Danas: Još jedan dokaz da u Srbiji od lošeg uvek može i gore

Izvor: Danas

Odnos države prema civilnom sektoru koji se bavi pitanjem ratnih zločina dodatno se pogoršava, ocenjuje Istraživačko-analitički centar Argument

Snežana Čongradin
POVODI

Beograd – Odnos države i civilnog društva karakteriše odsustvo političke volje da se prepozna uloga civilnog društva i da se s njihovim akterima uspostavi dijalog, zaključak je obimnog istraživanja Istraživačko-analitičkog centra Argument iz Beograda. Nalaz istraživanja je i da država pogoršava odnos u delu koji je za ozdravljenje društva najbitniji, a to je odnos prema civilnom sektoru koji se bavi „teškim“ temama kao što su ratni zločini.

– Malo je znanja a mnogo političkih i demagoških manipulacija kada su u pitanju civilno društvo u Srbiji i nevladine organizacije kao njegov deo. Reč je zapravo o (ne)razumevanju i prihvatanju novih odnosa građana i države i borbi za očuvanje partijsko-državnog monopola na donošenje političkih odluka i njihovo sprovođenje u život. Uloga civilnog društva jeste da kontroliše i ograničava vlast. Kontinuiranom kampanjom u javnosti je stvoren odijum prema grupi organizacija koje nisu u saglasju s politikom koja odbija svaku odgovornost i krivicu za ratove, stradanje i zločine u proteklim ratovima, a posebno kada je u pitanju genocid u Srebrenici – kaže za Danas Miljenko Dereta, izvršni direktor Građanskih inicijativa.
On navodi da se odsustvo političke volje za razvoj civilnog društva ogleda u nedostatku podrške, kako zakonodavne tako i budžetske. – U našem neposrednom okruženju Hrvatska, Crna Gora i Makedonija imaju strategije za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva koje su zajedno izradile državne i nevladine institucije i organizacije. Srbija nema nijedno telo pri vladi koje bi se time bavilo i naš neposredni cilj u Građanskim Inicijativama i u FENS jeste upravo institucionalizacija odnosa države i NVO – naglašava naš sagovornik.
– Još jednom se potvrđuje da u Srbiji od lošeg uvek može i gore. Naši političari neodgovorno veruju da je zdravo, demokratsko društvo moguće stvoriti na prekrajanju prošlosti. Što pre se suočimo s činjenicom da su ratni zločini postali deo naše istorije i da će to nažalost zauvek i ostati, bićemo sposobni da se na pravi način nosimo i s tim delom naše prošlosti – zaključuje Dereta.
Nataša Kandić, direktor Fonda za humanitarno pravo, kaže za Danas da se u Srbiji političke partije pokazuju kao grupe koje se bave trgovinom, bez vrednosnog sistema, naglašavajući da te grupe koje su formirale vlast nemaju kredibilitet da mogu da utiču na razvoj civilnog društva.
– Ne umem da objasnim zbog čega demokratskim političkim partijama nisu potrebne nevladine organizacije koje imaju znanje, izgrađenu profesionalnost i motivisane su da pomognu reformu institucija. Sa izborom 15 poslanika iz redova LDP prvi put imamo „naš“ glas u Skupštini. To se već videlo za vreme izbora vlade. To je novi glas koji uznemirava, provetrava i vesnik je promena – naglašava Kandić. Prema njenim rečima zvanična Srbija, kao i samo srpsko društvo, ima svoju interpretaciju prošlosti, a to je da su Srbi žrtve. – Dosad nije bilo nijednog organizovanog političkog pokušaja da se prikaže da to nije tačno. Prethodni režim preveo je institucije u kriminalne službe. To je osnovni razlog što u Srbiji niko ne želi da čuje sta su te institucije uradile drugima“, smatra ona.
Antrfile:
Putinizacija Srbije

– Ruski ambasador u Srbiji u našoj javnosti je prisutan kao da je reč o nekom glumcu koji je dobio Oskara. On je svuda, od svadbe do intervjua u Politici. Toliko je prisutan da mi se ponekad čini da je to zbog toga što je Srbija postala ruska provincija. Rekla bih da brojne političke partije podržavaju „putinizaciju Srbije“ – kaže Nataša Kandić, direktor Fonda za humanitarno pravo, komentarišući izjavu ruskog ambasadora Aleksandra Aleksejeva da bi Srbija trebalo da se ugleda na Rusiju kada je reč o ograničavanju delovanja nevladinog i civilnog sektora.

Autor: SNEŽANA ČONGRADIN

Share