Danas: Proslave različitosti i apeli na državu

Izvor: Danas

Aktivisti NVO i predstavnici vlasti i međunarodnih organizacija obeležili Dan ljudskih prava

Žuti autobus GSP-a na liniji 26 bio je juče oko podneva prava mala pokretna bina na kojoj je Dah teatar izveo predstavu o Beogradu i ljudima različitih nacionalnosti koji su nekad živeli, ali i onima koji sada žive u njemu. Građani su se tiskali jedni uz druge u pretrpanom autobusu gledajući ka sredini gde su raspevani i razigrani glumci pričali od jedne do druge okretnice priču o ljudskim pravima u Beogradu.

 Predstava Nevidljivi grad bavi se ljudskim pravima s posebnim akcentom na etničke manjine. Želimo da pokažemo da Beograd čine ljudi iz svih krajeva sveta, da se u njemu susreću različite kulture i da je to nešto što treba da slavimo. Ono što ne smemo da zaboravimo to je da je jedno od osnovnih ljudskih prava pravo na nacionalno i versko opredeljenje – kaže za Danas Dijana Milošević, rediteljka Dah teatra, koji je sa Socijaldemokratskom unijom organizovao ovu akciju.

PET KORAKA NAPRED

Priča Dah teatra je počela u Dunavskoj ulici na Dorćolu istorijom dolaska Jevreja na Balkan, a nastavila se detaljima o umetnicima koji su obeležili nastanak Narodnog pozorišta. Glumci su putnike upoznali sa cincarskim poreklom Branislava Nušića i Nikole Pašića, ali i podsetili one koji su se na predstavu ukrcali na Trgu Republike kako su velika zdanja u centru gradile ruske arhitekte. Uz zvuke violine, harmonike i bubnjeva glumci su na različitim jezicima pozivali građane da poštuju tuđa prava.

Nakon početnog iznenađenja mnogi putnici su pomno pratili šta se dešava, neki otišli i stanicu dalje, ali je bilo i onih kojima se cela ideja nije naročito svidela. Tek poneki od putnika je uzeo kolačićumešan po starom jevrejskom receptu. Najveselije bilo je pred stanicu na Kalenićpijaci. Tri devojke u narodnoj nošnji odigrale su čardaš, koji je trebalo da podseti da u našem komšiluku živi i mađarska manjina.

Međunarodni dan ljudskih prava obeležili su juče i zvanični prdstavnici UN, EU i Srbije. Oni su na Trgu Republike, zajedno sa aktivistima nevladinih organizacija, učestvovali u akciji „pet koraka napred“ za unapređenje položaja Roma, osoba sa invaliditetom, žena, dece i inficiranih virusom HIV-a. Ovim performansom, kažu, želeli su da ukažu na to da je položaj ovih manjiskih grupa u Srbiji još uvek nezadovoljavajući.

– Učinjen je napredak, ali ne dovoljan, a država je ta koja mora da se reformiše i da shvati da je ona tu da bi štitila ljudska prava. Principi iz Deklaracije UN o ljudskim pravima i slobodama moraju se ispunjavati svakodnevno – rekao je ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić. Prema njegovim rečima, zakon protiv diskriminacije uskoro bi trebalo da se nađe u skupštinskoj proceduri.

Šef Delegacije Evropske komisije u Srbiji Žozep Ljoveras izrazio je nadu da će u budućnosti nastaviti da se unapređuju ljudska prava i dodao da je uprkos napretku u proteklih 60 godina, otkada je usvojena Deklaracija UN, u celoj Evropi bilo teških trenutaka koji podsećaju da je borba za ljudska prava svakodnevna i da se u nju mora uključi čitavo društvo.

Ljoveras je, posle akcije na Trgu Republike, sa predstavnicima 22 nevladine organizacije potpisao i sporazum o donacijama u iznosu od 1,5 miliona evra.

RASIZAM U OVČI

Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajićocenio je da je Srbiji preko potreban opšti antidiskriminacioni zakon i dodao da se nada da će „taj krovni zakon“ biti usvojen u prvom kvartalu naredne godine.

Ljajićje ocenio da protivljenje izgradnji naselja za Rome u beogradskom naselju Ovča predstavlja brutalni oblik kršenja ljudskih prava i izrazio žaljenje što tako nešto još postoji. On je izrazio zadovoljstvo što je desetoro mladih iz ranjivih društvenih grupa juče, na Dan ljudskih prava, dobilo stipendije za školovanje, zahvaljujući društveno odgovornim kompanijama.

Zamenik zaštitnika građana Miloš Jankovićjuče je povodom Dana ljudskih prava obišao Okružni zatvor i Specijalnu zatvorsku bolnicu i tom prilikom rekao da uslovi boravka u tim institucijama moraju da budu takvi da omogućavaju reintegraciju ljudi u slobodno društvo.

Forum žena DS-a organizovao je u centru Beograda akciju prikupljanja pomoći za žene i decu žrtve nasilja koji su smešteni u Sigurnoj kući. DSS je upozorio da se na Kosovu „ljudska prava krše na najgrublji način, a da međunarodne organizacije ne preduzimaju ništa da se stanje popravi.“ Mladi iz LDP-a organizovali su u Novom Sadu akciju “Ljudska prava ne zastarevaju” i tom prilikom istakli da u Srbiji brakorazvodne parnice traju i do 18 godina, radni sporovi i po sedam, a da je najšokantniji podatak taj da je od 2002. do 2007. zastarelo 4.316 krivičnih postupaka i 517 pravosnažnih krivičnih presuda, između ostalih i postupci protiv monaha Ilariona, vladike Pahomija, Milorada Mirčića, Marka Miloševića.

NVO KRITIKUJU

– Međunarodni dan ljudskih prava važan je svuda u svetu, osim u Srbiji. Nema naslovnih strana u novinama, emisija na televiziji, a predstavnici vlasti se ne oglašavaju povodom ovog značajnog dana. To govori kakva je pozicija ljudskih prava u Srbiji – rekla je Nataša Kandić, direktorka Fonda za humanitarno pravo na jučerašnjoj konferenciji za novinare više nevladinih organizacija.

Kandićeva je pozitivno ocenila hapšenje Radovana Karadžića, ali je osudila nemoćdržave da uhapsi Ratka Mladića. Ona je naglasila da se nakon smene vlasti u Srbiji „policija vratila u okvire zakona i da profesionalno obavlja posao“, što nije bio slučaj u vreme organizovanja mitinga „za odbranu Kosova“ kada se policija ponašala kao, kaže Kandićeva, ekstremna desničarska politička organizacija.

– U Srbiji su danas najugroženija deca, žene i romska populacija, jer 80 odsto Roma je nepismeno, žene zarađuju od 15 do 30 odsto manje od muškaraca, a svaka treća žena trpi neki vid nasilja – rekla je Staša Zajović, predsednica Žena u crnom.

Andrej Nosov, predsednik Inicijative mladih, izjavio je da je potrebno doneti zakon protiv diskriminacije i da je „potrebno da policija adekvatnije reaguje u slučajevima napada na pripadnike seksualno manjinskih grupa i nacionalnih manjina“.

Share