanja veštačenja, kako su sami veštaci naveli, nije korišćena nijedna savremena tehnika, već samo metoda običnog posmatranja, odnosno upoređivanje posmatranjem fotografije koja je objavljena u novinama i fotografije Marka Kashnjetija koju su sačinili veštaci. Veštaci se nisu mogli ni približno precizno izjasniti o starosti osobe na fotografiji, već su naveli da ta osoba može biti stara između 25 i 50 godina, što sve ukazuje na nedovoljnu pouzdanost ovakvog veštačenja.

FHP podseća na neke od primedbi na presudu nakon prvog suđenja koje su relevantne i za presudu nakon ponovljenog suđenja:

I Oštećeni Đurović, koji je tokom istrage i na glavnom pretresu prepoznao Kashnjetija, tokom glavnog pretresa je rekao da su vojnici koji su ih kritičnog dana uhapsili imali između 25 i 30 godina, dok je prema zvaničnim dokumentima Kashnjeti u to vreme imao 46 godina. Tokom glavnog pretresa, oštećeni Đurović nije znao da opiše kako je Kashnjeti izgledao u vreme kritičnog događaja, niti da objasni kako je prepoznao čoveka kojeg ne ume da opiše. Sa druge strane, ni oštećeni Zdravković, koji je sve vreme bio zajedno sa Đurovićem, ni svedok Jovanović, koji je bio zajedno sa oštećenima nakon njihovog dovođenja u dvorište, nisu teretili Kashnjetija, već su izjavili da ga ne poznaju.

II Veće je poklonilo veru iskazu svedoka Milana Petrovića, nekadašnjeg načelnika Odeljenja kriminalističke policije SUP-a Prizren, a sada radnika MUP-a Srbije, Odeljenja za otkrivanje ratnih zločina, čije ispitivanje je Tužilaštvo predložilo naknadno, tek nakon konfuznog svedočenja Đurovića. Svedok Petrović nije imao nikakvih saznanja o kritičnom događaju, već je kao policajac izneo svoju ocenu tadašnjeg stanja na Kosovu. Tokom svedočenja, on je rekao da je vojnik na slici upravo Kashnjeti, i da Kashnjetija poznaje od ranije “iz viđenja” te da ga je zapamtio jer Kashnjeti ima specifičan izgled, tj. “izgled koji nije karakterističan za Albanca.” Kashnjetija nikada nije video u uniformi niti naoružanog.

III FHP ističe da prepoznavanje Kashnjetija od strane svedoka Petrovića ne može imati dokaznu vrednost jer je fotografija, na kojoj je Tužilaštvo za ratne zločine (TRZ) markiralo osobu za koju tvrdi da je Kashnjeti, pre Petrovićevog svedočenja objavljena u medijima.

Ovde možete videti saopštenje povodom prve prvostepene presude.

Share